Biskup Strossmayer ostavio je značajan trag u očuvanju hrvatske kulture, osobito promičući duhovno-odgojnu dimenziju umjetnosti. Rad stoga donosi rezultate internoga istraživanja koje je provedeno ...pomoću Googleova obrasca među 54 studenta prve i pete godine studija Povijesti i Hrvatskoga jezika i književnosti na Filozofskom fakultetu Sveučilišta J. J. Strossmayera u Osijeku te Likovne kulture na Akademiji za umjetnost i kulturu osječkoga sveučilišta. Oni su potvrdili početnu hipotezu da su studenti najviše upoznati s podatcima koji se odnose na njihovo uže područje studija, a da je izostalo šire poznavanje biskupova djelovanja, osobito njegove vizije umjetnosti. Iznenađujući je međutim podatak da su na određena pitanja bolje odgovorili studenti prve godine od ispitanih studenata pete godine studija, što nameće zaključak da je potrebna veća međupredmetna korelacija kako bi današnji studenti bolje razumjeli djelovanje biskupa Strossmayera. Istodobno to upućuje i na zaključak da studenti veće znanje o osobi i djelovanju biskupa Strossmayera stječu tijekom srednjoškolskoga obrazovanja te da ga ne proširuju dovoljno tijekom svoga studija.
Bishop Strossmayer left a significant mark in the preservation of Croatian culture, especially by promoting the spiritual and educational dimension of art. Therefore, the paper presents the results of internal research conducted using Google Form among 54 first and fifth-year students of History and Croatian Language and Literature at the Faculty of Humanities and Social Sciences and students of Fine Arts at the Academy of Arts and Culture of the J.J. Strossmayer University of Osijek. They confirmed the initial hypothesis that students are most familiar with data related to their specific field of study and lack broader knowledge of the bishop’s work, especially his vision of art. It is surprising, however, that some questions were answered better by first-year students than by fifth-year students, which leads to the conclusion that a greater cross-curricular correlation is needed for today’s students to better understand the work of Bishop Strossmayer. At the same time, this also leads to the conclusion that students acquire greater knowledge about the person and work of Bishop Strossmayer during their secondary education and that they do not expand it enough during their studies.
Svrha ovoga rada je istražiti prisutnost visokoškolskih knjižnica Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku na društvenoj mreži Facebook i analizirati njihovu aktivnost. Predstavljena je ...kvantitativna i kvalitativna analiza Facebook stranica sedam visokoškolskih knjižnica kako bi se utvrdilo koji su sadržaji na stranicama najpopularniji i koliko Facebook može pomoći knjižnicama u promoviranju aktivnosti i uspostavljanju bolje komunikacije s korisnicima.
Pristup/Metodologija. Pregledavanjem mrežnih stranica svih sastavnica Sveučilišta koje imaju odjel knjižnice, ustanovljeno je da 7 od 15 knjižnica imaju svoje Facebook stranice. Utvrđivanjem broja oznaka Sviđa mi se i broja pratitelja, utvrđena je i uspoređena popularnost stranica, a u sljedećem koraku promatrana je aktivnost knjižničara na Facebook stranicama prebrojavanjem objavljenih fotografija, video zapisa, događaja i bilješki. Podatci o objavama i reakcijama pratitelja detaljno su kvantitativno i kvalitativno analizirani za razdoblje od 1. 1. do 30. 4. 2020. Na kraju su istaknute i najpopularnije objave po pojedinim knjižnicama.
Rezultati. Analiza je pokazala da manje od polovine knjižnica Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku ima svoju Facebook stranicu. Najviše oznaka Sviđa mi se i najveći broj pratitelja ima Facebook stranica Knjižnice Filozofskog fakulteta. Pretpostavku da na broj sviđanja i praćenja stranice utječu i ukupan broj studenata određenog fakulteta, datum kreiranja stranice te pripadaju li fakulteti društveno-humanističkim znanostima ili području znanosti, tehnologije, inženjerstva i matematike (STEM), nismo uspjeli dokazati. Popularnost Facebook stranica ipak najviše ovisi o vrsti i sadržaju objava, broju fotografija, video zapisa i događaja. Najbolji pokazatelj popularnosti je broj reakcija na objave, broj komentara i dijeljenja. Prema tim pokazateljima, potvrđeno je da je Facebook stranica Knjižnice Filozofskog fakulteta najpopularnija knjižnična Facebook stranica na Sveučilištu.
Originalnost/Vrijednost. Rad donosi dosad neobjavljene podatke o prisutnosti visokoškolskih knjižnica osječkog sveučilišta na društvenoj mreži Facebook, kvantitativne i kvalitativne podatke o njihovoj aktivnosti i prihvaćenosti objava od strane korisnika. Detaljna sadržajna analiza objava može poslužiti kao putokaz knjižnicama prilikom strateškog planiranja i identificiranja potreba svojih korisnika, u prvom redu studenata.
Zbog pandemije bolesti COVID-19 uzrokovane virusom SARS-CoV-2, u proljeće 2020. godine u Republici Hrvatskoj nastupilo je potpuno zatvaranje koje je uključivalo i mjeru obaveze prelaska nastavnog ...procesa na svim razinama obrazovanja iz učioničke nastave u nastavu na daljinu. Obilježja koja je učenje u visokom obrazovanju poprimilo tijekom potpunog zatvaranja odgovaraju obilježjima karakterističnima za online učenje. S ciljem utvrđivanja stavova studenata Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku prema online učenju i čimbenika tih stavova, proveli smo kvantitativno istraživanje. Podatke smo pritom prikupljali metodom ankete na prigodnom uzorku (N = 327) putem interneta. Rezultati su pokazali da studenti imaju blago negativan stav prema online učenju, s tim da su pozitivnijeg stava bili studenti koji su se prije epidemije učestalije koristili alatima za online učenje. Primjenom modela prihvaćanja tehnologije potvrdili smo indirektnu povezanost percipirane lakoće korištenja alatima za online učenje i stava prema online učenju s jakim efektom medijacije percipirane korisnosti online učenja.
