U ovome radu istražit ću životni put hrvatskoga glumca, redatelja i kazališnoga djelatnika na temelju dosad objavljene literature, nove arhivske građe i članaka iz novina i časopisa. Njegov život ...prikazat ću od rođenja u Gospiću, preseljenja u ostale gradove zbog prirode očeva posla do dolaska u Zagreb. Namjera mi je opisati Bachovo školovanje u Hrvatskoj dramatskoj školi te njegovo usavršavanje u Beču i Pragu. Ukratko ću ga prikazati kao ravnatelja kazališne administracije od 1920. do umirovljenja 1924. godine, potom kao profesora Glumačke škole 1925. godine te ponovno kao ravnatelja kazališne administracije 1926. godine. Posebno želim istaknuti i njegovo ponovno ravnateljevanje Dramom 1931. – 1934. godine, kada dužnost napušta zbog bolesti. Na temelju kazališnih kritika predstavit ću njegov glumački rad u razdoblju 1897. – 1902. godine. Želim valorizirati njegov otklon od Miletićeva redateljstva. Nastojat ću pokazati utjecaj moderne na njegovo stvaralaštvo, ali i njegov neobuzdani temperament. U zadnjem poglavlju ovoga rada cjelovito ću prikazati njegov sukob s Miroslavom Krležom. Namjera mi je prikazati sukob u umjetničkopovijesnom te društvenom i političkom segmentu.
U suvremenom hrvatskom lutkarstvu uočavaju se dvije, oštro suprotstavljene, skupine predstava. Jednu skupinu režiraju glumci, glumci lutkari, odgojitelji ili pripadnici drugih profesija. Premda i ...među njima ima donekle uspjelih predstava, one se uglavnom odlikuju nepoznavanjem osnovnih pravila zanata (nerežija). U istu skupinu ulaze i predstave koje režiraju dramski redatelji, čije predstave, i one loše i one malo bolje, pokazuju potpuno nepoznavanje, nerazumijevanje, dapače posvemašnju nezainteresiranost za specifičnost medija u koji kao da su zalutali. Vrlo često te su predstave posve sterilne, bezidejne, nemaštovite i potpuno nelutkarske (antirežija). Na drugoj su strani predstave koje režiraju talentirane i školovane lutkarske redateljice, čije se predstave odlikuju potpunim skladom ideje i provedbe, ravnotežom misli, emocije i forme (režija, dapače autentična lutkarska režija).
Rad proučava kontekst i efekte adaptacije jednoga od ključnih tekstova hrvatskog književnog kanona, pastorale Dubravka Ivana Gundulića. Razmatra se status ovoga teksta u hrvatskoj kulturi i u ...hrvatskoj književnoj povjesnici. Također se, osim književnopovijesne i kulturnopovijesne sudbine teksta, analizira i društveni trenutak u kom je nastala adaptacija te kakav je sudnos između konkretnih povijesnih događaja i adaptacije. Prikazuju se strategije kojima je redatelj-adaptator u okvirima tada politički mogućega, diskretno komentirao tadašnji povijesni trenutak i na koji je način odigrao vrlo suptilnu »igru skrivača« s nositeljima političke i društvene moći.
Autorstvo u operi Lederer, Ana
Dani Hvarskoga kazališta,
10/2020, Letnik:
46, Številka:
1
Paper
Odprti dostop
Nova redateljska čitanja (Regietheater) od sredine pedesetih godina 20. stoljeća mijenjaju scensku sliku opernoga kazališta. Istodobno, otvara se i trajno polemičko pitanje o autorstvu u opernom ...kazalištu, što ga je gotovo kao sinonim za kreativnu inovativnost i originalnost scenskoga čitanja operne partiture definitivno prisvojila dominantna umjetnička figura redatelja: gdje su granice autorstva operne režije (ali i dirigenta) u odnosu na skladateljsko autorstvo partiture te može li se i u kojem slučaju se mora partitura obraniti od originalnosti autorstva operne režije odnosno koja je granica zaštite skladatelja od redateljskih čitanja. Iskušavanjem različitih glazbenih interpretacija i redateljskih estetika, izaziva se i različit odnos publike i kritike prema autorstvu operne režije, a u kontekstu hrvatskog opernog kazališta i na pozadini izvedbenih tradicija posebice opernih djela željeznoga repertoara. U članku se analiziraju produkcija i recepcijski odjeci provokativnih redateljskih čitanja Bizetove Carmen (2007.) i Verdijeve Aide (2013.) u Operi HNK u Zagrebu.
