U vremenu neposredno nakon ukidanja Vojne krajine 1881. godine i pripojenja
ovoga teritorija Hrvatskoj pojavljuju se prve novine na teritoriju tadašnje Ličkokrbavske županije koja je ustrojena 1886. ...godine. Vrijeme nakon ukidanja Vojne
krajine je vrijeme prilagodbe civilnom načinu života poslije vremena kada je ovaj
teritorij predstavljao branu turskim prodorima u Hrvatsku.
U takvim okolnostima gospodarske prilike i društveni život bili su prilagođeni
vojničkom načinu razmišljanja. Ukidanjem Vojne krajine 15. srpnja 1881. godine
ona je pripojena Kraljevini Hrvatskoj i Slavoniji kao autonomnoj pokrajini koja
je imala obilježja državnosti u sastavu Zemalja krune sv. Stjepana. U Kraljevini
Hrvatskoj i Slavoniji kao dijelu Austro-Ugarske što je određeno Austro-ugarskom
nagodbom od 1867. godine i pod vlašću Franje Josipa I. (1848. – 1916.) otvara se
mogućnost za stvaranje županija na tom teritoriju, a samim time i Ličko – krbavske županije. Tema ovoga rada je prikaz stanja u Ličko-krbavskoj županiji i
posebno u njenom središtu, Gospiću, na prijelazu iz 19. u 20 stoljeće. Prije svega
gospodarskih prilika, ali i društvenog i kulturnog života, odnosno uvjeta u kojima se pojavljuju prve novine koje su i glavni izvor informacija za ovaj rad.
U ovome radu autor donosi biografski pregled života Nikole Jurišića, vojnika i diplomata hrvatskoga podrijetla. U prvome dijelu rada donosi se kronološki pregled ključnih poznatih događaja njegova ...života – od ranih godina službe u vojsci kralja Ferdinanda I. Habsburgovca preko uspona do zapovjednih pozicija i poslanstva u Carigrad 1530. godine do konačnoga uspona na barunski položaj nakon junačke obrane Kisega. U drugome dijelu rada autor u kratkim poglavljima problematizira neke ključne geografsko-vremenske odrednice 16. stoljeća na hrvatsko-osmanskome graničnom prostoru.
Nakon militarizacije Vojne krajine krajiški je vojnik preopterećen vojnom službom i drugim obvezama prema državi. Time glavna proizvodna snaga u kućanstvu postaje žena, no ne dobiva sva prava koja ...uživaju muškarci. Težak život te potreba preuzmanja i muških i ženskih poslova rezultirali su slabim zdravljem žena i njihovom visokom smrtnošću. Ovaj rad prati njihov životni put te istražuje uloge koje su imale u društvu: učenice, radnice ili udovice, zaručnice i supruge te članice zadruge. Naše znanje o svakoj od tih uloga uvjetovano je zanimanjima države i suvremenika za njih, koja nisu bila jednaka za svaku od uloga.
U članku su prikazani osnovni elementi povijesti manastira Lepavina od osnivanja do početaka 19. stoljeća. Pri istraživanju najstarijeg razdoblja postojanja manastira Lepavine koje seže u sredinu 16. ...stoljeća, treba naglasiti da su gotovo svi podatci koje posjedujemo »iz druge ruke« većinom vezani uz predaju dok se prvorazredni izvori pojavljuju u 17. stoljeću kada je manastir Lepavina zaživio u punom smislu. Povijest manastira Lepavine nerazlučiva je od povijesti Slavonske krajine odnosno Varaždinskoga generalata. Kada je stvorena crkvena unija, manastir Lepavina postao je jedan od centara pravoslavne crkve u Varaždinskom generalatu u borbi protiv unijaćenja.
Proces iseljavanja s istraživanog prostora krajem 16. i početkom 17. stoljeća (uz kasnija doseljavanja) stvorilo je etničke, jezične, socioekonomske i kulturne odnose, koji su bili osnovicom kasnije ...pa nemalim dijelom i današnje prostorne organizacije te strukture njegove naseljenosti. Porazi osmanskih postrojbi na granici Osmanskoga i Habsburškog imperijalnog sustava u savsko-dravskom međurjećju su sve više djelovali na kršćane u osmanskim pograničnim sandžacima te su osobito Vlasi Pakračko-cerničkog sandžaka počeli organizirano prelaziti na habsburšku stranu u većem broju krajem 16. stoljeća. To treba posebno promatrati u kontekstu tzv. „dugog rata“ (oko 1591. – 1606.). U članku se daje tek nekoliko osnovnih informacija koje ilustriraju iseljavanje vlaškoga srpskopravoslavnog stanovništva iz zapadnog Papuka, Ravne gore i Psunja te susjednih područja krajem 16. i početkom 17. stoljeća na prostore hrvatsko-slavonske Vojne krajine
U radu je najprije prikazana uloga povijesnih zbivanja, posebno Vojne krajine, u demografskom razvoju Banovine. Zatim je analizirana dinamika ukupnog broja stanovnika 1857-2001, prirodna dinamika, ...biološka struktura i narodnosni sastav stanovništva. Analiza je pokazala da je Banovina prostor dugotrajne i snažne depopulacije bitno utjecane novijim migracijama, negativnog prirodnog kretanja stanovništva, ostarjele i nisko aktivne demografske strukture te korjenitih promjena u nacionalnom sastavu stanovništva.
