Tommaso Campanella Tommaso Campanella; Jernej Šček; David Bandelj
Keria: Studia Latina et Graeca,
12/2021, Letnik:
23, Številka:
2
Journal Article
Recenzirano
Odprti dostop
Tommaso Campanella (1568–1639) je slovenskemu bralstvu znan morda poimensko in zanimiv kvečjemu aforistično kot renesančni utopist in naravoslovec de auditu. V filozofski svet enega najizvirnejših ...veleumov na pragu novega veka vstopamo skozi stranski, a ne postranski vhod bogatega korespondenčnega korpusa, ki je – tako kot glavnina avtorjevih temeljnih del – nastajal med 27-letnim prestajanjem inkvizicijske kazni, od zadnjih vzdihljajev cinquecenta do leta 1626, in ga smemo prištevati med bero velikih renesančnih epistolarijev od umotvornega Petrarke do Salutatija, Vergerija starejšega, Bracciolinija, Brunija, Barbara, Piccolominija, Ficina in Machiavellija.
Prispevek obravnava povezave med Zarlinovim naukom o kontrapunktu in antičnimi teoretskimi premisleki. Po uvodnih opredelitvah in umestitvi nauka o kontrapunktu v kontekst Zarlinovega traktata ...Temelji harmonike (Le Istitutioni harmoniche, 1558) so predstavljeni primeri utemeljevanja nekaterih kontrapunktskih pravil: raba disonance, raba kvarte, lastnosti male in velike terce, raba kromatike in enharmonije, napotki za uglasbitev besedila.
Crtež dvojnog ljetnikovca Kaboga-Zec iz serije Diversa Cancellariae Državnog arhiva u Dubrovniku iz 1508. godine najraniji je sačuvani vizualni prikaz dubrovačke ladanjske arhitekture te donosi niz ...likovnih i tekstualnih podataka značajnih za razumijevanje njezina razvoja na prijelazu 15. i 16. stoljeća. Osim udvostručenog pročelja s gotičkom triforom i bočnim biforama, to se posebice odnosi na element ugaone lođe, poput lođa kakve se u simetričnom paru pojavljuju na pročeljima dvaju dubrovačkih ljetnikovaca kasnog 16. stoljeća (Sorgo-Natali i Mleci), dok je znatno ranija lođa ljetnikovca Kaboga-Zec oblikovno i funkcionalno donekle usporediva s bočnim “prohodnim” lođama ranoga 16. stoljeća. Srodnosti s objema vrstama lođa ukazuju na prijelazni oblik, odnosno na moguće najraniji primjer ugaone lođe u korpusu dubrovačke ladanjske arhitekture, a time i na lokalno podrijetlo ovoga arhitektonskog motiva.
Vittoria Colonna: Soneti Senegačnik, Brane
Keria: Studia Latina et Graeca,
12/2023, Letnik:
25, Številka:
1
Journal Article
Recenzirano
Odprti dostop
Pesnico Vittorio Collona (1492–1547) literarna zgodovina običajno (in upravičeno) uvršča v tok petrarkizma, a je izjemen pojav, ne le zato ker so ženski glasovi v 15. stoletju razmeroma redki, temveč ...zaradi pesniške izjemnosti, katere pomen presega zgodovinsko dobo njenega življenja. Izvirala je iz mogočnega aristokratskega rodu. V tem okolju je bila deležna vrhunske humanistične izobrazbe, vse življenje se je gibala v različnih eminentnih kulturnih krogih na italijanskem ozemlju, v katerih je igrala zelo dejavno in pomembno vlogo: skratka, bila je izjemna intelektualka v specifičnem okolju renesančne družbe. Že v mladih letih se je uveljavila kot pesnica, sčasoma pa je postala eno najslavnejših pesniških imen 16. stoletja. Njena poezija, napisana v sonetni formi, se po vsebini deli na dve veliki temi: ljubezen in duhovno življenje, tretja, epistolarna poezija, je minorna.
