Cilj. Istražiti u deset hrvatskih narodnih knjižnica dostupnost i posudbu djela čiji su autori dobitnici Nobelove nagrade za književnost od 2000. do 2022. godine. Utvrditi i analizirati razdoblja ...kada su djela objavljena te vrste građe i jezike na kojima su objavljena.
Metodologija. U radu je korištena metoda pretraživanja literature na temu analiza knjižničnih zbirki. U istraživanju provedenom u veljači 2023. godine korištena je metoda usporedbe kataloga. Provedena je kvantitativna analiza podataka o dostupnosti i posudbi građe. Podaci su prikupljeni u katalozima deset narodnih knjižnica iz različitih dijelova Hrvatske. Podaci o posudbi građe odnose se na razdoblje od 10. veljače 2022. do 10. veljače 2023. godine.
Rezultati. Istraživanjem je utvrđeno da sve knjižnice imaju u ponudi značajan broj naslova i primjeraka istražene literature, što znači da je ona korisnicima dostupna, neovisno o tome žive li u manjim ili većim mjestima. Također je utvrđeno da knjižnice u većim mjestima imaju veći broj naslova i primjeraka djela autora nagrađenih Nobelovom nagradom za književnost te broja njihovih posudbi, a imaju i raznolikiju ponudu građe na stranim jezicima i iz starijih razdoblja te raznolikiju ponudu što se tiče vrsta knjižnične građe.
Praktična primjena. Rezultati do kojih se došlo istraživanjem mogu koristiti djelatnicima knjižnica za unaprjeđenje zbirke djela autora nagrađenih Nobelovom nagradom.
Društveni značaj. Rad upućuje na važnu ulogu narodnih knjižnica u osiguravanju jednake dostupnosti kvalitetne literature u cijeloj Hrvatskoj, na važnu ulogu koju knjižnice imaju u stvaranju ravnopravnih i pogodnih uvjeta za učenje i informiranje korisnika.
Originalnost/vrijednost. Istražena je tema koja nije zastupljena u domaćoj literaturi. Predloženi su mogući pravci daljnjih povezanih istraživanja, naprimjer, istraživanja o utjecaju koji veličina knjižnice može imati na različite osobine njezinog fonda i zbirki. Također je predstavljena metoda prikupljanja podataka o posudbi knjižničnih djela koja istraživačima može biti korisna u provedbi tematski povezanih istraživanja.
U radu se za odabranih šest umjetnina iz Muzeja Mimara u Zagrebu donose podatci o ranijoj provenijenciji, mogućim okolnostima prelaska u ruke Ante Topića Mimare te općenito o njihovu ...povijesnoumjetničkom vrednovanju. Putem utvrđenog mjesta na tržištu i transfere predmeta ujedno se ocrtava Topićeva aktivnost tijekom 30-ih i 40-ih godina 20. stoljeća. Upućuje se na aktere od kojih je Topić posredno ili izravno nabavljao umjetnine te se apostrofiraju utvrđene ranije zbirke kojima su djela pripadala.
Cilj. Cilj je rada bio ispitati u kojoj su mjeri filmovi koji su najbolje ocijenjeni od strane gledatelja, prema Internet Movie Database (IMDb) popisu, zastupljeni u zbirkama Gradske knjižnice ...Rijeka, Gradske knjižnice Marka Marulića u Splitu i Knjižnica grada Zagreba. Također, cilj je rada bio istražiti raznolikost filmova s IMDb popisa koji su dostupni u spomenutim knjižnicama, s obzirom na državu podrijetla i vrijeme nastanka filma.
Metodologija. Korištena je metoda usporedbe kataloga odabranih knjižnica s popisom najboljih filmova prema ocjenama korisnika IMDb portala, jednog od najvažnijih mrežnih izvora podataka o filmovima. Istraživački podaci prikupljeni su tijekom 2021. godine.
Rezultati. Rezultati pokazuju da istražene knjižnice imaju otprilike 50 % do otprilike 70 % filmova s IMDb popisa u zbirkama. Utvrđeno je da knjižnice u svojim zbirkama primjetno češće imaju filmove iz SAD-a s IMDb popisa, u odnosu na filmove s istog popisa napravljene u drugim državama. S obzirom na vrijeme nastanka filmova, ne postoje značajnija odstupanja između filmova s IMDb popisa koji su u knjižnicama i filmova na samom IMDb popisu.
Praktična primjena. Rad sadrži prijedloge aktivnosti koji mogu doprinijeti izgradnji raznolikih filmskih zbirki.
