Igračke potiču razvoj različitih kognitivnih, socijalnih i motoričkih dječjih vještina. Cilj je istraživanja bio ispitati preferencije rodno tipiziranih i rodno neutralnih igračaka kod djece ...predškolske dobi. Istraživanje je provedeno na uzorku od 93 predškolske djece u dobi od 4 do 5 godina (N=93). Djeca su za 30 igračaka koje su prethodno navela kao omiljene igračke, procjenjivala su jesu li te igračke „za djevojčice“, „za dječake“ ili „za djevojčice i dječake“. U ispitivanju preferencija rodno tipiziranih i rodno neutralnih igračaka kod djece upotrebljavale su se one igračke koje su najviše puta odabrane kao rodno tipizirane igračke, tri za djevojčice i tri za dječake te tri rodno neutralne igračke. Djeca su većinom preferirala rodno tipizirane igračke. Najviše su to činile djevojčice za djevojčice (94.12%), a najmanje dječaci za dječake (71.43%) što nije konzistentno ostaloj literaturi. Odabrane igračke za djevojčice bile su vezane uz ljepotu i njegu, te pastelnih i ružičastih boja, a za dječake vezane uz uzbuđenje i nasilje, plavih i crnih boja.
Nesporna je činjenica da je u našim školama (posebice na nižim stupnjevima obrazovanja) prisutna izrazita feminizacija učiteljske struke. Iz tog fenomena proizlaze mnoga pitanja i dileme: postoji li ...„ženski“ odgoj, „ženska pedagogija“ ili je to kulturalni stereotip, a ako postoji − po čemu se razlikuje od „muškog“ odgoja, obogaćuje li ili
osiromašuje odgojno-obrazovni proces, ali i cjelokupnu kulturu škole? Sveopća kriza identiteta obilježje je suvremenog društva, a pitanja identifi kacije i identiteta usko su vezana uz stereotipe i predrasude. Profesija oblikuje društveni identitet čovjeka koji je, u slučaju učiteljskog poziva, opterećen rodnim stereotipima. Školi pripada puno šira društvena i kulturna uloga od pukog prosvjetnog djelovanja, ona daje kulturni legitimitet i identitet. Ako je učiteljski poziv javno legitimiran kao ženski, škola zapravo (re)producira rodne nejednakosti povezane s reprodukcijom tradicionalnih vrijednosnih sustava i segregacijom zanimanja. Uzmemo li u obzir razmišljanja o konceptu skrivenog kurikula, cjelokupno školsko okružje utječe na vrijednosti, stavove, norme i navike učenika kao i na socijalno učenje mimo postojećeg programa. Sveukupnost odnosa u školi često reproducira odnose u društvu. Feminizaciju učiteljskog poziva i „ženske pedagogije“ kao čimbenika skrivenog kurikula možemo promatrati ambivalentno: kao opasnost (ako pođemo od hipoteze da žene ne mogu biti modelom identifi kacije i djevojčicama i dječacima, te da odgajaju „mekše“ i popustljivije) ili kao prednost (ako „ženske“ tipizirane pojave promatramo u kontekstu razvoja emocionalne inteligencije učenika). Bavljenje tim pitanjima otkriva problem feminizacije učiteljskog poziva koji može egzistirati jedino na razini hipoteza koje su podložne empirijskoj provjeri.
Činjenica da je u sestrinstvu zaposleno više žena nego muškaraca može dovesti do pretpostavke da je ovo ženska profesija, a sam rodno određujući naziv ove profesije dodatno podupire takve
stavove. ...Društvena podjela uloga na ženske i muške možda nigdje drugdje nije toliko vidljiva koliko u sestrinstvu. Netočna je pretpostavka da je sestrinstvo oduvijek bilo “žensko” zanimanje,
što potvrđuju povijesni zapisi, a tek je u 19. stoljeću utemeljiteljica modernog sestrinstva Florence Nightingale svojim uvjerenjem da je briga i njega za bolesne rezervirana za žene dovela do feminizacije sestrinstva. Iako je danas broj medicinskih tehničara veći negoli u 19. stoljeću, još uvijek se oni na svojim radnim mjestima, ali i u društvu, susreću s brojnim stereotipima.
Igračka predstavlja materijalni temelj igre, oblikuje iskustvo djeteta, budi imaginaciju i usmjerava ponašanje prenoseći vrijednosti određenog doba. U visokorazvijenim društvima sve mlađa djeca ...bivaju prepuštena usamljeničkoj igri s predmetima i strojevima koji favoriziraju kopiranje obrazaca globalnog potrošačkog društva, veličaju razne stereotipe i primjenu sile. Postavlja se pitanje koje su igračke najzastupljenije u igrama djece iz našeg okruženja? Rad predstavlja pregled različitih istraživanja koja ispituju kriterije za izbor igračaka i izloženost roditelja medijskom pritisku i željama djeteta stvorenih utjecajem reklama. Ispituje se i spremnost roditelja za uključivanje u zajedničke igre s djecom i ukazuje na njihov razvojni značaj.