Due to COVID-19 pandemic caused by the virus SARS-CoV-2, in the spring of 2020 Republic of Croatia imposed a lockdown, which included a measure of transferring the educational process on all educational levels from classroom to distance education. Characteristics of learning in higher education during the lockdown were identical to those pertaining to online learning. Aiming to determine the attitudes of students of Josip Juraj Strossmayer University of Osijek towards online learning and the factors affecting their attitudes, we have conducted a quantitative research. In so doing, we have collected the data using the surveying method on a convenient sample (N = 327) via Internet. The results have shown that students have a slightly negative attitude towards online learning, provided that students who have used online learning tools more frequently before the pandemic have a more positive attitude towards it. By applying the technology acceptance model (TAM), we have confirmed the indirect correlation between the perceived ease of use of online learning tools and the attitude towards online learning with a strong mediation effect of perceived usefulness of online learning.
Kamenci urinarnoga trakta globalni su javnozdravstveni problem s gotovo epidemijskom pojavom te bolesti u zemljama industrijaliziranoga svijeta. Istraživanja urolitijaze u Osijeku započela su ...osnivanjem Znanstvene jedinice za kliničko-medicinska istraživanja Opće bolnice Osijek 1980. godine. Voditelj Znanstvene jedinice bio je prof. dr. sc. Antun Tucak od njezina osnutka do odlaska u mirovinu. Tada je pokrenut niz samostalnih i multicentričnih znanstvenih programa iz područja urolitijaze koji su rezultirali brojnim znanstvenim radovima, doktorskim disertacijama te osnivanjem Zavoda za mineralni metabolizam Medicinskoga fakulteta Osijek Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku u rujnu 2010. godine. Predstojnik Zavoda za mineralni metabolizam Medicinskoga fakulteta
Osijek je prof. dr. sc. Antun Tucak, profesor emeritus Sveučilišta J. J. Strossmayera u Osijeku. Ovaj rad donosi pregled osnutka i djelovanja Zavoda za mineralni metabolizam Medicinskoga fakulteta Osijek Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku od 1982. do 2012. godine.
U realizaciji utemeljenja visokoškolske medicinske izobrazbe na području Hrvatske presudnu ulogu odigralo je jačanje liječničkoga staleža. Osnutak Sbora liečnika kr. Hrvatske i Slavonije u Zagrebu i ...Družtva slavonskih liečnika u Osijeku početkom 1874. godine početak je sustavne i intenzivne kampanje za Medicinski fakultet, istovremeno nedjeljiv od borbe za održanje samobitnosti hrvatskoga naroda. Ovaj je proces usko povezan s razvojem zdravstva te njegovom institucionalizacijom, procesima koji se intenziviraju tijekom 19. i početkom 20. stoljeća. U ovom se radu na, temelju postojećih dokumenata, novinskih članaka i objavljene literature, rekonstruiraju ključne faze društvenopolitičkoga i zdravstvenoga razvoja te njihov upliv na realizaciju nastojanja da se osnuje Medicinski fakultet Sveučilišta J. J. Strossmayer u Osijeku. U okviru tog cilja analizirane su pojedine odrednice institucionalizacije i profesionalizacije zdravstva, presudne u razvoju visokoškolskoga medicinskoga obrazovanja slavonske regije.
Biskup Đakovačke i Srijemske biskupije, mons. dr. sc. Marin Srakić, 2003. godine upućuje dopis uzoritom gospodinu Zenonu kardinalu Grocholewskom, pročelniku Kongregacije za katolički odgoj u Rimu, u ...kojemu moli uzdizanje Teologije u Đakovu na razinu Katoličkog bogoslovnog fakulteta u Đakovu. Nakon toga Kardinal traži širu informaciju i nadopunu priloženih dokumenata. O svojoj namjeri biskup Srakić izvješćuje Hrvatsku biskupsku konferenciju (HBK) i Katolički bogoslovni fakultet (KBF) Sveučilišta u Zagrebu te Senat Sveučilišta u Osijeku. KBF Sveučilišta u Zagrebu i HBK prihvaćaju inicijativu biskupa Srakića. U jesen 2004. godine kao i u proljeće 2005. godine prikupljaju se nužni dokumenti, a neki od njih se nadopunjuju i korigiraju. Ministar znanosti, obrazovanja i športa Republike Hrvatske doc. dr. sc. Dragan Primorac izdaje 31. svibnja 2005. godine Dopusnicu za rad novoga Fakulteta. Nakon velikih radova i mnoštva dokumenata pročelnik Kongregacije za katolički odgoj, kardinal Zenon Grocholewski, 4. lipnja 2005. godine potpisuje Dekret o osnivanju KBF-a u Đakovu, imenuje Velikog kancelara, daje 'nihil obstat' za predavače te imenuje prvoga dekana novoga Fakulteta. Posljednji dokument toga procesa je Odluka biskupa Marina od 30. rujna 2005. godine o početku djelovanja novoga Fakulteta.
PDF