Brojne provedene analize ne daju jedinstveni odgovor na pitanje ocjene akustičke kvalitete tonskih režija, budući da nisu uvijek uzete u obzir sve karakteristike specifične za tonske režije. U ...procesu opisanom u ovom radu sve su specifične karakteristike uzete u obzir. Reprodukcija zvuka je provedena visokokvalitetnom profesionalnom opremom. Promatrano je točno određeno optimalno područje za slušanje. Optimalna tonska režija mora omogućiti reprodukciju zvuka sa svim njegovim karakteristikama, a karakteristike samog prostora ne smiju utjecati niti mijenjati karakteristiku reproduciranog zvuka. Združena analiza parametara je korištena za procjenu utjecaja vrijednosti objektivnih parametara akustičke kvalitete na subjektivnu procjenu. Ova moderna statistička metoda pokazuje ovisnost jednog subjektivnog parametra akustičke kvalitete o više objektivnih parametara. Taj princip bolje određuje stvarne uvjete, u kojima je svaka subjektivna ocjena složeno zavisna o više objektivnih parametara akustičke kvalitete tonskih režija.
Opisan je postupak mjerenja akustičke kvalitete u tonskim režijama, s ciljem utvrđivanja postavki koje daju najtočnije rezultate. Napravljena su mjerenja impulsnih odziva šest tonskih režija. ...Mjerenja su obavljena sukladno normi ISO3382. U svim tonskim režijama je upotrijebljena ista metoda, ali su mijenjani uvjeti mjerenja. U prvom slučaju korišteni su ugrađeni monitorski zvučnici. U drugom slučaju je korišten neusmjereni zvučni izvor. Neusmjereni mikrofon i umjetna glava su korišteni kao prijemnici. Oni su smješteni na optimalno mjesto za slušanje. Analiza glavnih komponenata je korištena za određivanje najtočnijih rezultata dobivenih uz različite uvjete mjerenja. Na taj način su dobiveni uvjeti mjerenja koji najbolje odgovaraju vrijednostima subjektivnih ocjena tonskih režija. Ti rezultati će biti korišteni za računanje korelacije između izmjerenih objektivnih i ocijenjenih subjektivnih parametara.
