Deskriptivno istraživanje: Indikacijske smjernice za fetalnu ehokardiografiju i njihov utjecaj na prenatalnu dijagnozu srčane bolesti. Cilj: Istražiti povezanost glavnih indikacija za fetalnu ...ehokardiografiju (FE) zbog kojih su trudnice upućene na pregled s konačnim nalazom. Hipoteza: Prirođene srčane grješke (PSG) najčešće su prirođene anomalije koje se kod trudnica s određenim indikacijama, rizičnima za njihov nastanak, uspješno otkrivaju fetalnim ehokardiografskim pregledom. To omogućava njihovo rano zbrinjavanje, a time se smanjuju morbiditet i mortalitet novorođenčadi sa srčanim bolestima te se pozitivno utječe na krivulju perinatalnog mortaliteta. Pridržavanjem propisanih indikacija povećala bi se ukupna učinkovitost FE-a i smanjio broj negativnih nalaza. Rezultati: Istraživanje je rađeno na uzorku od 1374 trudnice, odnosno 1380 trudnoća, koje su pregledane u Fetalnoj kardiološkoj ambulanti Kliničkoga bolničkog centra Zagreb u razdoblju od 3 godine (1. 1. 2012. do 1. 1. 2015.). Većinu indikacija određivali su opstetričari, dio su uputili reumatolozi, genetičari ili drugi supspecijalisti, dok je dio trudnica tražio pregled prema vlastitoj želji. Prenatalno je srčana bolest otkrivena u 14,2% pregledanih fetusa (196/1380) od čega: ventrikularni septalni defekt (VSD) u 25%, kompleksne PSG u 15,3%, aritmije u 14,79%, kardiomiopatije (KMP) u 10,71%, koarktacija aorte (CoA) u 7,65%, aortalna valvularna stenoza (AVS) u 6,12%, bikuspidalna aortalna valvula (BAV) u 3,06%, ostalo u 16,83%. Patološki je nalaz puno češći kod žena koje su poslane na pregled s propisanom određenom indikacijom nego u onih koje su došle na pregled rutinski ili prema vlastitoj želji. Zaključak: Fetalna ehokardiografija dijagnostički je najučinkovitija ako se pridržavamo propisanih indikacija koje pobuđuju sumnju na primarnu srčanu bolest (PSG u obitelji, aritmije, KMP), neke sindromne bolesti fetusa, dijabetes melitus ili gestacijski dijabetes te sistemske bolesti vezivnog tkiva majke (pozitivna specifična protutijela).
U radu je prikazana bolesnica s reumatoidnim artritisom i egzacerbacijom bolesti koja se očitovala pretežno intermetatarzalnim burzitisom. On je objektiviziran muskuloskeletnim ultrazvukom, dok nalaz ...na metatarzofalangealnim zglobovima nije upućivao na upalnu aktivnost. Na prikazu zahvaćenog stopala magnetskom rezonancijom
jasno su vidljive povećane strukture intermetatarzalnih burza, koje prelaze uobičajene anatomske granice te tvore znak pješčanog sata. Učinjena je infi ltracija burza depo-pripravkom metilprednizolona, čime su postignuti znatno kliničko poboljšanje i radiološka regresija upalnih promjena intermetatarzalnih burza. S obzirom na to da je u trenutku egzacerbacije bolesti postavljena sumnja na aktivni artritis, a bolesnica je prethodno liječena konvencionalnom terapijom (cDMARD) te bi se, prema terapijskim smjernicama, u tom trenutku trebala uvesti biološka terapija, istaknuta je vrijednost muskuloskeletnog ultrazvuka i ciljane intervencije poduprte ultrazvukom u striktnoj kontroli aktivnosti bolesti
i razlučivanju uzroka metatarzalgije u pacijenata s upalnim reumatskim bolestima. U daljnjim istraživanjima nužno je bolje opisati pojavnost intermetatarzalnih burza u reumatoidnom artritisu, njihovo kliničko i prognostičko značenje i optimalne terapijske pristupe.