Gradnja crkve Sv. Spasa u Dubrovniku (1520. – 1534.) Zelić, Danko
Anali Zavoda za povijesne znanosti Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Dubrovniku,
12/2022, Letnik:
60, Številka:
60
Journal Article, Paper
Recenzirano
Odprti dostop
Uz osvrt na povijesnoumjetničku historiografiju, u radu se podrobno izlaže historijat gradnje zavjetne crkve Sv. Spasa i raspravlja o udjelima koji su u procesima programiranja, projektiranja i ...izvedbe imali glavni akteri tog pothvata – Vijeće umoljenih/Senat, providnici gradnje i graditelj Petar Markov Andrijić, a arhitektonsko oblikovanje zdanja analizira se s obzirom na saznanja o administrativno-financijskim
proturječjima te poteškoćama i zastojima u gradnji.
Nekoliko arhivskih podataka u vezi s gradnjom šibenske Velike lože tek dijelom može proširiti postojeće spoznaje o uvjetima i načinu na koje se ta gradnja odvijala, ali su važni kao pouzdana ...kronološka uporišta, a još više kao svjedočanstvo o učešću i ulozi domaćih majstora u tom procesu. Prvi konkretan podatak o radovima na loži je ugovor od 29. rujna 1536. godine, kojim su zastupnici gradnje lože naručili od Ivana Ručića dovoženje drvene građe s područja Rijeke. Nedugo zatim, 8. prosinca iste godine, obvezao se klesar Bartul Radojković s Brača isporučiti zastupnicima gradnje lože sto četrdeset stopa vijenca za ložu, prema modelu koji su mu dali. Dva dokumenta od 19. siječnja 1537. godine bilježe da je novac od nekih presuda usmjeren prema gradnji lože i isplaćen klesaru Frani Dismaniću, jednom od najvažnijih ličnosti u okviru kamenarskih krugova u Šibeniku u to doba. O ozbiljnom zastoju u gradnji svjedoči dokument od 30. siječnja 1539. godine, kada je klesar Bartul Radojković tražio od zastupnika gradnje lože da na Braču preuzme pripremljeno kamenje te isplati ostatak ugovorene plaće, na što mu je odgovoreno da gradnja nema novca. Iako skromne, navedene arhivske vijesti nedvojbeno otkrivaju ključnu ulogu domaćih majstora i radionica u procesu gradnje šibenske lože. Pritom su važne i poveznice između dvaju paralelnih poduhvata. Naime, Frane Dismanić poslije je postao protomajstorom gradnje utvrde Sv. Nikole, a skulpture za njezin portal klesao je kipar Dujam Rudičić iz Splita, kojem je atribuiran i dio skulptorskog ukrasa lože. Također su brački klesari iz obitelji Radojković isporučivali obrađeni kamen za gradnju utvrde Sv. Nikole, pa je očito da su na objema reprezentativnim gradnjama bili angažirani isti majstori, vjerojatno i u sličnim ulogama.
Mletački trgovački brod natovaren raznovrsnim teretom potonuo je kod otočića Gnalića krajem listopada ili početkom studenoga 1583. Brodski se teret sastojao od sirovina, poluproizvoda i gotovih ...proizvoda namijenjenih carigradskome tržištu i sultanovome dvoru, što je višestruko potvrđeno arheološkim i povijesnim istraživanjima. Među gotovim proizvodima posebno se ističe velika količina staklenih predmeta podijeljenih u dvije glavne skupine: šuplje i ravno staklo. Prva skupina obuhvaća raznolike oblike stolnoga posuđa, spremnika za hranu i piće i staklenih perli, dok se u drugoj nalaze prozorska stakla i stakla za ogledala. Nakon službenoga otkrića nalazišta 1967. godine, organizirano je pet zaštitnih istraživačkih kampanja s ciljem pravovremenoga spašavanja najvrjednijih nalaza. Nakon 1973. aktivnosti zaštitne prirode kratkotrajno su obnovljene 1996., a sustavno istraživanje, primjereno značenju i stanju nalazišta, započelo je tek 2012. godine. Prve sistematizacije staklene građe izradili su Sofija Petricioli i Astone Gasparetto. U okviru međunarodnoga projekta The Heritage of the Serenissima 2004. godine Irena Lazar, Hugh Willmott i Caroline Jackson sustavno su obradili staklene nalaze. Tijekom istraživanja 2012. – 2020., usmjerenih poglavito na otkrivanje i dokumentiranje brodske konstrukcije, izvađene su tisuće ulomaka staklenih predmeta. Iako je u većini slučajeva riječ o primjercima stolnoga posuđa i ravnoga stakla, koji se u potpunosti uklapaju u do sada predloženu tipologiju staklenih nalaza iz brodskoga tereta, u nekim slučajevima primjećuju se i određene razlike. U radu su predstavljeni novi nalazi koji dopunjuju dosadašnje spoznaje ili ukazuju na mogućnost različite interpretacije ranijih nalaza.