Letos se spominjamo 90-letnice rojstva dramskega režiserja in pisatelja Jura Kislingerja ml.Juro Kislinger ml. se je rodil 13. 5. 1931 v Laškem. Njegov oče je bil šolski ravnatelj in domoznanec. ...Gimnazijo je obiskoval v Celju in študiral na Akademiji za igralsko umetnost na oddelku za dramsko režijo v Ljubljani. Že leta 1953 se je zaposlil v ljubljanski Drami, najprej kot režiser – asistent. Samostojno pa je v tem času režiral mladinsko igro Princeska in pastirček (P. Golia).Proti koncu l. 1956 se je preselil v Mestno gledališče v Celje. Tu je bil l. 1958 uprizorjen njegov dramski prvenec – igra v treh dejanjih Na slepem tiru, s katerim so nastopili tudi na Sterijinem pozorju. Kot gost je Juro Kislinger v tem času režiral tudi na Ptuju in v Kranju. Po odsluženju vojaškega roka se je prvič zaposlil v Drami SNG Maribor, kjer je deloval kot režiser do leta 1961. V tem času je režiral nekaj zelo prodornih uprizoritev. Pot ga je l. 1961 spet vodila v Celje, kjer je služboval štiri leta kot režiser, nato pa se je do l. 1971 preselil v novinarstvo. Deloval je v dopisništvu mariborskega Večera, občasno pa je objavljal tudi v Naših razgledih, v reviji Dialogi, Celjskem zborniku in drugje. V ta čas sodi Kislingerjevo aktivnejše ukvarjanje z leposlovjem.Od l. 1963 do l. 1974 je vodil Likovni salon v Celju, za katerega je pisal razstavne kataloge in objavljal o njegovem delovanju v različnih časopisih. Sicer pa je v letih 1971–1974 služboval kot direktor Skupne službe Kulturne skupnosti Celje. Potem pa je dokončno odšel v SNG Maribor, kjer je bil upravnik in kasneje pomočnik upravnika za investicije. Tu je bila njegova aktivnost posvečena predvsem gradnji in obnovi stavbnega sklopa mariborskega gledališča. Leta 1991 se je upokojil.V svoji karieri je režiral 54 predstav (pri tem niso štete številne uprizoritve za otroke), od tega jih je bilo uprizorjenih 32 v Celju, 17 v Mariboru, dve v Kranju in ena v Ljubljani. Nekatere Kislingerjeve predstave so bile tudi prirejene za radio, objavljal pa je tudi režijske napotke v dramski knjižnici. Poleg tega je avtor nekaterih dramskih besedil: Na slepem tiru, Pregnani iz raja, Izlet, Igra o zmaju in Gledališče o gledališču.Pisal je za otroke in odrasle. Njegovo najbolj znano prozno delo pa je zbirka humoresk iz NOB “Debele zgodbe Petra Fuleža“, po katerih je v priredbi po različnih slovenskih krajih nastopil igralec Polde Bibič in izvedel nad 120 nastopov.Že v študentskem času je v letih 1950–1955 pisal gledališka poročila v tedanjo Mladino. Pri Večeru je deloval v notranjepolitični in gospodarski rubriki za področje kulture, in sicer za območje vzhodno od Savinje. Med njegovo pomembnejše tovrstno delo pa sodijo že prej omenjeni katalogi in objave v gledaliških listih, tako v Celju kot v Mariboru. Obsežno je tudi njegovo poročanje o izvajanju gradnje oz. adaptacije v mariborskem gledališču.Zelo pomembno področje Kislingerjevega delovanja je organizacijsko delo. Kot vodja Skupnih služb Kulturne skupnosti in kot upravnik v gledališču se je veliko ukvarjal s kulturno politiko in financiranjem kulture ter o tem tudi pisal. Njegovo življenjsko delo je generalna obnova in novogradnja stavbnega sklopa Slovenskega narodnega gledališča v Mariboru. Bil je tudi svetovalec za načrtovanje novega mladinskega gledališča v Zagrebu, recenzent prvega projekta novogoriškega gledališča, svetovalec pri obnovi velike opere v Minsku v Belorusiji in l. 1993 še svetovalec ob novogradnji dramskega gledališča v Tobolsku (Sibirija).Na Kislingerjevo pobudo in pod njegovim vodstvom je bilo junija l. 1989 v Mariboru ustanovljeno Društvo gledaliških tehnikov Slovenije z namenom strokovnega izpopolnjevanja in izmenjave izkušenj.Kot zanimivost še omenimo, da je bil Kislinger v času službovanja v Celju tudi atletski sodnik, dosegel je celo stopnjo zveznega sodnika. Dve leti je bil predsednik Atletskega društva Kladivar v Celju. Pripomogel je k dvigu Skokovega memoriala (velikega celjskega mednarodnega mitinga) in pritegnil k udeležbi veliko takratnih svetovnih rekorderjev in drugih znanih atletov.Vir: Metka Kovačič: Znani LaščaniFotografija je last Knjižnice Laško
PDF