Cilj ovog istraživanja bio je prikupiti podatke o prenatalnom razvoju turskih mačaka pasmine Angora i Van i istražiti učinke uzgoja na njihov prenatalni razvoj. U istraživanje su uzete tri angorske i ...četiri vanske (Van je jezero u Turskoj) mačke u dobi od tri do četiri godine. Ovisno o stupnju bređosti, na zaustavljenoj slici na ekranu izmjeren je promjer gestacijske vreće, fetalnoga srca, fetalnoga trbuha, fetalne glave, fetalnoga želuca te širina prednjih i stražnjih šapica. Srednja vrijednost veličine fetalnoga srca angorskih mačaka bila je značajno (P = 0,033) veća od one u vanskih mačaka tijekom trećeg tjedna gestacije. Vanske mačke imale su značajno veću (P = 0,008) srednju vrijednost fetalne glave od angorskih mačaka tijekom petoga tjedna gestacije. Nisu ustanovljene značajne pasminske razlike između drugih mjerenih pokazatelja. Ustanovljeno je da je prenatalni razvoj u angorskih i vanskih mačaka međusobno sličan. Nalazi ovog istraživanja mogu se rabiti kao pomoć u procjeni fetalne dobi u domaćih mačaka.
Tuberkulozni meningitis pokazuje velike razlike u manifestaciji. Dobro su poznate teškoće u postavljanju dijagnoze tuberkuloznog meningitisa. Danas se vrlo često bilježe neuobičajene manifestacije ...tuberkuloznog meningitisa, uza sve veću incidenciju ove bolesti u općoj neurološkoj praksi. Žena u dobi od 44 godine primljena je s progresivnim gubitkom vida na lijevom oku kroz prethodna dva dana i dvjema epizodama konvulzija (djelomične i sekundarne generalizirane). Tjedan dana prije toga imala je prolazne dvoslike, zamagljen vid i nesiguran hod. Nije imala anamnezu sistemske tuberkuloze. Nalaz transkranijskog Dopplera je bio prvi koji je ukazao na to da se radi o bazalnom patološkom procesu sa zahvaćenim krvnim žilama, što nije bilo jasno iz kliničke anamneze i pregleda, kao ni iz nalaza kompjutorizirane tomografije i angiografije. Stoga je naše mišljenje da pregled transkranijskim Dopplerom treba provesti u svakom slučaju specifičnog meningitisa, infektivnog retrobulbarnog neuritisa i optikohiazmatskog arahnoiditisa. Time bi se dobili pouzdaniji podaci o komplikacijama uzrokovanim specifičnim arteritisom.
Prikazan je slučaj 10-godišnjeg dječaka koji je primljen na Kliniku zbog pulsirajućih glavobolja koje su se najčešće javljale za vrijeme tjelesnog napora. Dječak je bio urednog somatskog i ...neurološkog statusa. Njegov EEG i CT mozga bili su uredni, kao i pregled očnog dna, likvora i laboratorijske pretrage. Transkranijski obojeni dupleks Doppler pokazao je izrazito velike brzine u objema prednjim moždanim arterijama (ACA) i u desnoj srednjoj moždanoj arteriji (MCA), što je moglo odgovarati stenozi krvnih aila. Subtrakcijska cerebralna angiografija učinjena je nakon nekoliko mjeseci opetovanih glavobolja i nepromijenjenog Doplerskog nalaza. Pokazala je veći stupanj stenoze prednjeg segmenta obiju ACA i početnog dijela desne MCA, sa znacima ‘sindroma krađe’ kroz stražnju moždanu cirkulaciju. MRI (učinjena godinu dana kasnije, nakon ponavljanih epizoda prolaznih ishemijskih napadaja) pokazala je ishemijski infarkt temporookcipitalno desno. Etiologija bolesti ostala je otvorenom. Pretpostavljeno je da se radi o vaskulopatiji, tj. ranom stadiju bolesti moyamoya. Ostale vaskulopatije isključene su laboratorijskim i kliničkim ispitivanjem. Zaključuje se kako je transkranijski obojeni dupleks Doppler vrlo dobra metoda za otkrivanje i praćenje stupnja stenoze moždanih arterija u djece i dobro korelira s cerebralnom angiografijom, ali još ne pomaže u otkrivanju etiologije stenoze.
