Potrebno je učinkovito predviđati kako će se vremenski odvijati kumulativni pomaci povezani s klizištima akumulacija. Međutim, tradicionalne metode ne obuhvaćaju dinamički uspostavljene odnose između ...deformacije klizišta i faktora koji na to utječu. Dakle, uveden je novi pristup na temelju eksponencijalnog izglađivanja (EI) i multivarijatnih metoda ekstremno učećeg stroja kako bi se otkrili čimbenici od utjecaja na deformacije klizišta i predvidjele vrijednosti pomaka klizišta. Prvo su analizirani faktori koji utječu na deformacije klizišta akumulacije. Zatim je EI postupak rabljen za predviđanje trajanja trenda pomaka i dobivanje trajanja periodičnog pomaka određivanjem trajanja trenda iz kumulativnog pomaka. Dalje, analizirani su multivarijatni utjecajni faktori kako bi objasnili trajanje periodičnog pomaka. Nakon toga, postavljen je model ekstremno učećeg stroja kako bi se predvidjelo trajanje periodičnog pomaka na temelju multivarijatne analize utjecajnih čimbenika. Konačno, dobivene su vrijednosti predviđanja kumulativnog pomaka dodavanjem vrijednosti predviđanja trenda i periodičnog pomaka. Bazimen i Baishuihe klizišta u području Three Gorges Reservoir odabrana su kao studije slučaja. Predloženi model EI-multivarijatnog ekstremno učećeg stroja (ES-MELM) uspoređen je s modelom EI-univarijantnog ekstremno učećeg stroja (ES-ELM). Rezultati pokazuju da je deformacija klizišta akumulacije uglavnom pod utjecajem periodičnih oscilacija razine vode akumulacije i obilnih kiša. Osim toga, predloženi model pridonosi točnijem predviđanju od ES-ELM modela.
The work compements and develops investigations on the desmid algae of
Serbia. Algological samples (299) for this study were collected from 37
localities during the years 2007-2011. The samples of ...phytoplankton, benthos
and epiphyte were collected from pit bogs, reservoirs, salt marshes and fish
ponds. Detailed description of all desmid taxa which were found in Serbia
since 1883 as well as their distribution in Serbia, habitats and saprobities
are given. Total of 611 desmid taxa were rocorded for the territory of
Serbia, 244 of which are dealt with in this work. All desmid taxa were
classified in 5 families with 25 genera. The most numerous genera are
Cosmarium (250), Staurastrum (102) and Closterium (86). For the first time
two new genera (Cosmocladium and Heimansia) with 3 new species have been
recorded in Serbia. The presence of 69 desmid taxa have been recorded for the
fisrt time for territory of Serbia. The most numerous genera were Cosmarium
(25), Staurastrum (12) and Closterium (9). In this investigation desmids have
been found in all collected samples. Statistical research were shown that
there are significant correlation between trophic status and acidity of water
with structure of desmids community.
Doktorska disertacija obuhvata istraživanja dezmidnih algi na teritoriji
Srbije. Algološki uzorci (299) za ovo istraživanje sakupljeni su u periodu od
2007. do 2011. godine sa 37 lokaliteta. Istraživanje je obuhvatilo različite
tipove vodenih staništa: tresave, veštačke akumulacije, slane bare i
ribnjake. Sa najvećeg broja lokaliteta sakupljano je više uzoraka iz
različitih zajednica algi: planktona, bentosa, epifita. U radu je data
sinonimika i opis svih zabeleženih taksona dezmidnih algi na teritoriji
Srbije od 1883. godine do danas, tip staništa koja naseljavaju i
rasprostranjenje u Srbiji. Pregledom literaturnih podataka i uzoraka
sakupljenih ovim istraživanjem ustanovljeno je prisustvo 611 taksona
dezmidnih algi na teritoriji Srbije, od čega je u ovom istraživanju utvrđeno
244 taksona iz 23 roda. Svi do sada zabeleženi taksoni dezmidnih algi
svrstani su u 5 familija sa 25 rodova. Najveći broj taksona je utvrđen u
rodovima Cosmarium (250), Staurastrum (102) i Closterium (86). Prvi put je za
floru algi Srbije zabeleženo prisustvo dva nova roda (Cosmocladium i
Heimansia) sa ukupno 3 nove vrste. Prvi put je za floru algi Srbije
zabeleženo 69 taksona dezmidnih algi. Rodovi sa najvećim brojem novih taksona
za floru algi Srbije su Cosmarium (25), Staurastrum (12) i Closterium (9).
