Cilj: Prikaz slučaja bakterijemije, uzrokovane bakterijom Actinomyces sp., kod desetogodišnjeg dječaka s karioznim zubalom. Prikaz bolesnika: Prikazali smo dječaka koji je višekratno hospitaliziran ...zbog ponavljajućih febriliteta i povišenih upalnih parametara. Tijekom pregleda uočeni su povećani limfni čvorovi smješteni uz stražnji rub sternokleidomastoideusa, palpatorno bezbolni i pomični. Unatrag mjesec dana, višekratno je dobivao peroralne antibiotike radi tonzilofaringitisa praćenog povišenom temperaturom. U uzorcima krvi za hemokulturu porasli su gram pozitivni štapići koji su, Api-Coryne sustavom za identifikaciju, identificirani kao Arcanobacterium haemolyticum. Zbog rijetkosti takvog izolata, soj smo poslali na dodatnu identifikaciju 16S rDNA metodom sekvencioniranja genoma kojom se izolira Actinomyces sp., a Microbacterium hydrocarbonoxydans naknadnom identifikacijom pomoću MALDI-TOF metode. Daljnjom hematološkom obradom pacijenta dokazan je Hodgkinov limfom. Zaključak: Obzirom da API sustavi identifikacije mogu biti nepouzdani, rijetke i neuobičajene izolate kod sistemskih infekcija i(li) bakterijemija potrebno je identificirati pouzdanijim i modernijim sustavima ili molekularnim metodama. Dostupnost molekularnih metoda i masene spektrometrije u rutinskoj laboratorijskoj dijagnostici omogućit će točniju i češću identifikaciju ovakvih izolata. Ako, kod sistemske aktinomikoze i(li) bakterijemije uzrokovane vrstama roda Actinomyces, nema dobrog odgovora na ciljanu terapiju, trebalo bi posumnjati na malignu bolest u pozadini.
Izolirana laringealna aktinomikoza vrlo je rijetka bolest i najčešće je posljedica liječenja karcinoma larinksa. Pravovremena dijagnoza primarne laringealne aktinomikoze važna je kako bi se liječenje ...što ranije započelo. U radu je prikazan bolesnik kod kojeg je zbog gušenja učinjena hitna traheotomija, a potom zbog progresije procesa na larinksu i neuspjeha konzervativnog liječenja, i totalna laringketomija. Patohistološki nalaz pokazao je da promjena odgovara opsežnoj, dubokoj nekrozi larinksa s opisanim nakupinama uzročnika karakterističnim za aktinomikozu. Poslije operacije bolesnik je primao penicilinski antibiotik tijekom tri mjeseca. Osam godina nakon operacije bolesnik je bez znakova recidiva bolesti. Dijagnoza primarne aktinomikoze larinksa, ako se javlja bez značajnijih lokalnih simptoma, nije jednostavna. Zbog kasne dijagnoze liječenje bolesti ponekad, uz antibiotike, traži i agresivno kirurško liječenje, kako je bilo neophodno i kod prikazanog bolesnika.
Aktinomikoza predstavlja rijetku kroničnu infekciju uzrokovanu anaerobnom, Gram pozitivnom bakterijom koja pripada rodu Actinomyces. U ovom smo radu prikazali slučaj aktinomikoze temporalne kosti i ...meningitisa uzrokovanog Aktinomicetama te limfadenitisa vrata kod imunokompetentne bolesnice s anamnezom
kroničnog supurativnog otitisa nakon traumatske perforacije bubnjića
starijeg datuma. Liječenje je uspješno provedeno kombiniranom kirurškom i dugotrajnom antimikrobnom terapijom. Ovim prikazom želimo skrenuti pozornost na meningitis kojeg uzrokuje Actinomyces spp. te kojeg je, iako je rijedak, potrebno uključiti u diferencijalnu dijagnozu kroničnog meningitisa, osobito kod pacijenata s kroničnom upalom srednjeg uha i paranazalnih sinusa. Jednako tako, želimo skrenuti pozornost i na ostale manifestacije ove rijetke bolesti.
