S ciljem utvrđivanja razlika u produkciji i sastavu bioplina kao i kvaliteti fermentiranog ostatka nakon anaerobne fermentacije sirovina s farmi muznih krava u Hrvatskoj, provedena su istraživanja na ...bioplinskom laboratorijskom postrojenju na Agronomskom fakultetu. Sirovine u ovom istraživanju bile su goveđi gnoj, kukuruzna silaža, sjenaža i mješavina jednakih omjera (1/3) svih sirovina. Svaka istraživana sirovina analizirana je u tri ponavljanja, u jednakom vremenskom razdoblju (35 dana) i temperaturi fermentacije (35 °C), pri mezofilnim uvjetima. Provedenim istraživanjima utvrđeno je da se produkcija bioplina najbolje ostvarivala kod kukuruzne silaže, dok je njegov sastav, s energetsko-ekološkog stajališta, bio prihvatljiv u svim istraživanim uzorcima. Fermentirani ostatci, koji su blago alkalni, sadrže niske udjele suhe tvari od koje je približno 70 % organska tvar. Analizom N:P:K, vrijednostima biogenih elemenata i teških metala može se zaključiti da se fermentirani ostatci svih ulaznih sirovina mogu primijeniti u poljoprivrednoj proizvodnji.
Cilj rada bio je utvrditi potencijal za proizvodnju bioplina iz pšenične silaže i goveđe gnojovke. Istraživanje je provedeno u diskontinuiranim reaktorima pri termofilnim uvjetima (>50°C) uz ...retencijsko trajanje od 45 dana. Kontrolnu skupinu činila je svježa goveđa gnojovka a eksperimentalnu goveđa gnojovka uz dodatak 5% pšenične silaže. Dodatkom pšenične silaže goveđoj gnojovki povećao se sadržaj suhe tvari u eksperimentalnoj skupini u prosjeku za 20% što je rezultiralo povećanom proizvodnjom bioplina. Tako je eksperimentalna skupina uzoraka dala veću količinu bioplina na kraju procesa u prosjeku za 36,8%. Udio metana u proizvedenom bioplinu iz eksperimentalne skupine uzoraka iznosio je u prosjeku 60,6%, izraženo na suhu tvar. Temeljem provedenog istraživanja može se zaključiti da pšenična silaža ima pozitivan utjecaj na proizvodnju bioplina u smislu povećanja količine proizvedenog metana. Od 153, 99 m3t-1 bioplina pšenične silaže moguće je dobiti 307,98 kWh električne energije i 338,27 kWh toplinske energije.
Stajski gnoj koji se sastoji od fekalija i mokraće domaćih životinja, ponekad i manjih količina stelje, a prerađen pomoću mikroorganizama upotrebljava se kao stajsko gnojivo. No danas se organski ...gnoj može prije primjene na polju koristiti kao energent putem anaerobne fermentacije kao sirovina u proizvodnji bioplina. Također, uz stajska gnojiva supstrati za proizvodnju bioplina mogu biti sve vrste biljnih materijala koji se mogu anaerobno razgraditi. Ovim radom je utvrđen odnos biogenih elemenata
(N, P, K) u fermentiranom mulju nakon proizvodnje bioplina u odnosu na stajski gnoj, te prisutnost pojedinih izoliranih bakterija i to roda: Escherichia, Bacillus, Enterococcus, Micrococcus, Proteus i Nocardia. Analize biogenih elemenata, kao i bakteriološke analize, provedene su na tri različite vrste stajskog gnoja i to na pilećem, svinjskom i goveđem. Osim na stajskom gnoju analize biogenih elemenata rađene su i na kukuruznoj silaži, sjenaži i djetelinskoj travnatoj smjesi. Na temelju dobivenih rezultata utvrđeno je da se fermentirani mulj nakon anaerobne fermentacije bez obzira na vrstu sirovine može primjenjivati u poljoprivrednoj proizvodnji, posebice u gnojidbi travnjaka i ratarskih kultura odmah po završetku procesa. Količine dušika i fosfora su približno jednake kao i kod stajskog gnoja, dok je količina kalija nešto manja. Kako niti u jednom uzorku nisu dokazane Salmonella i Listeria, s bakteriološkog stanovišta fermentirani ostaci se mogu koristiti kao organsko gnojivo u poljoprivredi.
Cilj ovog rada bio je istražiti mogućnost proizvodnje bioplina i daljnjeg korištenja higijenski ispravnog fermentiranog ostatka kao biognojiva, dobivenog nakon anaerobne fermentacije svinjske ...gnojovke. Istraživanja su provedena na laboratorijskom bioplinskom postrojenju na Agronomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu pri mezofilnim uvjetima anaerobne fermentacije. Istraživanja su obuhvatila kemijske analize kakvoće bioplina kao goriva i fermentiranog ostatka kao gnojiva poljoprivrednih površina, sukladno Pravilniku o ekološkoj proizvodnji u uzgoju bilja i u proizvodnji biljnih proizvoda (NN 91/2001) u RH. Bioplin proizveden anaerobnom fermentacijom zadovoljavajuće je kakvoće s visokom koncentracijom metana. Budu