Osim što sudjeluju u oblikovanju javnoga mnijenja, ne smije se zanemariti da su mediji i alat za promicanje ili brisanje predrasuda i stereotipa. U tom kontekstu ovaj rad prikazuje rezultate ...istraživanja reprezentacije (zastupljenosti i načina prikazivanja) žena na naslovnicama hrvatskih dnevnih novina – Jutarnjeg lista i Večernjeg lista. Rezultati pokazuju da muškarci dominiraju kao subjekti tekstova i fotografija. Iako su rijetko prisutne, žene se češće od muškaraca pojavljuju kao subjekti u tekstovima koji se mogu okarakterizirati kao „laganije teme“, poput zabave. Uz to, navedene dvoje novine promiču stereotipno prikazivanje žena, što je vidljivo u prikazivanju žena isključivo kroz prizmu majčinstva, obitelji i doma, ali i podjele poslova na „ženske“ i „muške“, u doživljavanju žena kao pripadnica slabijeg spola te u stavljanju naglaska isključivo na njihova tijela.
Članak analizira hrvatske i ruske rodno obilježene frazeme koji se odnose na čovjekov rad i obaveze s ciljem da se prikaže kako se u ovom segmentu frazeologije očituju predodžbe o radu povezane s ...rodnim stereotipima i shvaćanjem o postojanju rodnih uloga u podjeli rada. Analizirani korpus frazema ilustrira određene rodne razlike u poimanju rada i obaveza, ali i potvrđuje da se rad u ruskoj i
hrvatskoj kulturi, bez obzira na rodne razlike, u osnovi visoko ocjenjuje i vrednuje kao djelatnost pomoću koje čovjek osigurava svoju egzistenciju i ostvaruje vlastiti duhovni potencijal. Pritom se ipak negativno ocjenjuje težak, prisilan rad ili rad koji ne ispunjava čovjeka i ne donosi mu adekvatnu materijalnu naknadu.
Cilj članka je istražiti stil koji slijedi medijska kultura u predstavljanju i zastupljenosti žena na hrvatskoj javnoj televiziji. Budući da su i mediji institucija koja sudjeluje u oblikovanju ...identiteta te utječe na učvršćivanje ili rušenje rodnih stereotipa, autore je zanimalo slijedi li HRT zakonsku regulativu ravnopravnosti spolova i njihova prikazivanja u medijima. Analizom dviju informativnih talk show emisija – In medias res i Otvoreno – pokušalo se vidjeti zovu li se i u kojoj mjeri žene kao gosti stručnjaci kada se raspravlja o važnim društvenopolitičkim temama ili je to područje još uvijek pridržano muškarcima. Autori su analizirali 38 epizoda dviju navedenih emisija u odnosu na prisutnost/odsutnost žena u studiju, na teme epizoda, glasove, tj. izvore informacija s obzirom na spol, i zanimanja gostiju. Ovim istraživanjem potvrđena je polazna hipoteza da su žene na hrvatskoj javnoj televiziji, barem u okviru analiziranih epizoda dviju informativnih emisija, nečujan glas kada se govori o ozbiljnim političkim, društvenim, gospodarskim i inim pitanjima.
Sažetak
Na heteropredodžbe o istarskim i dalmatinskim Slavenima koje
talijanski književni imperijalistički iredentizam, poput D’Annunziova,
preuzima iz poklada mletačkoga kolonijalnog iskustva kao ...stereotipe,
Nazor odgovara antikolonijalnim stereotipima, koje preuzima mahom
od Šenoe; „orijentalizmu“ suprotstavlja slavenstvo, talijanskome i
„rimskome“ nacionalnom mitu slavenski mit.
Osobno ime Stjepan rasprostranjeno je u cijelome kršćanskom svijetu, a tako i cjelokupnome slavenskom prostoru. U ovome se radu pokušava dati pregled mnogobrojnih i raznolikih odraza toga svetačkog ...imena u hrvatskome antroponimijskom sustavu. Prate se njegove potvrde od najranijih vremena, analiziraju jezične značajke tih potvrda, daje se pregled rasprostranjenosti pojedinih odraza u prošlosti i danas na hrvatskome prostoru te se donose usporedbe s drugim južnoslavenskim prostorima. Uz ostalo propitkuje se je li znanstveno utemeljeno u narodu uvriježeno mišljenje o pripadnosti nekih oblika hrvatskomu (npr. Stjepan), a drugih srpskomu (npr. Stevo, Stevan) antroponimikonu.
Istraživanje patrijarhalne kulture i pozicije ženskoga roda, (u novije doba i trećeg roda) iznimno je važno, kako zbog usporedbe ženske pozicije tijekom različitih stoljeća, tako i zbog analize ...povijesnih, ideoloških koncepata koji su uticali na poziciju druge/og u patrijarhalnoj kulturi. Posljednja razdoblje patrijarhalne kulture nastalo je uspostavom novoga poretka nakon raspada bivše države, a vladajuća ideologija, religijski diskurs postali su oznake suvremene kulture koja marginalizira sve što nije u skladu s njom, s tim da je upisivanje religijskog diskursa u patrijarhalnu kulturu različito od onog iz srednjeg vijeka i osmanske vlasti. Tranzicijsko doba na dijeu postjugoslavenskoga prostora označeno iskrivljavanjem vrijednosti, a očituje se u dekadenciji urbane spram općeg rasta i dviljanja ruralne/primitivne misli, a čini se da „zaboravljeni“ intelektualci danas, više nego ikada, trebaju imati poriv da subvertiraju moralne, političke i estetske kanone.
PDF