Aktinomikoza je rijetka zarazna bakterijska bolest koja zahvaća domaće i divlje preživače, konje, male mesojede, majmune, kuniće, ptice i ljude. Bakterije Actinomyces spp. jesu gram-pozitivne, ...filamentne bakterije koje se boje Ziehl-Neelsenovim bojenjem, a mogu rasti anaerobno te uzrokovati apscese i piogranulomatoznu upalu. U ovom se radu opisuje slučaj atipičnog aktinomikotičnog piogranuloma uzrokovanog bakterijom Actinomyces sp. u frontalnoj i parijetalnoj regiji glave srne (Capreolus capreolus). Na temelju makroskopskog i histopatološkog nalaza te bakteriološke pretrage ustanovljena je dijagnoza ekstrafacijalne aktinomikoze koja je zahvatila neurokranijalni dio lubanje i meka tkiva frontalne i parijetalne regije.
Opisani su klinički i patomorfološki nalazi pri pojavi aktinomikoze goveda. Uspoređeni su rezultati polučeni aspiracijskom iglom i brizgalicom te incizijskom biopsijom. Aspiracija iglom i brizgalicom ...je jednostavna i brza metoda za uzimanje materijala na aktinomikozu. Međutim, incizijska biopsija ima prednost nad aspiracijom jer omogućuje patohistološku pretragu i brzo dijagnosticiranje bolesti. Dijagnoza je bila postavljena na osnovi indurativne otekline mandibule, mikroskopskog nalaza sumpornih zrnaca i dokaza gram-pozitivnih nitastih mikroorganizama istodobno s kokoidnim oblicima u aspiratu granuloma. Bezuspješni su bili svi pokušaji izdvajanja uzročnika. Vrsta Staphylococcus aureus dokazana je kao pridružena aerobna bakterija. Nalaz eozinofila u promijenjenom tkivu te njihov povećani broj u krvi omogućio je dodatno potvrđivanje dijagnoze.
Pelvik aktinomikoz ( İki olgu sunumu ) KUTLAY, Baran; KUTLAR, A. İrfan; TUNCER, Rahime, Akarın ...
Türkiye klinkleri. Jinekoloji obstetrik,
1999, Letnik:
9, Številka:
4
Journal Article
Recenzirano
Odprti dostop
Amaç: Pelvik inflamatuvar hastalık (PıID) etkenlerinden birisi olan Actinomyces israelii'nin neden olduğu 2 pelvik aktinomikoz olgusunu sunmak.
Çalışmanın Yapıldığı Yer: Zübeyde Hanım Doğumevi, ...Ankara, Türkiye.
Materyal ve metod: Pelvik ağrı yakınmasıyla başvuran hastalara jinekolojik muayene ve ultrasonografi yapıldı. Pelvik kitle öntanısı ile opere edilen hastaların materyalleri patolojik incelemeye gönderildi.
Bulgular: Her ikisinde de rahim içi araç bulunan hastaların yapılan tetkiklerinde ekstrauterin gebelik ekarte edildi. Laparotomi ile çıkarılan kitlelerin patolojik incelemesinde Actinomyces israelii tanısı kondu.
Yorum: Özellikle RİA varlığı, appendektomi, tonsillektomi ve dental enfeksiyon anamnezi olan PİD ya da genital kitleli hastalarda pelvik aktinomikoz hatırlanmalı ve cerrahi tedaviyi takiben antimikrobiyal tedavi mutlaka uygulanmalıdır.
Objective: To present two pelvic actinomycosis cases caused by Actinomyces israelii which is a well known agent in the pathogenesis of pelvic inflammatory disease (PID).
Institution: Zübeyde Hanım Maternity Hospital, Ankara, Turkey.
Materials and Methods: Patients referring with a complaint of pelvic pain were evaluated by means gynecological and ultrasonographical examination. In patients operated due to pelvic mass, the surgically removed tissues were sent for pathologic evaluation.
Findings: Extrauterine pregnancy was excluded in both patients who had an IUD in uterine cavity. Examination of surgical materials obtained by laparotomy revealed the diagnosis to be Actinomyces israelii in both of the cases.
Conclusion: Pelvic actinomycosis should always to be kept in mind especially in patients who use IUD, and who have a history of appendectomy, tonsillectomy or dental infection. Following surgery antimicrobial therapy should be initiated.
PDF