Članak istražuje početke pučkog školstva u Lici, njegovo uređenje i razvoj tijekom
18. stoljeća. Od prvih javnih pučkih škola, koje se na području Like susreću dosta
kasno do uspostave francuske ...vlasti. Nastoje se istražiti položaj učitelja u krajiš-
kom društvu i njihov utjecaj na narod te odnos krajišnika prema školi i uzroci
takvog odnosa. Također se nastoji proučiti i odnos središnjih školskih vlasti prema školi i školovanju krajišnika. Cilj je utvrditi koje je sve uloge škola imala ili je
trebala imati u društvu.
Rad prikazuje važnost Osnove za utemeljenje Narodne vojske u Trojednoj kraljevini hèrvatsko–slavonsko–dalmatinskoj, kao jedne od najvažnijih Osnova koje je donio Hrvatski sabor u razdoblju europskih ...revolucionarnih zbivanja 1848–1849. Osim što pokazuje program stvaranja hrvatske vojske kao narodne, Osnova je i izniman politički dokument koji nadilazi vojnu problematiku i pridonosi pokušaju stvaranja hrvatske države s vlastitim suverenitetom te autonomnim političkim sustavom i njegovim institucijama odgovornima hrvatskome narodu kao nosiocu suvereniteta.
Autor objavljuje kritički prijepis i prijevod važnog dokumenta vezanog uz bitke na prostoru između Ostrošca i Bihaća u 16. stoljeću. Prijepisu i prijevodu prethodi kraća uvodna studija koja ...objašnjava kako je dokument nastao, ali i širi kontekst u kojem se odvijaju događaji opisani u dokumentu. Osim što približava vojnokrajišku građu na njemačkom jeziku čitaocima koji ne vladaju njemačkim jezikom i pismom 16. stoljeća, objavljeni dokument donosi neke nove spoznaje o načinu vođenja rata na Vojnoj krajini, ali i uvide u osobna iskustva sudionika suočenih s ratnim razaranjima.
Utemeljenje transilvanijskih vojnokrajiških pukovnija nije bila samo vojna već i politička, ekonomska te do određene mjere i vjerska odluka koju je Bečki dvor donio potkraj dugog i skupog ...Sedmogodišnjeg rata (1756. – 1763.) i to pod specifičnim uvjetima i događajima koji su se događali u Transilvaniji. Ovo utemljenje vojnog sustava i pukovnija je vrlo vjerojatno glavni razlog zašto je carica Marija Terezija upamćena od strane nekoliko generacija stanovnika Transilvanije, a također ova caričina odluka pripada prema rumunjskoj historiografiji među najpoznatije i najhvaljenije poteze njezine vladavine. Sintetski pregled navedene teme u radu se temelji na relevantnim radovima rumunjske historiografije koju autor obilato upotpunjuje, obzirom na ograničenost šireg korištenja iste od strane povjesničara poradi jezika i slabe diseminacije, najrelevantnijim radovima međunarodne (uglavnom njemačke i austrijske) historiografije. U radu se nakon kratkog uvoda i osvrta na spomenute relevantne historiografske radove, prikazuje kronološkim slijedom razvoj preduvjeta i razloga za stvaranje transilvanijskih krajiških pukovnija s osvrtom na glavne korake tog procesa. Drugi dio rada donosi kratku analizu obostranih koristi i beneficija koje su, kako za Habsburšku Monarhiju i Bečki dvor tako i za lokalno stanovništvo Transilvanije, proizašle iz uspostave vojnokrajiških pukovnija. Dodatno, donosi se i prikaz poteškoća te otpora s kojima su se vlasti susretale prilikom utemeljenja navedenih pukovnija zajedno s osvrtom na kratkoročne i srednjoročne implikacije uspostave ove vojne organizacije na društvo.
PDF
