Legendarni opis prijenosa relikvija sv. Krševana, koji je iz nekoga starijeg predloška prepisao monah Zoilo, sin Ivanov, 1498. godine pokazuje sve značajke srednjovjekovne hagiografske literature. Na ...temelju unutarnjih i vanjskih kritičkih zapažanja iznosi se pretpostavka da su svečeve relikvije prenesene u Zadar tijekom 7. ili samim početkom 8. stoljeća, ali je sam sadržaj translacije literarno i stilski prerađivan i dotjeravan tijekom minulih stoljeća; latinski jezik odgovara periodu 12./13. stoljeća. Premda pisan u tradicionalnom žanru translatio ossis, ipak tekst prenosi na sebi svojstven način povijesna zapažanja važna za ranu hrvatsku povijest: u Zadru je još tijekom ranoga srednjeg vijeka u Justinijanovoj tradiciji gradski biskup prvi čovjek grada, a lokalna aristokracija nije se još uspjela nametnuti gradu. Po kopnenom zaleđu koje autor podrugljivo naziva oblast Marab (provincia qui dicitur Marab), naselili su se novi narodi koji su djelomično kršćani, ali su još uvijek pod snažnim poganskim utjecajem svojih pređa. Među njima nalazi se jedan biskup koji pak nema ono dostojanstvo, čast i ulogu kao što je to imao njegov kolega u susjednom Zadru. Spomenuti je biskup mogao biti samo biskup Nina jer niti jedno drugo mjesto u samom zaleđu Zadra nije imalo sve preduvjete za razvoj biskupske službe. Samim time Nin bi imao svojega gradskog biskupa još prije dolaska Franaka. Rodovsku je zajednicu predvodio „senio“ i predaja ga, kako bi ponizila stanovnike oblasti Marab, naziva stari Mirmidonac. Ovaj nije u izvornom smislu riječi „star“, nego predstavlja rodovskog starješinu, a nikako kneza kada se Hrvatska pod franačkim utjecajem transformira u kneževinu karolinškog tipa.
Središnja tema rada upravljena je na djelovanje zadarskoga patricija, mletačkoga pukovnika i generala Luje Detrika, zapovjednika elitne prekomorske postrojbe hrvatske konjice (Cavalleria Croati, ...Croati a cavallo) u prvoj polovici 18. stoljeća. Rad se zasniva na uporabi postojećih saznanja iz historiografije te – poglavito – na raščlambi gradiva iz Archivio di Stato di Venezia (zbirka Inquisitori sopra l'amministrazione dei pubblici ruoli). U uvodnome dijelu rada donose se osnovni podaci o obitelji Detriko (njezinom vojnim zaslužnicima pod stijegom Mletačke Republike), kao i o samome Luji Detriku. Najopsežniji dio rada podrobna je raščlamba sastava pukovnije kojom je Detriko zapovijedao tijekom gotovo cijele prve polovice 18. stoljeća, s posebnim obzirom na sastav njegove osobne satnije. U prilogu rada donose se popisi vojnog ljudstva u Detrikovnoj satniji.
Na zadarskome području sačuvan je velik broj glagoljskih matičnih knjiga od 1565. do 1825. godine. U članku su obrađene zapreke za sklapanje braka u matičnim knjigama vjenčanih, ali i u ostalim ...matičnim knjigama koje sadrže podatke o vjenčanjima te u pratećoj dokumentaciji potrebnoj za sam čin i upis vjenčanja, koja je ostajala u župnim arhivima. Tako se dozvole za sklapanje braka daju u sljedećim slučajevima: rodbinski odnos odnosno krvno srodstvo, duhovno srodstvo i srodstvo po tazbini, zakonsko srodstvo, zajednički život prije braka, sklapanje braka udovca ili udovice, sklapanje braka različitih vjeroispovjesti, sklapanje braka maloljetne osobe, sklapanje braka osobe iz druge biskupije, oslobođenje od tri napovidi te dozvola da se mladenci mogu vjenčati u župi ženika. U članku se analizira učestalost zapreka za sklapanje braka u raznim dijelovima zadarskoga područja: otocima, priobalju i zadarskome zaleđu.
U periodici na hrvatskom jeziku koja je u 19. st. izlazila u Zadru zamjetan je interes za život i djelo književnika i prosvjetitelja 18. st. fra Andrije Kačića Miošića. Jer - model kačićevske ...prosvjetiteljske praktičnoodgojne literature nadavao se kao idealno sredstvo
za postizanje hrvatskih narodnopreporodnih ciljeva u Dalmaciji, a devetnaestostoljetna zadarska glasila na hrvatskom jeziku - počevši od Zore dalmatinske, preko Narodnog lista do Iskre - izrazito su preporodnog i pučkoprosvjetiteljskog karaktera. Recepcija Andrije Kačića Miošića u tim glasilima, pa i nekim drugim zadarskim periodicima (u Katoličkoj Dalmaciji i Hrvatskoj, ili primjerice u službenom listu Smotra dalmatinska), zapaža se na
nekoliko razina: 1. u samoj programskoj koncepciji i pučko kačićevskoj orijentaciji cijeloga glasila - kao što je to zamjetno u Zori dalmatinskoj za Kuzmanićeva uredništva te još
naglašenije u Iskri Nikole Šimića, posebno u njenom prvom tečaju; isto tako u Sundečićevoj Zvijezdi i Matičinu Narodnom koledaru - ili bar jednoga njegova dijela, najčešće podlistka (Narodni list, Smotra dalmatinska i dr.); 2. u prevladavajućem književnom modelu u toj
periodici (model kačićevske realističko-racionalističke prosvjetiteljske literature jest upravo paradigmatski); 3. u brojnim književno-povijesnim i prigodnim člancima, raspravama i studijama o životu i djelu Kačića Miošića te u kritičkim osvrtima na njega (posebno je vrijedno istaknuti radove Stjepana Ivičevića u Zori dalmatinskoj, Nikole Šimića u Iskri te Petra Kasandrića u Iskri i Smotri dalmatinskoj); 4. u osvrtima na izdanja Kačića ili na
pojedine publikacije njemu posvećene (primjerice u Iskri na Ribolijev Vjenčić Milovanu, 1885.); 5. u pjesmama prigodnicama povodom Kačićevih obljetnica ili pri podizanju spomenika (u Narodnom listu, u Iskri); 6. u publiciranju Kačićevih pjesama (Narodni list, Hrvatska).
