Threat Coming with Milk: Aflatoxin Efsun Deligöz; Nebahat Bilge
Turkish journal of agriculture : food science and technology,
08/2017, Letnik:
5, Številka:
8
Journal Article
Odprti dostop
Even though dairy products play an important role in infant and human nutrition, they may also cause food borne diseases. Milk toxin AFM1 is one of the most important public health hazards. This ...toxin is produced by animals after consuming contaminated feed with AFB1 which is known for its carsinogenic effects and then excreted in milk. Same as AFB1, AFM1 is also carsinogenic, neurotoxic, nephrotoxic, hepatotoxic and immunsupressive for humans and cannot be destroyed by sterilization or pasteurization. For that reason, studies on cost effective and rapid methods for detection and detoxification of AFM1 in milk are quite popular among researchers. In this review, the worldwide prevalence of AFM1 in milk and milk products has been presented as well as the developments in techniques to detect and detoxify.
Utjecaj aflatoksina na zdravlje ljudi Peraica, Maja; Rašić, Dubravka; Gluščić, Valentina
Glasilo biljne zaštite,
06/2014, Letnik:
14, Številka:
4
Journal Article
Odprti dostop
Aflatoksini su skupina toksina gljivica koji uzrokuju ozbiljna oštećenja zdravlja ljudi, ponajviše jetre. U nekoliko velikih epidemija akutnih otrovanja (aflatoksikoza) u tropskim krajevima ...uzrokovali su zatajenje jetre i veliku smrtnost. U tim su krajevima ljudi trajno izloženim velikim količinama aflatoksina, što, zajedno s izloženošću virusnom hepatitisu B i C, dovodi do znatno učestalije pojave primarnoga karcinoma jetre nego u drugim krajevima. Nije poznato kakav je učinak niskih koncentracija aflatoksina u krajevima s umjerenom klimom, no pokusi na laboratorijskim životinjama pokazujuda njihov učinak nije zanemariv zbog toga što su ljudi istovremeno izloženi i drugim mikotoksinima koji povećavaju njihovo toksično i karcinogeno djelovanje.
Aflatoksini - Onečišćenje, učinci i metode redukcije Pleadin, Jelka; Frece, Jadranka; Markov, Ksenija
Hrvatski časopis za prehrambenu tehnologiju, biotehnologiju i nutricionizam,
12/2014, Letnik:
9, Številka:
3-4
Paper
Odprti dostop
Plijesni roda Aspergillus među najčešćim su uzročnicima kvarenja hrane i hrane za životinje, a u nepovoljnim uvjetima mogu proizvesti mikotoksine kao toksične sekundarne metabolite. Aflatoksini su ...skupina mikotoksina koji često onečišćuju različite žitarice, među kojima najčešće kukuruz, a ulaskom u prehrambeni lanac uslijed ishrane životinja onečišćenim krmivom, mogu biti prisutni i u hrani životinjskog podrijetla. Međunarodna agencija za istraživanje raka (IARC) svrstava aflatoksine u humane karcinogene skupine 1A, a sa stajališta zdravstvene ispravnosti, jedan od najvažnijih mikotoksina je aflatoksin B1. Zbog snažnog karcinogenog, teratogenog i mutagenog djelovanja, čiji su učinci u ljudi i životinja u ovisnosti o razini i trajanju izlaganja, prisutnost aflatoksina B1 u hrani i hrani za životinje potrebno je potpuno spriječiti ili zadržati na najnižoj mogućoj razini. Kako prisutnost aflatoksina može biti opasna po zdravlje ljudi i životinja, u cilju sprječavanja štetnih učinaka, ali i posljedičnih gospodarskih problema velikih razmjera, stalna kontrola u hrani i hrani za životinje od velikog su značaja širom svijeta. U cilju proizvodnje zdravstveno ispravne hrane potreban je kontinuirani razvoj novih metoda za detekciju aflatoksina i redukciju onečišćenja kao i sustavna provedba monitoringa na reprezentativnom broju uzoraka hrane i hrane za životinje.
