Dijalekatno stanje zadarskoga područja iznimno je zanimljivo jer se na relativno malenu području oko samoga grada Zadra, koje je kopneno i otočno, govori četirima dijalektima – dvama štokavskima: ...zapadnim (novoštokavskim ikavskim) i istočnohercegovačko-krajiškim (novoštokavskim jekavskim), i dvama čakavskima: srednjočakavskim (ikavsko-ekavskim) i južnočakavskim (ikavskim). U ovome se radu1 daje pregled i, po potrebi, kratka ocjena recentnih istraživanja štokavskih govora zadarskoga područja, odnosno rječnika i članaka koji se njima bave. Na kraju rada navedeni su zadatci koje dijalektolozi trebaju izvršiti da bi se upotpunila slika dijalekatnoga stanja zadarskoga područja.
U radu se analiziraju djela kipara Luigija Contija (1839. – 1904.) i njegovog nećaka kipara Giovannija Marina (1875. – 1926.) iz Trsta na starome Gradskom groblju u Zadru. Njihova djela potvrđuju ...dobre umjetničke veze između Trsta i Zadra na prijelazu stoljeća, kao i upućenost lokalnih naručitelja u suvremene trendove na području arhitekture i skulpture sepulkralnog karaktera. Donoseći nova saznanja o pojedinim grobnicama, njihovim autorima, naručiteljima i vlasnicima, rad dodatno potkrepljuje već ranije prepoznatu iznimnu spomeničku vrijednost staroga zadarskoga groblja i upućuje na daljnja istraživanja nadgrobne arhitekture i skulpture ovog kompleksa.
This essay offers insights into Renaissance Dalmatia’s intellectual elites by focusing, first, on individual experiences to derive, second, general trends about their socio-economic group behaviour. ...While these include known individuals like Brne Karnarutić, Federik Grisogono, and Šime Budinić, the author argues that we should also include their less-prominent neighbours to arrive at a fuller understanding of their activities throughout, and in some cases beyond, the Venetian Adriatic, thereby revealing new insights into the private lives of Dalmatia’s intellectuals, including interpersonal and spatial ties. Based on original research of primary sources preserved in the Croatian State Archives in Zadar, new insights into a field of research dominated by Renaissance Dalmatia’s urban elites are gained by widening the scope of enquiry and by including differentiations such as class, education, and gender to identify behavioural patterns.
In this paper an analysis is made of the influence of the changed political situation on the workings of secondary schools in Zadar in which the language of instruction was Croatian. At the end of ...the World War I in 1918, the political situation on the Croatian side of the Adriatic had not calmed down. From November 4th, 1918, the Italian army progressively occupied northern Dalmatia and a part of central, while at the same time putting both institutional and non-institutional pressure on the operations of Croatian schools. Italian public and official communication are imposed, and the occupied areas of Dalmatia are kept separate from the hinterland. In such circumstances, the functioning of the school system is made more difficult, as a portion of Croatian and Serbian teachers leave Zadar, and Italian teachers take their place. Occasionally the teaching process is disturbed due to physical attacks and the occupation of the school space by the Italian army. With the signing of the Treaty of Rapallo from November of 1920, the fate of previous Croatian scholastic institutions is sealed, and they cease operations at the end of the 1920/1921 school year.
Poliptih koji je za oltar sv. Martina u zadarskoj katedrali od Vittorea Carpaccia naručio kanonik Martin Mladošić jedno je od onih djela iz slikareva opusa oko čije kronologije nisu usuglašena ...mišljenja, pa su razni autori zadarski poliptih datirali gotovo u čitav raspon slikareve djelatnosti.
