Budući da je populacija u Europi i Hrvatskoj sve starija, a pastoralno djelovanje osoba treće životne dobi relativno nov pojam, rad prvotno analizira zašto su u pastoralnom diskursu osobe te dobne ...skupine i pastoralisti i pastoralaci u Hrvatskoj djelomično (o)stavili po strani. Narav i obilježja treće životne dobi koja iznosi prvi dio rada pokazuju kako pastoral treće životne dobi uključuje pastoralno djelovanje najzrelije srednje životne dobi prožeto mnogobrojnim životnim poteškoćama i stresovima: odvajanjem od djece, potrebom osobne i životne prilagodbe, napose nakon odlaska u starosnu mirovinu, odlaska djece ili gubitka životnoga partnera te doživljavanjem brzih, progresivnih biološko-psihološko-mentalnih zdravstvenih dimenzija slabljenja organizma, životne energije, snage, sveopće oslabljenosti životnih i svih drugih funkcija. Starost je kao dar i mogućnost kroz nekoliko biblijskih likova prikazana kao evangelizacijska i pastoralna mogućnost, prilika i poziv na Bogom prožeti i osmišljeniji život. Drugi dio prikazuje treću životnu dob u svijetu i mentalitetu društva i Crkve. Promatrajući suvremeni životni kontekst, možemo ustvrditi kako su starost, umiranje i smrt postale strane riječi u svakodnevnom rječniku i to je jedan od mnogih razloga zbog kojih su osobe treće životne dobi često stavljene po strani, često ih ostave vlastite obitelji, društvo, prijatelji, rodbina, a djelomično ih zaboravi i Crkva. U svijetu diktature relativizma, materijalizma, sekularizacije, anarhizma, ateizma, subjektivizma, individualizma i selfie-kulture, izrazito je teško i zahtjevno ostvarivati pastoral treće životne dobi. Crkva, posebice u Hrvata, nema dovoljno oblikovan, osmišljen, isplaniran i programiran sustavni pastoral u kojem bi bile zahvaćene osobe treće životne dobi. Novi bi se koncept pastoralnoga diskursa u pastoralu treće životne dobi trebao razvijati u dvama osnovnim pravcima: prvi je smjer promišljanja u kojoj mjeri treća životna dob može biti subjekt pastoralnoga djelovanja, a drugi, utemeljen na pastoralnoj sociologiji i demografskim kretanjima, nastoji prepoznati treću životnu dob kao objekt pastoralnoga djelovanja. Treća životna dob može biti uz objekt i subjekt pastoralnoga djelovanja na različitim razinama, područjima i dimenzijama, posebice na župnoj, dekanatskoj u nekim vidovima, regionalnoj i (nad)biskupijskoj razini i to na području apostolata, župnih pastoralnih vijeća, karitativnoga djelovanja, liturgije, obitelji, vjerskih udruga i pokreta te rada s distanciranim kršćanima.
članek predstavlja dosedanja teoretiziranja družbenih vidikov staranja socialne gerontologije in pomen najnovejšega spoznavnega težišča, raznovrstnosti staranja, za razumevanje neenakosti ...starih ljudi. v pregledu literature vrednotimo razumevanje raznolikosti starih ljudi različnih družboslovnih intelektualnih tradicij z vidika družbene neenakosti v modernih državah blaginje, ki so na izzive staranja pre- bivalstva v zadnjem obdobju začele odgovarjati s politiko aktivnega staranja. kritika te politike je pojasnjevanje makroravni izkušnje staranja kritične struje, saj izpostavlja, da so različnosti starih ljudi vezane na vprašanja družbene pravičnosti. Ugotavljamo, da kritična struja v postindustrijskih zahodnih družbah staranja 21. stoletja s svojimi teoretiziranji prispeva k temu,da zaloga vednosti gerontologije prispeva h krepitvi moči te družbene skupine in bolj kakovostni starosti vseh, tudi marginalnih družbenih skupin.
When reflecting on themes of age, which is inevitably tied with the aging process, we meet with the diversity and complexity that the underlying reality reflects, offering us outlines of everything ...scientifically explainable whilst also being a subject of subjective observations. Because of this, we recognize an inability to fully ‘take control’ of the aging process. The aim of this work is to highlight the subjective perception of age through the prism of stereotypes and prejudice against the elderly, giving a basic explanation of key concepts, their origin, course and significance in the life of the elderly. In the second part, through observation of age in the overall cycle of life, the range of stereotypes and prejudices in the lives of the elderly is highlighted, but in a constructive way encouraged their real demythologisation and scientific unjustifiableness. Also, this work points to the importance of different considerations of age as a specific period for each individual, and its inevitable focus on coexistence with others in the family and the wider community with mutual understanding, tolerance and respect as collateral for a humane and happier future.