Pripadnici dezmidnih algi su nađeni u svim ispitivanim uzorcima. Statističkom
obradom podataka utvrđeno je da postoji značajna korelisanost između
trofičnosti i kiselosti staništa sa strukturom zajednica dezmidnih algi na
istraživanim lokalitetima.
Rad tretira problematiku uklanjanja ili razgradnje postojećih brana koje pregrađuju riječna korita, a koje su bile izgrađene s najrazličitijom svrhom od obrane od poplava, preko navodnjavanja i ...opskrbe vodom do rekreacije, uzgoja riba itd. Radi se o procesu koji je u svijetu već odavno započeo, a osobito je intenziviran u posljednjih nekoliko desetljeća u SAD-u. U Hrvatskoj se o njemu praktično ne govori, te se stoga i vrlo malo zna, a očigledno je da ćemo se i mi morati suočiti s tom problematikom. U radu su opisani brojni razlozi koji prisiljavaju da se pojedine brane moraju ukloniti. Govori se i o posljedicama koje mogu nastati nakon vršenja ovih zahvata, pozitivnim kao i onim drugim.
Rano upozorenje i prognoza oduvijek su ključne točke u istraživanju klizišta jer katastrofa koju izaziva klizište rezultira ogromnim gubitkom života i imetka. U radu se transformirani rezultati ...degradacije mase jedne stijene u odnosu na drugu primjenjuju u izračunu promjena stanja stabilnosti i propadanja klizišta tijekom vremena te kao vodič kroz eksperiment zasnovan na interakciji voda-stijena hidro fluktuacijskog pojasa područja akumulacije Three Gorges. Rezultati su pokazali da dok stijenska masa ne degradira do određene mjere, područje klizišta se povećava, klizna površina se kreće ka površini, spušta se napukla površina stražnjeg ruba i masa klizišta se postepeno sužava. Budući da se sposobnost hidro-fluktuacijskog pojasa da se odupre težini gornje stijenske mase smanjuje, hidro-fluktuacijski pojas se najprije urušava, a zatim dovodi do pucanja stražnjeg ruba što rezultira klizanjem velike količine stijenske mase. Doprinos stabilnosti klizišta svakog parametra u raznim slojevima proučava se analizom senzitivnosti. Na temelju toga parametar čvrstoće se može procijeniti i izračunati u kombinaciji s trajnim padom kvalitete hidro-fluktuacijskog pojasa. Parametar potpune čvrstoće može odražavati uključenu sposobnost klizišta da se odupre katastrofi. Rezultati istraživanja upućuju na postojeći projekt, a metode istraživanja predstavljaju novi način za rano upozorenje i predviđanje klizišta.
