U radu se na temelju terenskoga istraživanja utvrđuju spregovne vrste, analiziraju morfološke osobitosti glagolskih oblika i njihove morfonološke alternacije, uključujući i prozodijske, te se donose ...akcenatski tipovi glagola u mjesnome govoru Metajne na otoku Pagu.
Istraživanje je imalo svrhu odrediti količinu rezidualnoga monomera (RM) metilmetalkrilata u pripravcima polimetilmetakrilata. RM je potencijalni alergijski i toksični agens, te oslabljuje mehanička ...svojstva akrilatnih stomatoloških nadomjestaka. Pripravci su priređeni po različitim postupcima s obzirom na temperaturu, tlak i vrijeme polimerizaciije. Jedan je pripravak dobiven mikrovalnim postupkom. Ovim je radom određena pozicija mikrovalno polimeriziranog akrilata s obzirom na RM, u odnosu prema klasičnim načinima polimerizacije. Svi su uzorci priređeni ekstrakcijom s metanolom i otapanjem s kloroformom. RM je mjeren infracrvenom spektrofotometrijom. Rezultati su pokazali da je količina RM oslobođena otapanjem višestruko veća od količine oslobođene ekstrakcijom istoga pripravka. Uz to je dokazano da najniže vrijednosti za RM pokazuju toplo polimerizirani pripravci, slijedi ih mikrovalno polimerizirani pripravak, a hladno polimerizirani pokazuju najveću količinu RM.
U radu se prikazuje praksa klasifikacije književnosti u NSK, i to dijela građe koji se zbog svog oblika i sadržaja može klasificirati na više načina. To se ponajprije odnosi na nefikcionalnu prozu: ...eseje, autobiografije, biografije, memoare, putopise. Dio teksta posvećen je problematici odnosa proze i poezije, npr., pjesme u prozi i kratke proze. Također, budući da i klasifikacija književnosti prema pojedinim jezicima, u jednom dijelu građe, nije bez teškoća, prikazan je način obrade djelâ koja legitimno pripadaju dvjema književnostima.
U članku se sustavno i koncizna, nakon obrazloženja pojmova prijevoza i prometa, te prometne politike, elaboriraju vrste, ciljevi, instrumenti, načela i učinci prometne politike. Posebna pozornost je ...posvećena analizi prometne politike Europske unije. Prvo su analizirana zajednička obilježja prometne politike za cjelokupni prometni sustav Unije, i to po pojedinim fazama od 1958. do 1994.
godine. Nakon toga analizirana su specifična obilježja takve politike po pojedinim granama prometa: pomorskog, željezničkog, cestovnog, zračnog, riječnog i poštanskotelekomunikacijskog prometa. Po istom modelu analize prometne politike Europske unije (makro-mikro), analizirana je takva politika Republike Hrvatske. Vrlo su indikativni rezultati usporedbe tih dviju analiza, prometne politike.