Cilj. Svrha je istraživanja retrospektivno analizirati točnost i kliničku vrijednost biopsije širokom iglom pod kontrolom ultrazvuka (UZ) sumnjivih lezija u dojci. Materijali i metode. Retrospektivno ...su analizirani nalazi patohistološke analize 229 sumnjivih lezija u dojci koji su dobiveni biopsijom širokom iglom pod UZ kontrolom u razdoblju od 14 mjeseci. Sumnjive su lezije otkrivene mamografijom i/ili ultrazvukom (BI-RADS 4 ili 5). Ako je nakon biopsije postojala nepodudarnost radiološkog i patohistološkog nalaza, ponovila se biopsija širokom iglom ili se učinila kirurška biopsija lezije. U slučaju benignih lezija bolesnice su bile naručene na UZ kontrolu za šest mjeseci, a za granično maligne lezije i maligne lezije preporučena je kirurška ekscizija. Uspoređeni su nalazi biopsije širokom iglom i kirurške ekscizije. Rezultati. Patohistološkom analizom bioptiranih lezija otkrivene su 143 (62,4%) benigne lezije, 21 (9,2%) granično maligna lezija i 65 (28,4%) malignih lezija. Praćenjem, ponovljenom biopsijom ili kirurškom ekscizijom dokazana su četiri lažno negativna nalaza. Točnost biopsije širokom iglom pod UZ kontrolom iznosila je 98,3%. Zaključak. Biopsija širokom iglom pouzdana je metoda za postavljanje dijagnoze sumnjivih lezija u dojci bez značajnijih komplikacija.
Za razliku od bolesnika s Parkinsonovom bolesti (PB), prikazivanje substancije nigre (SN) pomoću transkranijske sonografije (TCS) u zdrave populacije je često nepotpuno. Većina PB bolesnika na TCS ...prikazu pokazuje SN povećane ehogenosti. Cilj studije bio je ispitati mogućnosti razlikovanja PB bolesnika i bolesnika sa sličnim poremećajima kretanja putem otkrivanja substancije nigre. Istraživanje je provedeno u 28 bolesnika s PB, 10 bolesnika s poremećajima kretanja različitim od PB (4 s esencijalnim tremorom, 2 s parkinsonizmom izazvanim upotrebom neuroleptičnih lijekova, 4 s cervikalnom distonijom) te 18 zdravih kontrolnih osoba iste dobi. Zbog nemoguće ili nepotpune insonacije 15 bolesnika je naknadno isključeno iz studije. Otkrivanje je provedeno standardiziranom metodom; prikazom SN, zatim ručnim obilježavanjem te dvostrukim mjerenjem. Izračunata je srednja vrijednost, a statistika je obrađena Mann-Whitney U-testom. Pretraga je bila izvediva u 56 od 71 osobe (79%). U 50% osoba kontrolne skupine i 20% bolesnika iz skupine s poremećajima kretanja različitim od PB prikazivanje je bilo nemoguće ili nepotpuno. Srednja vrijednost veličine SN u kontrolnoj skupini bila je 0,17 cm2 (0,16- 0,21). Kao granica vrijednosti prema hiperehogenom prikazu primijenjena je vrijednost od 0,21cm2. Obostrana hiperehogenost nađena je u 25 bolesnika s PD (89%), 2 (20%) u skupini s poremećajima kretanja različitim od PB i u (16%) kontrolne osobe. Rezultati su pokazali statistički značajnu razliku u veličini ehogenosti SN između PB bolesnika i kontrolne skupine (Mann Whitney u=42; p<0,001), kao i razliku između PB i skupine s poremećajima kretanja različitim od PB (Mann Whitney u=2 ,5; p<0,001), ali ne i značajnu razliku između kontrolne skupine i bolesnika s poremećajima kretanja različitim od PB (Mann Whitney u=8 ,0; p=0,7 7). Zaključeno je kako otkrivanje i mjerenje ehogenosti SN putem TCS omogućuje razlikovanje Parkinsonove bolesti od sličnih motoričkih poremećaja.
U bolesnika s akutnim ishemijskim moždanim udarom transkranijski dopler (TCD) može se upotrijebiti kao prikladna metoda za identifikaciju stupnja arterijske okluzije, prisutnosti rezidualnog protoka ...kao i za monitoriranje rekanalizacije. TCD može pomoći u smanjivanju broja invazivnih angiografija i može olakšati brzu dijagnostičku obradu bolesnika s moždanim udarom. Klinički oporavak bolesnika koji su liječeni s tkivnim plazminogen aktivatorom (TPA) povezan je s ranom potpunom rekanalizacijom. Dramatični klinički oporavak za vrijeme infuzije TPA primijećen je u 20% bolesnika kada je TPA primijenjen istovremeno s kontinuiranim TCD monitoriranjem okludirane žile. Ultrazvučna energija koja se prenosi TCD monitoriranjem može izložiti veću površinu ugruška rezidualnom protoku krvi i na taj način olakšati trombolizu.