Cilj istraživanja je ispitivanje povezanosti zdravstveno-rizičnih oblika ponašanja sa osobinama ličnosti i karakteristikama kao što su pol i starost. Istraživanje je sprovedeno na uzorku od 421 ...ispitanika (164 muških i 257 ženskih), prosečne starosti oko 31 godine. Primenjen je Upitnik za procenu rizičnih ponašanja (Smederevac i sar., 2009, prema Vukobrat i Vučetić-Ćirić, 2009) i upitnik ličnosti Velikih pet plus dva (Smederevac, Mitrović i Čolović., 2010). Rezultati multivarijatne analize kovarijansi su pokazali da su se kao značajni prediktori sklonosti ka ekstremnim sportovima izdvojili viša Otvorenost za iskustva, muški pol i srednja starosna kategorija (25 – 35 godina), a rizičnoj vožnji - viša Agresivnost i Pozitivna valenca, a niža Savesnost, uz muški pol. Zloupotrebu psihoaktivnih supstanci i rizično-seksualna ponašanja značajno predviđaju viši Neuroticizam i Negativna valenca, a niža Savesnost, uz muški pol. Pored ovih prediktora, zloupotrebu psihoaktivnih supstanci predviđa pripadnost najmlađoj starosnoj grupi (do 25 godina), a upuštanje u rizična seksualna ponašanja - pripadnost srednjoj starosnoj kategoriji. Sklonost zdravstvenim rizicima, uopšte, značajno predviđa samo viši Neuroticizam, nezavisno od pola ili starosne grupe. Rezultati pokazuju da Neuroticizam i, potom, Savesnost ostvaruju najveći broj doprinosa objašnjenju različitih zdravstveno-rizičnih ponašanja, a od demografskih karakteristika pol, pa potom pripadnost određenoj starosnoj grupi.
Vloga in poslanstvo izobraževanja starejših se v storilnostno naravnani, starajoči in na znanju temelječi družbi spreminjata. Starejši so lahko dejavni le če se pridružijo socialnim skupinam in če ...imajo možnost vključevanja v nove spodbudne dejavnosti. Univerza za tretje življenjsko obdobje izvaja učenje in izobraževanje ter v okviru projekta Vseživljenjskega učenja Ljubljanske urbane regije razvija svetovanje. Svetovanje za učenje in izobraževanje omogoča vključevanje starejših v raznolike dejavnosti, ki uresničujejo načela vseživljenskega učenja in dejavne starosti.
Izhodišča: V razvitem svetu se zaznava izrazit porast prekomerne prehranjenosti in debelosti med otroki in mladostniki. V raziskavi smo analizirali prekomerno prehranjenost in debelost med ...ljubljanskimi osnovnošolci, starimi od sedem do štirinajst let, v obdobju po osamosvojitvi Slovenije.
U članku se nudi sažet pregled različitih pristupa fenomenu starenja i starosti kao sastavnom dijelu ljudskoga života, koji implicira i brojne izazove i nošenje s poteškoćama. U kontekstu današnjega ...povećanja broja starije populacije kao ozbiljne demografske problematike, posebice u industrijski razvijenijim zemlja, a što ne zaobilazi ni hrvatsko društvo, tema starosti sve više dolazi u središte interesa i različitih znanstvenih i stručnih područja. Filozofska tradicija na temelju brojnih relevantnih izvora također ima što reći o starenju i starosti, pogotovo s etičkoga aspekta. Umijeće starenja kao sastavni dio umijeća življenja osposobljava za kvalitetnije doživljavanje i proživljavanje starosti, te percipira tu životnu
fazu kao dodatni potencijal, a nikako kao teret. Da bi svakome bila omogućena dostojanstvena starost nužna je i podrška društvene zajednice međugeneracijskom solidarnošću i dobro organiziranom socijalnom skrbi za starije i nemoćne.
U radu je prikazan novokonstruisani upitnik o seksualnom ponašanju - SP, koji obuhvata različite i relevantne aspekte seksualnog ponašanja (bihejvioralni, kognitivni, emocionalni i sociokulturalni ...aspekt). U tom smeru, cilj ovog istraživanja je utvrđivanje latentne strukture predloženog upitnika i ispitivanje efekata sociodemografskih karakteristika na dobijene dimenzije seksualnog ponašanja. Uzorak su činila 233 ispitanika, pri čemu se vodio računa da broj ispitanika bude relativno ujednačen s obzirom na pol, uzrast, nivo obrazovanja i veličinu mesta stanovanja. Primenjen upitnik sadrži 70 ajtema različitog tipa odgovaranja, koji referiraju na bihejvioralni, kognitivni, motivacioni i emocionalni aspekt seksualnog ponašanja. Analizom glavnih komponenti ekstrahovano je šest komponenti koje su imenovane na sledeći način: fantaziranje o seksu, bogatstvo seksualnog iskustva, sklonost nekoitalnoj seksualnoj igri, sklonost parafilijama, sklonost seksu na neuobičajenim mestima i sklonost neobaveznom seksu. Rezultati ukazuju da postoje značajni multivarijatni glavni efekti pola i veličine mesta stanovanja, kao i moderatorski efekat veličine mesta stanovanja na relacije između starosti i dimenzija seksualnog ponašanja, kao i pola i dimenzija seksualnog ponašanja. Nalazi su tumačeni u kontekstu biosocijalnog modela seksualnosti.
PDF