Premiksi za izradu ljekovite hrane za životinje svrstani su u veterinarsko-medicinske proizvode (VMP). Ljekovita hrana mora biti propisana od veterinara i može se pripremati samo od premiksa koji ...imaju odobrenje za stavljanje u promet. Osim aktivnih tvari, premiksi sadržavaju i nosače koji omogućavaju njihovo bolje umješavanje u hranu za životinje. Pšenične posije kao nosač aktivnih tvari mogu biti potencijalni izvor različitih opasnih ili toksičnih tvari kao što je npr. aflatoksin. U našem istraživanju imunoenzimnim testom (ELISA) analizirano je 15 različitih proizvodnih serija premiksa za izradu ljekovite hrane za životinje na aflatoksin B1 (AFB1). Testirani uzorci imali su od 1,5 do 35 ng/g (M = 19,79 ng/g) AFB1. Međutim u našem istraživanju nije ustanovljena povezanost količine AFB1 s godišnjim dobom proizvodnje. S obzirom na sastav premiksa vjerojatno su pšenične posije izvor kontaminacije, a kontaminacija je nastala vjerojatno prije proizvodnje premiksa, odnosno prije ili tijekom skladištenja pšeničnih posija. Količina aktivnih tvari i limunske kiseline koja je potencijalni neutralizator AFB1 odgovarala je deklaraciji proizvođača. Nalaz potencijalno štetnih tvari (AFB1) u VMP-u u suprotnosti je s ulogom veterinarskog lijeka te se ovim istraživanjem željelo upozoriti na izostanak kontrole sirovina biološkog podrijetla u proizvodnji premiksa. Iako nosači nisu farmakološki aktivne tvari, kontrola kontaminanata kao što su mikotoksini ili druge toksične tvari trebala bi se povećati u cilju zaštite zdravlja životinja i ljudi (potrošača, osoba koje rukuju premiksima i sirovinama).
Mikotoksini aflatoksin B1 (AFB1) i okratoksin A (OTA) predstavljaju česti izvor kontaminacije mesnih proizvoda. U ovom istraživanju
analizirane su po tri vrste hrvatskih i slovenskih tradicionalnih ...mesnih proizvoda (n = 18), iz kategorije trajnih suhomesnatih proizvoda,
trajnih kobasica i slanina, na količinu mikotoksina AFB1 i OTA. Nakon određivanja osnovnog kemijskog sastava proizvoda, primjenom validiranih kvantitativnih ELISA metoda, utvrđena je količina mikotoksina. Najveća količina OTA, približno jednake koncentracije,
određena je u Dalmatinskom (2,75 μg/kg) i Kraškom (2,86 μg/kg) pršutu. U istim proizvodima određena je količina AFB1 od
1,16 μg/kg i 1,39 μg/kg, što ne predstavlja količine značajno veće (p < 0,05) od limita detekcije primijenjene analitičke metode. AFB1
u ostalim proizvodima nije detektiran. Rezultati ukazuju na nižu razinu kontaminacije tradicionalnih mesnih proizvoda sa AFB1 u
odnosu na OTA, koji nije detektiran samo u slovenskom proizvodu Zgornjesavinjski želodec. Utvrđena prisutnost AFB1 i OTA u tradicionalnim mesnim proizvodima može biti podrijetlom od kontaminiranih sirovina odnosno mišićnog i masnog tkiva te začina korištenih u njihovoj proizvodnji, ali i posljedica izravne kontaminacije proizvoda uslijed produkcije ovih mikotoksina od plijesni koje spontano obrastaju površinu fermentiranih mesnih proizvoda tijekom njihova zrenja.