Razvoj ultrazvučnih dupleks uređaja koji ujedinjuju B-prikaz visoke rezolucije sa spektralnom krivuljom pridonio je značajnom napretku u dijagnostici cerebrovaskularnih bolesti. Dupleks ...ultrasonografija omogućuje ne samo procjenu stupnja stenoze, nego i prikaz morfologije plaka. Najčešći poremećaj krvnih žila vidljiv pomoću B-prikaza je plak koji se prikazuje kao ehogena struktura koja zadebljava stjenku arterije i obliterira prostor između intimalne refleksije i adventicije. Kada se prikaže aterosklerotski plak, treba analizirati njegov položaj, prostiranje, morfologiju i stupanj stenoze. Najčešće mjesto stvaranja aterosklerotskog plaka je karotidna bifurkacija. Studije European Carotid Surgery Trial (ECST) i North American Symptomatic Carotid Endarterectomy Trial (NASCET) pokazale su da je stupanj stenoze unutarnje karotidne arterije najvažniji predskazatelj istostranog ishemijskog udara u bolesnika s prolaznim ishemijskim napadajem ili blažim oblikom moždanog udara. Najčešće mjesto stenoze ili okluzije vertebralnih arterija je polazište (segment V0), a rjeđe distalno u cervikalnom dijelu(segment V1) ili intrakranijski (segment V4). Lijeva subklavijska arterija češće je zahvaćena aterosklerotskim promjenama nego brahiocefalni trunkus. Glavno obilježje okluzije ili stenoze brahiocefalnog trunkusa je promjena spektra u desnoj subklavijskoj, karotidnoj i vertebralnoj arteriji. Moždana ishemija je najozbiljnija posljedica disekcije vratnih arterija. Najčešće je zahvaćena unutarnja karotidna arterija. U krajnjim slučajevima disekcija se može protezati od aorte do subklavijskih, karotidnih i vertebralnih arterija. Pojam vaskulitis obuhvaća heterogenu skupinu multisistemskih poremećaja. Ultrazvučnom (dupleks) pretragom prikazuje se zadebljanje stijenki arterija, najčešće cirkumferentno, stenoza ili okluzija arterija.
Promjene moždane hemodinamike u srednjoj moždanoj arteriji (SMA) u bolesnika s moždanim udarom u irigacijskom području lijeve moždane arterije, te s posljedičnom afazijom mogu se neinvazivno pratiti ...pomoću funkcionalne transkranijske dopler sonografije (fTCD). Pritom se kao funkcionalni podražaj može koristiti stimulacija govora u obliku logopedskih vježbi. Da bismo procijenili aktivaciju SMA tijekom receptivne i ekspresivne verbalne stimulacije, ispitivanje afazije proveli smo modificiranim bostonskim dijagnostičkim testom u irigacijskom području lijeve SMA kod 8 bolesnika s moždanim udarom unutar 3 dana od nastanka ishemičnog moždanog udara. U obje smo SMA praćenje TCD-om proveli istodobno pomoću 2 ultrazvučne sonde frekvencija 2 MHz. Srednje brzine strujanja krvi (SBSK) u SMA procjenjivali smo i pratili prije i tijekom govorne stimulacije. Stimulaciju govorom proveo je logoped baterijom logopedskih vježbi, te zadacima imenovanja uz pomoć 30 fotografija predmeta svakodnevne uporabe grupiranih prema funkcijama. Isto ispitivanje je provedeno u 16 zdravih dešnjaka. Srednje brzine strujanja krvi bile su: 56 cm/s u lijevoj ACM, te 56 cm/s u desnoj SMA. U lijevoj je SMA tijekom stimulacije govora zabilježen srednji 30%-tni rast SBSK, a u desnoj SMA 22%-tni rast u odnosu na mirovanje. U zdravih kontrolnih osoba u lijevoj je SMA zabilježen porast SBSK od 21,7%, a u desnoj SMA od 18%. Uočen je trend rasta SBSK u lijevoj SMA tijekom stimulacije govora u afatičnih bolesnika u usporedbi sa zdravim kontrolnim osobama.
