Introduction: To estimate the procedure-related risks of pregnancy loss following chorionic villus sampling (CVS) and amniocentesis (AC) compared to pregnancies without procedure.
This cohort study ...enrolled all women who underwent CVS or AC at the Department of Perinatology, University Medical Centre, Ljubljana, Slovenia (from January 2013 to June 2015). For each group we obtained a maternal age and gestational age (11-14 weeks for CVS and >15 weeks for AC) for a matched control group without invasive procedures from the national database. The data was obtained from hospital records and telephone surveys concerning pregnancy outcomes. Pregnancy loss rates in intervention vs. control groups were compared by generating relative risk (RR) with a 95% confidence interval.
During the study period, 828 women underwent CVS and 2,164 women underwent AC. Complete outcome data was available in 2,798 cases (93.5%, 770 CVS, 2,028 AC). Pregnancy loss occurred in 8/770 (1.04%, 95% CI 0.4-2.0%) after CVS vs. 15/1130 (1.33%, 95% CI 0.8-2.2%) in matched control (RR 0.8, 95% CI 0.33-1.8, p=0.6). It occurred in 16/2028 (0.79%, 95% CI 0.5-1.3%) after AC vs. 14/395 (3.29%, 95% CI 2.1-5.8%) in matched control (RR 0.2, 95% CI 0.11-0.45, p<0.0001).
The pregnancy loss rates after CVS and AC were comparable to losses in pregnancies without these procedures. With the increasing use of non-invasive prenatal testing, information that the invasive procedures are safe when indicated is essential.
Amniocenteza je invazivna dijagnostička metoda antenatalne dijagnostike koja je indicirana kod trudnica u starijoj životnoj dobi, te u rodilja s pozitivnom obiteljskom anamnezom. Cilj je opisati ...ulogu medicinskih sestara/tehničara i važnost sestrinskih intervencija koje se izvršavaju prije, tijekom zahvata i u vrijeme čekanja rezultata. U prvom dijelu članka opisuje se svrha i način zahvata amniocenteze.
Drugi dio članka opisuje radne zadatke medicinske sestre/tehničara
u stvaranju plana zdravstvene njege. U posljednjem se dijelu članka opisuje istraživanje provedeno na 100 trudnica kao nadopuna i prikaz važnosti opisanog zahvata u dijagnosticiranju genetskih bolesti u trudnoći. Napominjemo da je od velike važnosti paru/trudnici objasniti da je pristanak na postupak amniocenteze njihov izbor, kao i u slučaju pozitivne dijagnoze -pristanak na selekcijski abortus.
Metode koje se primjenjuju u suvremenoj prenatalnoj dijagnostici mogu biti invazivne i neinvazivne. Uobičajene invazivne metode, poput amniocenteze i biopsije korionskih resica, primjenjuju se ...posljednjih tridesetak godina. Posljednjih dvadesetak godina intenzivno se razvijaju neinvazivne tehnike koje trebaju biti potpuno bezopasne, i za majku, a i za plod, te lako dostupne široj trudničkoj populaciji. U raduje dan pregled najčešće primjenjivanih rutinskih tehnika prenatalne dijagnostike te najnovija dostignuća u tom području, s naglaskom na mogućnosti primjene analize slobodne fetalne DNA iz krvne plazme majke.
Diseminirana intravaskularna koagulacija (DIK) je vrlo rijetka komplikacija amniocenteze. Opisujemo slučaj 33-godišnje bolesnice koja je nakon dijagnostičke amniocenteze razvila DIK s posljedičnom ...akutnom ozljedom bubrega. Bubrežna funkcija je nadomještana kontinuiranom veno-venskom hemodijafiltracijom tijekom osam dana, a nakon toga intermitentnom hemodijalizom. Stanje je bilo dodatno komplicirano razvojem intracerebralnog hematoma i akutnim respiratornim distres sindromom. Nakon 67 dana hospitalizacije bolesnica je otpuštena na kućnu njegu sa serumskim kreatininom 337 umol/L. Bolesnica se uspješno oporavila i ostvarila uspješnu trudnoću koja je u tijeku.
U jatrogenim prijevremenim porodima često je potrebno prethodno provjeriti fetalnu plućnu zrelost. Zato su autori ovog istraživanja ispitali dijagnostičku i prognostičku vrijednost metode brojenja ...lamelarnih tjelešaca (LT) u plodovoj vodi u procjeni fetalne / neonatalne plućne zrelosti i neonatalnog ishoda te odredili granične vrijednosti broja LT iznad kojih se može pouzdano računati s plućnom zrelosti novorođenčeta. Uzorci plodove vode dobiveni su amniocentezom u 115 trudnica s jednoplodnom (ukupno 155 pretraga) i 17 trudnica s blizanačkom trudnoćom (ukupno 30 fetusa i 33 pretrage), te su zatim necentrifugirani analizirani na LT u automatskom brojaču krvnih stanica. Urednu ili blago poremećenu respiracijsku funkciju nakon rođenja imalo je 108 novorođenčadi, a broj LT u plodovoj vodi znatno je varirao, od 4000/µL do 384000/µL, pri čemu je najniža vrijednost LT u plodovoj vodi u donošenim trudnoćama (više od ili 37 tjedana) iznosila 15000/µL. Dvoje novorođenčadi imalo je umjeren, a petero težak oblik akutnog respiracijskog distres sindroma. Kod dvoje novorođenčadi iz zadnje navedene skupine (koncentracije LT od 1000/µL do 4000/µL), usprkos provedenih mjera intenzivnog liječenja, došlo je do smrtnog ishoda. U skupini od 17 blizanačkih trudnoća uredan ili blago poremećen respiracijski status nakon poroda imalo je 29 novorođenčadi, a koncentracije LT u plodovoj vodi također su široko varirale od 16000/µL do 149000/µL, ne pokazujući znatniju ovisnost o gestacijskoj dobi. Samo je jedan blizanac u 28. tjednu trudnoće s vrijednosti LT od 5000/µL plodove vode umro zbog teškog i rezistentnog respiracijskog poremećaja. Autori su zaključili da vrijednosti LT u plodovoj vodi >25000/µL predstavljaju nalaz koji sugerira zrelost fetalnih pluća i odsutnost respiracijskih poremećaja nakon rođenja. Nasuprot tomu, koncentracije LT <5000/µL plodove vode signaliziraju visoku mogućnost razvoja umjerenih i teških oblika neonatalnih respiracijskih poremećaja. Na temelju vlastitih rezultata autori tvrde da je spomenuta metoda reproducibilan, jednostavan, brz, jeftin i pouzdan antenatalni kvantitativni test za procjenu fetalne/neonatalne plućne zrelosti i kao takav prikladan za svakodnevnu dijagnostičku perinatološku praksu.
PDF