Dokument koji je nedavno pronađen u zadarskom arhivu baca potpuno novo svjetlo na problematiku datiranja poliptiha, isključujući sve datacije u rane godine Carpacciova stvaralaštva te dijelom razotkriva uvjete i okolnosti narudžbe i izrade djela. Naime, 12. rujna 1497. godine u Zadru je Martin Mladošić imenovao opunomoćenike koji su u Veneciji trebali zahtijevati od slikara Viktora Scarpationa (Vittorea Carpaccia) da dovrši rad na pali za oltar sv. Martina u katedrali sv. Stošije u Zadru, u skladu s dogovorom koji je prethodno sklopio s naručiteljem.
U kombinaciji s već otprije poznatim podatkom iz Mladošićeve oporuke od 21. travnja 1496. godine, koji se odnosio na izradu okvira za sliku, može se utvrditi da je poliptih naručen 1496., a da je izrada potrajala do konca 1497. ili početka 1498. godine. Tako datiran, zadarski je poliptih moguće precizno smjestiti u vrijeme između dvaju velikih Carpacciovih ciklusa, to jest nakon dovršenja Ciklusa sv. Uršule, a prije početka rada na ciklusu u Scuoli di San Giorgio degli Schiavoni. Također, u svjetlu podatka da su se naručitelj i slikar osobno susreli, može se pretpostaviti da je prikaz donatora na slici doista portret uglednoga zadarskog kanonika.
U zadarskom samostanu Sv. Frane početkom kolovoza 2023. obavljena je svečana primopredaja važnog kulturnog dobra – gotičkog ophodnog križa koji je iz samostana drsko ukraden 1974. godine. Svečanosti ...su prisustvovali visoki državni dužnosnici Republike Hrvatske i Talijanske Republike u čijem je gradu La Speziji križ pronađen. U istraživanju podrijetla križa uvelike je doprinio profesor Donal Cooper koji je na temelju studioznog rada profesorice Marijane Kovačević prepoznao križ kao produkt zadarske srednjovjekovne umjetničke sredine.
Cilj. Rad ukazuje na povijest djelovanja Društva knjižničara Zadar, koje pripada najstarijim knjižničarskim udrugama u Hrvatskoj, u razdoblju od 1949. do 2018. godine. Cilj je rada opisati ...zastupljenost tema u predavanjima i seminarima u organizaciji Društva ili izvan njega i time ukazati na značaj knjižničarske udruge u stjecanju stručnih znanja i podizanju razine strukovnog djelovanja, kao i promicanju suvremenih trendova u struci.
Metodologija. U izradi rada koristila se povijesna metoda u korištenju arhivske i ostale građe.
Rezultati. Rad ukazuje na djelovanje Društva knjižničara Zadar kroz dulje razdoblje, na njegov razvoj i postignuća unatoč pojedinim razdobljima smanjene aktivnosti. Prikazujući aktivnost Društva knjižničara Zadar, rad ukazuje i na praćenje novih spoznaja i suvremenih trendova u knjižničarstvu s kojima se upoznaje i obrazuje lokalna knjižničarska zajednica.
Originalnost. Rad nastoji obuhvatiti djelatnosti Društva knjižničara Zadar u razdoblju od sedamdeset godina, s naglaskom na ulozi u obrazovanju knjižničara putem predavanja i seminara. Po prvi put daje se kronološki prikaz tema izlaganja, koje prate potrebe knjižničarske zajednice toga razdoblja. Time je rad ujedno i rekonstrukcija povijesnog razvoja knjižničarstva na lokalnom prostoru kroz navedeno razdoblje, koji je odraz stanja razvoja knjižničarstva uopće.