Toksini plijesni, zvani mikotoksini, često se nalaze u hrani i krmivu u svim krajevima svijeta. Mikotoksini mogu na različite načine štetiti ljudskom zdravlju jer osim bolesti uzrokovanih njihovom ...toksičnošću koje se u ljudi i životinja nazivaju mikotoksikozama, mogu biti karcinogeni, genotoksični i mutageni. Akutne mikotoksikoze, koje nastaju pri izloženosti ljudi i životinja velikoj koncentraciji mikotoksina, česte su u zemljama s tropskom klimom gdje su povoljniji uvjeti za rast plijesni i sintezu
mikotoksina. U zemljama s umjerenom klimom akutne su mikotoksikoze velikih razmjera danas rijetke, iako su u povijesti nekoliko puta poharale stanovništvo Europe. Kronične su mikotoksikoze posljedica dugotrajne izloženosti nekom mikotoksinu i također su češće u tropskim zemljama. Povezanost nastanka bolesti s izloženošću nekom mikotoksinu vrlo je teško dokazati jer su ljudi i životinje izloženi
istovremeno različitim mikotoksinima. Ljudi su u umjerenim klimatskim zonama, pa i u Hrvatskoj, često izloženi mikotoksinima fumonizinu B1 (FB1), okratoksinu A (OTA) i zearalenonu (ZEA), dok je izloženost aflatoksinu B1 (AFB1) rjeđa. Na pokusnim je životinjama dokazano da je ciljni organ toksičnog djelovanja za AFB1 jetra, za OTA bubreg, a za ZEA reproduktivni sustav. Vrlo je vjerojatno da su to ciljni organi njihovog djelovanja i kod ljudi. FB1 pokazuje znatnu razliku ciljnog organa kod različitih životinjskih vrsta, pa je teško pretpostaviti koji je njegov ciljni organ u ljudi. Dokazano je da izloženost mikotoksinu AFB1 uzrokuje maligne tumore u ljudi, a prema istraživanjima na pokusnim životinjama pretpostavlja se da bi FB1 i OTA mogli biti karcinogeni i za ljude. U radu su opisani akutni i kronični učinci mikotoksina AFB1, FB1, OTA i ZEA jer se ti mikotoksini mogu naći u hrani i krmivu u Hrvatskoj pa su ljudi trajno izloženi tim mikotoksinima.
Istraživanje je provedeno radi određivanja prisutnosti i količine aflatoksina M1 (AFM1) u sirovom ovčjem mlijeku proizvedenom na različitim farmama u Istarskoj regiji Hrvatske i usporedbe dobivenih ...rezultata s maksimalnim dopuštenim vrijednostima AFM1 u ovčjem mlijeku, koje su prihvaćene u pojedinim zemljama poput Hrvatske. Svi uzorci ovčjeg mlijeka sakupljeni su u triplikatu na dvije farme u svibnju, dvije farme u lipnju i dvije farme u srpnju tijekom 2007. godine. Učestalost kontaminacije uzoraka ovčjeg mlijeka s AFM1 testirana je ELISA imunoafinitetnim postupkom. Analizirano je ukupno 18 uzoraka sirovog ovčjeg mlijeka. AFM1 nađen je u svim istraživanim uzorcima ovčjeg mlijeka. Srednja vrijednost iznosila je 0,028 μg/L. Niti u jednom uzorku nisu nađene koncentracije AFM1 koje prelaze maksimalno dopuštenu razinu (0,05 μg/L) što je prihvaćena u Hrvatskoj.
Rast micelija i nakupljanje afl atoksina B1 pomoću toksikogene plijesni Aspergillus flavus inhibirani su pomoću dehidracetne kiseline i
njenih novosintetiziranih analoga, ...4-hydroxy-3-(p-toluoyl)-6-(p-olil)-2H-pyrane-2-one (DHT) i 5-Bromo-4-hydroxy-3-(p-toluoyl)-6-(p-tolil)-2H-pyrane-2-one (BrDHT) u tijeku rasta istraživane plijesni na čvrstom supstratu (zrnima soje). Eksperimenti su načinjeni u stacionarnom uzgoju pri 20 0C odnosno 30 0C, u tijeku 21 dan. Rast micelija (suha tvar biomase) određena je mjerenjem količine hitina, a koncentracija afl atoksina B1 (AFB1) određena je kvantitativno pomoću HPLC metode. Koncentracije DHA i DHT od 0.1 i 0.2 μg x g-1 supstrata su stimulirane, a koncentracije više od 0.5 μg x g-1 tih spojeva, samo su djelomično inhibirale rast plijesni i nakupljanje
AFB1. U eksperimentima s 0.2 μg x g-1 BrDHT, rast plijesni i nakupljanje afl atoksina potpuno su inhibirani u ovisnosti o vremenu i
temperaturi uzgoja.
PDF