Originalnost/vrijednost. Rad ukazuje na važnost i mogućnosti jačanja raznolikih filmskih zbirki. U radu je predstavljena i istražena tema koja je slabo zastupljena u literaturi.
Ključne riječi: filmske zbirke, Internet Movie Database (IMDb), kulturna raznolikost, narodne knjižnice
Putovanje cara i kralja Franje Josipa I. Dalmacijom tijekom proljeća 1875. godine službeno je propagirano u monarhijskim publikacijama vladarevom željom pokretanja gospodarskog razvoja u onodobnoj ...najzaostalijoj pokrajini Dalmaciji, premda je posjet motiviran političkim razlozima. Novi narativ o Dalmaciji sugerirao je uspavanu i zapuštenu zemlju bogate prošlosti i umjetničkog fundusa, privrženu vladaru i monarhiji, te poželjan poligon za gospodarske investicije. Brojni putni dnevnici i publikacije objavljene tim povodom donose detaljne povijesne opise urbanih središta privlačeći pozornost monarhijske i europske javnosti na spomeničku baštinu dalmatinskih gradova. Pored detaljnih opisa careva itinerara donose i brojne vrijednosne sudove o bogatoj spomeničkoj baštini, katalog muzejskih, crkvenih i privatnih zbirki, te ilustriraju suvremenost domaćih kolekcionara. U sljedećim desetljećima generirat će svijest građanstva o vrijednostima vlastite baštine i potrebu očuvanja kulturno-spomeničkih cjelina.
U radu se prezentira fotografska građa iz fundusa Hrvatskoga muzeja medicine i farmacije Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, koji je osnovan rješenjem Ministarstva kulture Republike Hrvatske od ...7. srpnja 2014., a počeo je s radom u ožujku 2015. godine. Hrvatski muzej medicine i farmacije zamišljen je kao ustanova u kojoj bi se javnost kontinuirano upoznavala s razvojem medicinskih znanosti, otkrićima iz toga područja i njihovom primjenom, na osnovi materijalne i nematerijalne baštine. Inicijalnu jezgru fundusa Muzeja čini Zbirka za povijest medicine i farmacije preuzeta od Odsjeka za povijest medicinskih znanosti, koja se kontinuirano obogaćuje novim donacijama. Danas muzejski fundus obuhvaća raznovrsnu građu medicinske i farmaceutske baštine, ukupno više od 6000 predmeta, koji su razvrstani u 15 zbirki. Radom se žele predstaviti tematske cjeline unutar Zbirke fotografija Hrvatskoga muzeja medicine i farmacije Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti koje su po sadržaju i namjeni odraz Štamparove ideologije. Odabrani uzorak čine ostavštine hrvatskih liječnika Luje Thallera (1891–1949) i Vladimira Ćepulića (1891–1964), nekadašnjega Muzeja za povijest zdravstva u Hrvatskoj osnovanoga pri Hrvatskom liječničkom zboru u Zagrebu i Kluba narodnoga zdravlja. Ova građa predstavlja materijalno svjedočanstvo o javnozdravstvenim projektima, socijalnomedicinskim istraživanjima, terenskom radu i zdravstvenom prosvjećivanju u Hrvatskoj u doba djelovanja Andrije Štampara i nekoliko desetljeća kasnije. Svojim sadržajem zbirka pridonosi čuvanju memorije o specifičnom socijalnomedicinskom modelu razvoja hrvatskoga zdravstva te čini potentno polazište u daljnjim interpretacijama i prezentacijama Štamparova djela.
The paper presents photographic material from the fonds of the Croatian Museum of Medicine and Pharmacy of the Croatian Academy of Sciences and Arts, which was established by the decision of the Ministry of Culture of the Republic of Croatia on 7 July 2014, and began to operate in March 2015. The Croatian Museum of Medicine and Pharmacy was conceived as an institution where the public would continuously become acquainted with the development of medical sciences, discoveries in that field, and their application, based on both material and non-material heritage. The initial core of the museum’s collection consists of the History of Medicine and Pharmacy Collection—transferred from the Division for the History of Medical Sciences—which is continuously enriched with new donations. Today, the museum’s collection encompasses a diverse range of medical and pharmaceutical heritage materials, totalling more than 6,000 items, which are categorised into 15 collections. The goal of the paper is to present thematic sections within the Collection of Photographs of the Croatian Museum of Medicine and Pharmacy of the Croatian Academy of Sciences and Arts that reflect Štampar’s ideology in terms of content and purpose. The selected sample consists of the legacies of Croatian physicians Lujo Thaller (1891–1949) and Vladimir Ćepulić (1891–1964), the former Croatian Museum of Healthcare History founded at the Croatian Medical Association in Zagreb, and the National Health Club. This material represents material testimony about public health projects, social medical research, field work and health education in Croatia during the time of Andrija Štampar’s activities and several decades later. With its content, the collection contributes to preserving the memory of the specific social medical model of the development of Croatian healthcare and forms a potent starting point for further interpretations and presentations of Štampar’s work.