Cities are a growing factor in global change today, but urbanization as a process has played a significant role in shaping our planet’s environments for millennia. Exploring the longevity or ...persistence of cityscapes can therefore reveal qualities that may have strengthened urban sustainability or resilience over long periods. In the Mediterranean, many ancient cities lie in ruin and are fully formed archaeological sites, while others reflect continuous growth and expansion into the modern era, often replacing what has traditionally been a rural mosaic of green space with a more homogenized urban landcover. Green spaces like cultivated lands, urban forests, recreational parks, and green belts are essential components of urban resilience, as they build adaptive capacity by improving human health and livelihoods, reducing surface runoff and erosion, and mitigating urban heat island effects, among others. Protection of green space in urban and peri-urban contexts also offers greater capacity to transform in the face of uncertain change. This paper centers on the ancient city of Zadar along Croatia’s Adriatic coast to characterize broad millennial-scale changes in urban landcover and green space. The results suggest that the distribution of urban landcover and green space appears to have been fairly stable for much of Zadar’s 3,000-year history, which arguably played a significant role in its persistence into the present era. However, the pace and scale of urban development, as well as the corresponding losses of green space, have accelerated from the mid-twentieth century onward, depleting a major source of socioecological resilience that has benefitted the city since the Iron Age. Archaeological and historical fields of study provide a deep temporal context to these contemporary challenges and are well-suited to identify and promote the locally and historically distinctive character of surviving green spaces. Land use legacies stemming from Roman surveying and historic field clearance practices around Zadar have resulted in one of the most distinctive and well-preserved physical manifestations of ancient and historic land use in the Mediterranean. Recognition of their cultural significance, even in their diminished state, would add further value for their protection and continued capacity toward urban resilience in the next century.
According to literature data and field research conducted in 2019 and 2020, there are 346 vascular native and non-native taxa with the ability to survive outside crops (309 species, 36 subspecies and ...varieties) on the island of Rivanj (3,615 km2). Including 84 taxa in cultivation, we state that the total flora of Rivanj numbers 430 taxa. Those in cultivation are not included in the flora analysis. During earlier research, 45 taxa were recorded, while 385 taxa are listed for the first time in this work. In addition to the flora inventory, a taxonomic, ecological and phytogeographical analysis was performed. The results are presented in Tables 1–4 and Figure 2. The composition of the flora is dominated by angiosperms, in which dicotyledons (73.99%) are significantly more common than monocotyledons (23.99%). The flora also includes two ferns and 5 gymnosperms. By the number of taxa, the most represented families are
Poaceae
(13.01%),
Asteraceae
s.l. (11.85%) and
Fabaceae
(8.96%). The spectrum of life forms is dominated by therophytes (43.93%) and hemicryptophytes (24.28%), while plants of the Mediterranean floral element (42.77%) dominate in the phytogeographical analysis, which indicates the climatic conditions and geographical position of the island of Rivanj. Four endemics and four endangered taxa (
Lathyrus
ochrus
– critically endangered,
Carex
extensa
– endangered and two vulnerable taxa:
Orchis
tridentata
and
Parapholis incurva
) were recorded in the flora, as well as five orchid. Eleven invasive taxa were recorded in the weed and ruderal vegetation of the settlement (3.18% of the total flora of the island). The investigation of the macchia and forest vegetation of the island of Rivanj and the islets of Sestrice was conducted in 2019 and 2020. The relevés were produced and analyzed according to the Braun-Blanquet method. Thirty relevés presenting the vegetation of the
Quercetea ilicis
and
Pinetea halepensis
classes were statistically analyzed and their dendrogram created. The results are shown in Tables 5–7 in accordance with the classic presentation regarding phytosociological relevés. Through the syntaxonomic analysis the
Erico arboreae-Arbutetum unedonis
Allier et Lacoste 1980 ex Foggi in Foggi et Grigioni 1999,
Myrto communis-Pistacietum lentisci
(Molinier 1954) Rivas-Martínez 1975,
Pistacio lentisci-Juniperetum turbinatae
Trinajstić 1987 ex Asensi, Díez-Garretas & Quézel 2007 and
Myrto communis-Quercetum ilicis
(Horvatić 1963) Trinajstić (1976) 1985 associations from the
Quercetea ilicis
class and the
Pistacio lentisci-Pinetum halepensis
De Marco, Veri & Caneva 1984 association. The autochthonous macchia and forest vegetation is mostly endangered by planted community of Aleppo pine on the islet of Mala Sestrica and on smaller areas on the island of Rivanj. North-west of the settlements on the Rivanj island a thick and impassable macchia grows. It is necessary to clear out the firefighting access paths and ban all activities that might cause fire.