A Venetian merchant ship loaded with various cargo sank off the islet of Gnalić in late October or early November 1583. As confirmed by archaeological and historical research, the ship’s cargo consisted of raw materials, semi-finished and finished products, intended for the Constantinople market and the sultan’s court. Among the finished products, a large amount of glass objects stands out. It is divided into two main groups: hollow and flat glass. The first group includes various forms of tableware, food and beverage containers and glass beads, while the second group includes window panes and mirror glasses. After the official discovery of the site in 1967, five rescue research campaigns were organized with the aim of salvaging the most valuable finds. After 1973, rescue research was briefly renewed in 1996. The systematic research, appropriate to the significance and condition of the site, begun just in 2012. The first systematization of glass was made by Sofia Petricioli and Astone Gasparetto. In 2004, Irena Lazar, Hugh Willmott and Caroline Jackson systematically processed the glass finds, in the framework of the international project The Heritage of the Serenissima. During the 2012–2020 research, focused mainly on the detection and documentation of ship hull, thousands of fragments of glass objects were recovered. Although in most cases these are examples of tableware and flat glass, which completely fit into the hitherto proposed typology of glass finds from the ship’s cargo, in some cases certain differences were noticed. This paper presents new finds that supplement previous knowledge or indicate the possibility of different interpretation of previous finds.
U trogirskom predgrađu na Čiovu u razdoblju od 16. do 18. stoljeća građanske, uglavnom trgovačke i zanatlijske, te plemićke obitelji podižu stambene sklopove uz obalu, na nasipu u moru i time ...postupno formiraju gotovo pravilnu priobalnu urbanističku shemu predgrađa. U ovom radu obrađuje se tijek formiranja predgrađa te vremenski i društveni okvir u kojem nastaju sklopovi. Nastoji se potom prepoznati njihove glavne elemente (perimetralni zidovi, rezidencija, dvorište, cisterna i vrt) te se, u najkraćim crtama, opisuju svi dosad prepoznati stambeni sklopovi. U okviru mogućnosti analizira se i njihova arhitektonska dekoracija. Cilj ovog rada je upozoriti stručnu i širu javnost na postojanje vrijednih sklopova u trogirskom predgrađu koji zaslužuju sustavno istraživanje, valorizaciju i zaštitu.
Prispevek obravnava povezave med dvema izmed pomembnejših glasbenoteoretskih traktatov, Temelji harmonike Gioseffa Zarlina in Temelji glasbe Anicija Manlija Severina Boetija. Odgovoriti skuša na ...vprašanje, v kolikšni meri se Zarlino navezuje na Boetija in prevzema njegove misli ter v kolikšni meri se od njega odmika.
Knjiga Larisa Borića i Jasenke Gudelj o renesansnome Cresu nastala je kao kruna dugogodišnjega terenskog i arhivskog istraživanja, na temelju niza znanstvenih radova koje su autori objavili tijekom ...godina, ali i temeljita iščitavanja historiografije – ne samo one o creskoj renesansi nego i geografski mnogo obuhvatnije, a tematski univerzalnije.