Grad Zadar je smješten u sjevernoj Dalmaciji i jedan je od najstarijih hrvatskih gradova. Istraživanjem flore provedenim od 2005. do 2008. godine obuhvaćene su domaće i strane svojte koje imaju ...sposobnost održavanja izvan uzgoja. Zabilježeno je ukupno 926 vrsta i podvrsta iz 470 rodova i 107 porodica. Najzastupljenije porodice su Asteraceae s. l. (12.42%), Poaceae (11.02%) i Fabaceae (9.83%), a najzastupljeniji životni oblik su terofiti (42.98%). Prevladavajuća zastupljenost terofita u odnosu na ostale životne oblike zajednička je osobina flora područja s mediteranskom klimom i urbanih područja. Najve}a zastupljenost mediteranskih biljaka u flori Zadra (32.83%) ukazuje da se njegova flora, unatoč izloženosti antropogenom djelovanju, ipak razvija pod prevladavajućim utjecajem mediteranske klime. Značajna zastupljenost kultiviranih i adventivnih svojti (19.22%) i svojti širokog rasprostranjenja (15.55%) u flori Zadra je pokazatelj utjecaja čovjeka. Iako je flora Zadra urbana flora, ona sadrži čak 17 endemičnih, 27 ugroženih i 176 zaštićenih svojti.
The paper introduces a feasible frame for the reorganisation and control of sea navigation (VTS system) in the access waterway to the port of Zadar. A high-grade monitoring of seagoing navigation ...means increased safety and a higher protection of the marine environment. In this sense the validity of structuring a VTS system in the controlled area results from the ever-increasing number of transiting vessels, some of which carrying dangerous cargoes with the majority being leisure craft and passenger ships. The need for installing the system arises as well from the unfavourable hydrographic conditions which affect navigation and reduce the level of safety. The described proposal of the VTS system foresees the opening of new navigable routes with radar and AIS equipments to be included for vessel monitoring. Their location and mode of operation are in detail worked out in this paper.
U radu je predstavljen mogući ustroj organizacije i upravljanja pomorskom plovidbom (VTS sustav) na prilaznim plovnim putovima do luke Zadar. Kvalitetan nadzor pomorske plovidbe omogućuje povećanje sigurnosti plovidbe i zaštite morskog okoliša. U tom smislu opravdanost ustroja VTS sustava u promatranom području proizlazi iz činjenice kontinuiranog povećanja broja brodova od kojih se dio odnosi na brodove koji prevoze opasne terete, a veliki dio na plovila za razonodu i putničke brodove. Nadalje, potreba uspostave sustava proizlazi iz nepovoljnih hidrografskih uvjeta na plovnim putovima koji utječu na smanjenu razinu sigurnosti plovidbe. Prikazani prijedlog VTS sustava obuhvaća uspostavljanje novih plovidbenih ruta te upotrebu radarskih i AIS uređaja u postupku nadzora brodova, a čiji se smještaj i način rada u radu detaljno opisuje.
U radu je na primjeru Zadarske županije analiziran agroturizam, kao segmentirani oblik turizma na obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima (OPG) i jedna od mogućnosti revitalizacije ruralnih ...područja. Osnovni ciljevi rada su: utvrditi prostorna i socioekonomska obilježja i procijeniti ulogu agroturizma u socioekonomskom razvoju ruralnog područja Zadarske županije. U tu svrhu provedeno je ispitivanje 30 dionika u ruralnom prostoru Zadarske županije. Rezultati su pokazali da nešto više od polovice ispitanih smatra kako agroturizam već sada pridonosi socioekonomskom razvoju ruralnog područja Županije, dok ih je u znatno većem postotku (90% ispitanih) potvrdilo da bi agroturistička djelatnost mogla potaknuti razvoj u sljedećih pet godina. Ispitanici predviđaju veću potporu EU fondova, povećanje potražnje za agroturizmom, povećanje vlastite konkurentnosti i povećanje dohotka. Međutim, potrebno je ukloniti ili barem smanjiti postojeće prepreke za razvoj agroturizma: nedovoljno financijskih sredstava za pokretanje, zahtjevnu administrativnu proceduru, nedovoljno proizvodnih resursa, neizgrađenu i neprilagođenu infrastrukturu i sl.