Cilj. Cilj je rada predstaviti Izjave o pravima (engl. Rights Statements) i mogućnosti koje nude za označivanje autorskopravnog statusa građe koja je dostupna u digitalnim zbirkama baštinskih ...ustanova te opisati provedenu implementaciju Izjava o pravima u Digitalne zbirke Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu.
Pristup/metodologija. U prvom se dijelu rada pregledom literature pojašnjava važnost autorskog prava za poslovanje baštinskih ustanova u digitalnom okruženju te se definira problem povezan s označivanjem statusa autorskog prava u digitalnim zbirkama. U drugom dijelu rada opisuju se izjave o pravima i analizira se njihov odnos s Creative Commons licencijama. U trećem dijelu rada prikazuje se implementacija Izjava o pravima u Digitalne zbirke NSK-a i daju se primjeri njihova korištenja.
Rezultati. Označivanje autorskopravnog statusa digitalnih objekata u digitalnim zbirkama baštinskih ustanova iznimno je važno za njihovo zakonito daljnje korištenje. Primjena standardiziranih Izjava o pravima olakšava baštinskim ustanovama označivanje statusa autorskog prava te korisnicima nudi razumljive informacije o mogućnostima njihovog korištenja.
Društveni značaj. Označivanje statusa autorskog prava digitalnih objekata dostupnih u sklopu digitalnih zbirki baštinskih ustanova iznimno je važno za prenošenje informacija najširoj skupini korisnika o mogućnostima daljnjeg korištenja dostupnih objekata.
Originalnost/vrijednost. U hrvatskoj literaturi prvi se put obrađuje tema Izjava o pravima i njihova implementacija u hrvatsku baštinsku ustanovu.
Usredotočujući se na privatne zbirke zagrebačkih židovskih obitelji spomenute u Izvještaju o provedbi zakonske odredbe o zabrani otuđivanja i izvažanja starinskih umjetničkih, kulturno-povjesnih i ...prirodnih spomenika na području Nezavisne Države Hrvatske koji je u srpnju 1941. godine sastavio Božidar Murgić, namjera je ovog priloga istražiti sudbinu oduzetih zbirki odnosno pojedinačnih umjetnina, pokušati rekonstruirati nekadašnji sadržaj i opseg tih zbirki te predstaviti sakupljačke interese u Izvještaju spomenutih zagrebačkih sakupljača.
The author focuses on the private collections of Jewish families in Zagreb mentioned in the Report on the Implementation of the Legal Prohibition of Alienation and Removal of Artworks, Cultural, Historical and Natural Monuments in the Independent State of Croatia compiled by Božidar Murgić in July 1941. The article intends to investigate the fate of confiscated collections or individual works of art, and tries to reconstruct the former content and scope of these collections and present the collecting interests of the Zagreb collectors mentioned in the Report.
Prosvjetiteljsko-romantičarski odnos prema antičkom naslijeđu u posljednjim desetljećima 18. i prvim desetljećima 19. stoljeća postavio je rimsku Salonu na mapu atraktivnih europskih nalazišta. ...Usporedno s osnivanjem institucija nadležnih za brigu i očuvanje salonitanskih spomenika, raste i zanimanje antikvara za novootkrivenim predmetima, kako domaćih tako i stranih. Za strance je građu često nabavljalo lokalno stanovništvo, a o kolekcijama koje su se pritom formirale sačuvano je veoma malo ili nimalo podataka. Uglavnom je zabilježeno tek postojanje kolekcija kod istaknutih pojedinaca, dok su zbirke u manjim sredinama nepoznatih sakupljača uglavnom u potpunosti nepoznate. U ovom radu istražuje se do danas nepoznata zbirka brončanih skulpturica koja je pripadala Solinjaninu Ivanu Grubiću, zvanom Jablan, a danas je dio Antičke zbirke u Muzeju povijesti umjetnosti u Beču (Kunsthistorisches Museum Wien, Antikensammlung).
PDF