Prema literaturnim podacima i provedenim terenskim istraživanjima tijekom 2019. i 2020. na otoku Rivnju (3,615 km2 ) se navodi 346 domaćih i stranih svojti koje imaju sposobnost održavanja izvan uzgoja (309 vrsta, 36 podvrsta i varijetet). Pribrojivši i 84 svojte u uzgoju navodimo da sveukupna flora Rivnja broji 430 svojti. Svojte u uzgoju nisu obuhvaćene analizom flore. Tijekom ranijih istraživanja zabilježeno je 45 svojti, a 385 svojti se po prvi puta navodi u ovome radu. Osim inventarizacije flore, obavljena je taksonomska, ekološka i fitogeografska analiza. Rezultati su predočeni u tablicama 1 – 4 i slikom 2. U sastavu flore dominiraju kritosjemenjače u kojima su dvosupnice (73,99%) znatno zastupljenije od jednosupnica (23,99%). Brojem svojti najzastupljenije su porodice
Poaceae
(13,01%),
Asteraceae
s.l. (11,85%) i
Fabaceae
(8,96%). U spektru životnih oblika dominiraju terofiti (43,93%) i hemikriptofiti (24,28%), a u fitogeografskoj analizi biljke mediteranskoga flornoga elementa (42,77%), što ukazuje na klimatske prilike i geografski položaj otoka Rivnja. U flori su zabilježena četiri endema i četiri ugrožene svojte (
Lathyrus ochrus
,
Carex extensa
,
Orchis tridentata
i
Parapholis incurva
) te pet svojti orhideja. Po naselju u korovnoj i ruderalnoj vegetaciji zabilježeno je 11 invazivnih svojti (3,18%od ukupne samonikle i subspontane flore otoka). Predlažemo da se lokva koja nije registrirana za otok Rivanj u Popisu stanišnih tipova registrira. Mediteranske povremene lokve (Natura kod 3170) su prioritetna staništa od interesa EU. Vegetacijska istraživanja šuma i makija otoka Rivnja i otočićâ Sestrice obavljeno su tijekom 2019. i 2020. Ukupno je napravljeno 30 fitocenoloških snimaka. Snimke su rađene i analizirane po metodi Braun-Blanquet-a. Na fitocenološkim snimkama izvršena je statistička analiza i načinjen dendrogram. Rezultati su prikazani u tablicama 5-7 klasičnim prikazom fitocenoloških snimaka. Sintaksonomskom analizom iz razreda
Quercetea
ilicis
utvrđene su asocijacije:
Erico arboreae-Arbutetum unedonis
Allier et Lacoste 1980 ex Foggi in Foggi et Grigioni 1999,
Myrto communis-Pistacietum lentisci
(Molinier 1954) Rivas-Martínez 1975,
Pistacio lentisci-Juniperetum turbinatae
Trinajstić 1987 ex Asensi, Díez-Garretas & Quézel 2007 i
Myrto communis-Quercetum ilicis
(Horvatić 1963) Trinajstić (1976) 1985, a iz razreda
Pinetea halepensis
asocijacija
Pistacio lentisci-Pinetum halepensis
De Marco, Veri & Caneva 1984.
Najveća opasnost za autohtonu vegetaciju grmlja i drveća su sađene sastojine alepskog bora na Maloj Sestrici i male površine pod alepskim borom na otoku Rivnju. Na Rivnju sjevernozapadno od naselja je gusta i neprohodna makija. Potrebno je iskrčiti protupožarne putove i zabraniti sve aktivnosti koje bi mogle uzrokovati požar.
PDF
