Autor polemizira s kvaziznanstvenim ideološkim manifestom koji je politološkoj
zajednici izložila M. Kasapović u svojem, u samorazumijevanju, “revizionističkom
tekstu” “Izlazak iz množine? Kraj ...unutarnje kolonizacije hrvatske
politologije?” (2007). Riječ je o uvodnom i temeljnom tekstu zbornika
skupine politologa, u kojemu se nudi osebujno viđenje “povijesti i stanja hrvatske
političke znanosti”. U prvom nastavku ovog teksta, objavljenom u časopisu
Anali (2009), autor je podrobnom analizom nedvosmisleno pokazao da
taj bojovni manifest ne zadovoljava minimalne profesionalne standarde, da
je arogantni amalgam nekorektnosti i nerazumijevanja te bezobziran napad
na Fakultet političkih znanosti, njegove nastavnike i cijelu njegovu povijest.
U ovome drugom dijelu autor najprije sažeto prikazuje tekst iz novije znanstvene
produkcije M. Kasapović, na temelju čega zaključuje da pad ispod
standardnog politološkog diskursa u “Izlasku iz množine?” nije bio eksces.
U završnoj točki autor se osvrće na smisao i funkciju optužbi i osobnih objeda
iskazanih u klevetničkom tekstu M. Kasapović “Dvojac bez kormilara”
(2008), ocjenjujući da je riječ o kršenju elementarnih pravila akademske komunikacije
i barbarizaciji naše politologije.
Polazeći od metodoloških naputaka Quentina Skinnera i Johna Pococka, autor interpretira spis Pavla Rittera Vitezovića Oživljena Hrvatska kao spis kojem je predmet proučavanja ponajprije identitet. U ...tom se spisu utemeljuje etnički identitet, a istodobno Vitezović daje “alate” budućim “konstruktorima nacije” u stvaranju nacionalnog identiteta. Zbog ove pionirske naravi Oživljene Hrvatske autor sugerira da bi Pavao Ritter Vitezović, prema predmetu kojim se bavio – a to je bio identitet – trebao biti uvršten u hrvatsku politološku tradiciju.
U izgradnji obećavajuće budućnosti ključnu ulogu ima integracija kompetencija za održivi razvoj i
digitalnih kompetencija u obrazovne programe. Putem intervjua i analiza procijenili smo učinkovitost ...uključivanja zelenih i digitalnih tema (ambijentalno potpomognut život i industrija 4.0) u obrazovne programe o znanosti o drvu i drvnoj tehnologiji u različitim europskim zemljama. Naše istraživanje otkrilo je razlike u vertikalnom usklađivanju unutar zemalja i odstupanja među sličnim programima u različitim zemljama. Uz pomoć neizrazite logike i primjenom analize omeđivanja podataka procijenili smo tehničku učinkovitost programa u uključivanju tih tema u nastavu s obzirom na više čimbenika. Rezultati su pokazali različite razine izvedbi, pri čemu se uvođenjem nekih programa postiže optimalna učinkovitost, a drugi zaostaju za njima. Kako bi se poboljšali programi s lošom izvedbom, najvažnije je dati prioritet integraciji tema. Za uspostavu kohezivnog sustava nužni su nacionalna koordinacija i usklađivanje među obrazovnim razinama. Osposobljavanje pojedinaca za te kompetencije omogućuje im da pridonose održivom razvoju, iskoriste digitalne tehnologije i zadovolje društvene zahtjeve.
Temeljni problem kojim se bavi ovaj tekst jesu metodologijske osnove i
okvir znanstvenih istraživanja. Termin metodologičke u naslovu upotrijebljen je zato
da naglasi upravo epistemo-logičke temelje ...metodologije kao dijela logike, a koja
je propedeutička disciplina filozofije. Time se upućuje na bitnu i nerazdvojnu povezanost
metodologije znanosti s teorijskom filozofijom, što se u tekstu nastoji izvesti
i pokazati. Osim toga, odre|eni su i osnovni pojmovi znanost i znanstvena metoda,
te obrađen temeljni i odlučujući odnos teorije i empirije u znanstvenome
istraživanju.