Analize sadržaja probavnoga trakta smuđa provedene su na osnovi pregleda 27 jedinki iz akumulacija slijeva Neretve. Izlov ribe obavili su postavljanjem mreža članovi Centra za ihtiologiju ...Prirodoslovno–matematskog fakulteta Sveučilišta u Sarajevu od 17. srpnja do 24. rujna 2002. Disekcija i fiksacija probavnoga trakta u 4 %–tnom formaldehidu izvršena je na terenu, a pregled sadržaja probavnoga trakta u Laboratoriju Prirodoslovno–matematskog fakulteta Sveučilišta u Sarajevu. Pojava smuđa u slijevu Neretve rezultat je slučajnog unosa u Ramsko jezero u (Š k r i j e l j, 1995; Š k r i j e l j i Ma š o v i ć, 2001). Rezultati analize sadržaja probavnoga trakta smuđa upućuju na veoma raznovrstan način prehrane uvjetovan kapacitetom vodnog ekosustava i veličinom jedinki. Sklonost prehrani drugim ribama izražena je u jezerima gdje je veća kompeticija s drugim vrstama riba, a u akumulacijskim jezerima (Salakovac, Mostar) izražena je sklonost kanibalizmu. Kanibalizam je karakterističan za jedinke smuđa koje su dulje od 30 cm. Sve jedinke iz jezera Grabovica (4) čija je dužina manja od 30 cm hranile su se zoobentosom, a u želucu jedne jedinke registrirane su i alge. Zbog utvrđene velike grabljivosti (kod većih jedinki) ove ribe dovodi se u pitanje opstanak važnih autohtonih vrsta riba (Salmonidae i Cyprinidae), što nedvojbeno uzrokuje veće ekološke promjene u srednjem toku slijeva Neretve u negativnome smislu. Ovakvo stanje nameće obvezu poduzimanja mjera u kontroli gustoće populacije smuđa i introdukcije uopće. Uspoređujući prehranu spomenute vrste ribe s drugim vrstama riba u neretvanskim akumulacijama (K a ć a n s k i i sur., 1976; T r o ž i ć – B o r o v a c, 2002a), možemo zaključiti da nema nikakva konkurenta, jer se sve se ribe hrane avertebratima i bentosnim biljkama, a samo su rijetki primjerci jezerske pastrve Salmo trutta m. lacustris Linnaeus, 1758 skloni grabljivom načinu prehrane. Rad pridonosi upoznavanju prehrane smuđa u neretvanskim akumulacijama, koja, uz reprodukciju, označuje bitan karakter u pronalaženju načina kontrole rasta populacije ove grabljivice i na taj način omogućivanje opstanka autohtonih ihtipopulacija u slijevu Neretve.
Opisuje se određivanje visine vode u akumulaciji poznatog obujma, u koju ulazi poznata količina vode, a izlaz vode je moguć preko preljeva ili na neki drugi način. Za razliku od metoda koje se ...baziraju na integralnoj formulaciji ravnoteže masa autori razvijaju diferencijalnu formulaciju problema. Pri tome se uvodi novi parametar „derivacija funkcije kapaciteta akumulacije“. Usporedba dvaju pristupa pokazuje da je diferencijalna formulacija jednostavnija i točnija u primjeni.
U radu je opisan pristup gospodarenju volumenima akumulacija na osnovi primjene generiranih serija ulaznih podataka o dotocima. Za generiranje serija dotoka u akumulaciju upotrebljen je Thomas – ...Fieringov model. Kao primjer za ilustraciju navedena je postojeća akumulacija Boljunčica u Istri. Ovdje provedene analize daju i praktičan doprinos budućem upravljanju s tom akumulacijom u smislu osiguranja metodološkog pristupa pri određivanju potrebnog prostora u zaplavu akumulacije.
Polazeći od analitičkog modela i kategorija američke radikalne političke ekonomije, autor analizira dinamiku ekonomskih promjena u Hrvatskoj tijekom devedesetih godina. Osobito značajnim za ...razumijevanje te dinamike autor smatra njezinu dimenziju koju – na tragu klasika političke ekonomije – naziva “moralnom ekonomijom tranzicije”. Temeljna institucionalna i socijalna struktura akumulacije u hrvatskom gospodarstvu devedesetih godina obilježena je fenomenima poput državnog populizma, klijentelizma i ortačkog kapitalizma, koji su rezultat HDZ-ova modela “nacionalnog kapitalizma”, tj. specifičnog sklopa ekonomske politike i privatizacije gospodarstva. Taj model nije riješio glavne razvojne probleme niti je osigurao zadovoljavajuće stope gospodarskog rasta. Političko-ekonomska bilanca prvog desetljeća tranzicije u Hrvatskoj stoga je negativna. Autor zaključuje da je u drugom desetljeću tranzicije nužno uspostaviti novi političkoekonomski model, koji će odgovoriti na glavne izazove s kojima je suočeno hrvatsko društvo: postizanje gospodarskog razvoja, povećanje produktivnosti, redukcija prevelikog državnog aparata, pomirenje imperativa akumulacije i demokratske legitimnosti te obnova moralne ekonomije i povjerenja.
PDF
