Provedena analiza u ovome članku imala je za cilj predstaviti okvir braka i obitelji u poljskim televizijskim serijama te ukazati na pastoralne izazove koji proizlaze iz njih. Primijenjena je metoda ...kvantitativne analize da bi se naglasile problematike koje se prikazuju u televizijskim serijama. Kriteriji za izbor televizijskih serija bili su moralna pitanja koja serije obrađuju te njihova popularnost među različitim društvenim skupinama u Poljskoj. Kvalitativna analiza pokazala je da poljske televizijske serije promoviraju alternativne oblike braka i obitelji. Oni su veoma udaljeni od katoličkoga modela braka i obitelji. To je omogućilo temelje za donošenje zaključka. Uočeno je tako da se Katolička crkva nalazi pred novim pastoralnim izazovima, a što je posljedica utjecaja koje televizijske serije imaju na stavove i vjerovanja među Poljacima. Prioritet bi stoga morala biti priprema mladih za sakrament braka i odgoj za kršćanski život. Katolička crkva bi trebala biti uključena u stvaranje televizijskih serija koje promiču kršćanski model braka i obitelji.
Marshall McLuhan je u okviru svog tehnološko-determinističkog pogleda na svijet afirmirao tezu da smo preko raznih medija produžili svoja čula čime smo dozvolili tehnologiji da utječe na naš psihički ...i društveni sklop. Ako su mediji zaista čovjekovi produžeci „bilo kože, ruke ili noge” kako ovaj autor apodiktički tvrdi, postavlja se pitanje do čega dovodi njihova amputacija? Cilj ovog rada je refleksivno zahvatiti društveni život i čovjeka kao elementarnu antropološku kategoriju, a u odnosu prema apsolutnoj prisutnosti/odsutnosti suvremenih medijskih tehnologija. Ovim se na nivou teme i ideje direktno bavi antologija Crno ogledalo i indirektno Sluškinjina priča, serija rađena po romanu Margaret Atwood. Bilo da govorimo o tehnološkoj simulaciji svijesti i psihičkim implikacijama završne faze čovjekovih produžetaka ili dehumanizaciji (ženskog) i tijela i duše u totalitarno-teokratskoj državi, svakako se oslanjamo na medije i tehnologiju, što je polazišna točka promišljanja društva koje u oba slučaja možemo okarakterizirati kao distopijsko.
PDF