Kratki presjek kroz povijest institucionalnog studija dubrovačkih dominikanaca i još kraći pregled znanstvenih tekstova iz njihove knjižice daju uvid u znanstveni pristup i polivalentnost njihovih ...studija. Očito je da dubrovački dominikanci ne uzimaju knjige tek kao pomagala u redo\ ničkoj kontemplaciji ili predmete određene umjetničke vrijednosti, nego kao ciikasno sredstvo međuljudske komunikacije i izuzetan faktor u razmjeni ideja i znanstvenih iskustava a u cilju osobnog integriteta i kulturnog napretka sredine iz koje su potekli i naroda u kojem djeluju.
2001. godina je za ekonomsku znanost u Hrvatskoj jubilarna, jer se te godine proslavila 80. obljetnica postojanja Ekonomskog fakulteta u Zagrebu. Naime, mogli bismo reći da je najveći dio ...ekonomsko-znanstvenog stvaralaštva u tom relativno dugom vremenu nastao upravo na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu, dok se tek manji dio toga stvaralaštva odnosi na ostale znanstvene institucije. Kada je riječ o retrospektivi, odnosno povijesnom prikazu znanstvene produkcije
Ekonomskog fakulteta u Zagrebu (što istovremeno znači u najvećoj mjeri i cjelovite produkcije u Hnatskoj), neizbježno se postavlja potreba kritičkog preispitivanja jednog vremena koje je sada iza nas, a radi se, dakako, o socijalističkom sustavu. Općepoznato je da ideologija komunizma, eufemistički rečeno, “nije bila pogodan okvir” za istinsko stvaralaštvo kako u ekonomskoj znanosti i edukaciji, tako i u ekonomskoj praksi. U kojoj mjeri je komunistička ideologija određivala
ekonomsku znanost i edukaciju, a koliko je znanost kao takva bila i morala biti ancilla te ideologije? Kakve je posljedice taj odnos vladajuće ideologije i ekonomske znanosti imao na samu znanost, ali i na šire društveno okruženje?
Tekst predstavlja dio širega projekta koji se odnosi na ulogu predpojmovnih
kompleksa u formiranju paradigmatskih teorija, poglavito u povijesti
fizike. Nakon analize određenih tekstova ...(Aristotelovih, Galilejevih,
Newtonovih i drugih) uočeno je postojanje takozvanih općih kompleksa
koji imaju ulogu regulacije same teorije. Opći kompleksi funkcioniraju
po istome mehanizmu kao i paradigme koje je u svojim radovima opisao
Kuhn. Ovaj rad ima zadatak pokazati kako je njegov koncept paradigme
usko povezan s općim kompleksom i kompleksnim mišljenjem. Također,
izvršena je i dublja analiza ideje paradigme koju Kuhn određuje u svojim
radovima. Došlo se do zaključka da on nije shvatio samu bit paradigme,
tj. općega kompleksa, što je dovelo da lutanja kako u definiciji toga koncepta
tako i u primjeni same ideje. Kuhn je pokušao definirati paradigmu
kao neki opći pojam ili matricu, što je u biti nemoguće zbog same njezine
prirode, a posljedica je toga činjenica da se sam koncept paradigme
u njegovoj teoriji pojavljuje kao metakompleks. Neshvaćanje biti paradigme
implicira pogrješno tumačenje mehanizma općega kompleksa, a
to u konačnici dovodi do pogrješnih zaključaka koji se odnose na bliske
koncepte kao što su revolucionarna promjena paradigmâ, nesumjerljivost
teorija itd.
Oni koji se žele baviti znanstvenim proučavanjem religije mogu, tijekom istraživanja, utjecati na podatke koje istražuju. Ovaj članak ispituje načine na koje proučavanje nove religije može ...rezultirati u znanstvenikovom “mijenjanju na stvari” iz metodoloških, kao i iz etičkih i političkih razloga. Uspoređuju se interesi sociologa i interesi novih religija, antikultnog pokreta, medija, zakona i terapeuta. Najposlije, članak raspravlja o mogućim utjecajima na znanstvene metavrijednosti, koji se mogu pojaviti kao posljedica sudjelovanja na tržištu konkurentskih izvješća o novim religijama.
