Pandemija Covid-19 je nepričakovano vstopila v naša življenja, povzročila velike družbene spremembe in pustila sledi tudi v jeziku, in sicer z besedami, ki so tako silovito in nenadoma vstopile v ...naša življenja kot sam virus. V italijanskem jeziku je večina teh besed anglicizmov, ki so od 20. stoletja najštevilčnejše izposojenke.
V tem prispevku smo se osredotočili na anglicizme, kot so Covid hospital, hub, lockdown, smart working, distanziamento sociale, delivery, rider, green pass in recovery fund, ki so bili po našem mnenju v medijih pogosto uporabljeni za opis obdobja pandemije na škodo njihovih italijanskih različic. Analiza se je osredotočila na pogostost anglicizmov in njihovih italijanskih ustreznic v elektronski različici časopisov La Repubblica in Corriere della Sera ter na razloge za njihovo široko razširjenost. Rezultati potrjujejo njihovo prevlado v novinarskem jeziku in kažejo na njihovo uveljavitev nad italijanskimi različicami. Razloge za ta pojav je potrebno iskati tako na jezikovnem kot zunajjezikovnem področju. Sprva je dotok verjetno spodbujala hitrost in naglica dela. Njihova uveljavitev pa je bila posledica različnih dejavnikov: v primeru hub, delivery in rider zaradi njihove kratkosti in zgoščenosti; v primeru Covid hospital zaradi bolj omejene semantike; v primeru lockdown in distanziamento sociale, ker gre za krovna izraza, ki se nanašata na sklop ukrepov za zmanjšanje okužbe in sta vezana izključno na pandemijo; v primeru smart working zaradi prestiža, ki ga ima angleški jezik v italijanski družbi; v primeru green pass in recovery fund, ker sta bila izraza uvedena v italijanski novinarski jezik neposredno prek tujih medijev.
V prispevku prepoznavamo besedilne in leksikalne kazalnike terminološke negotovosti ter načine tega izkazovanja ob prevzemanju in prevajanju tujih strokovnih izrazov. Pri tem se osredotočamo na ...področje menedžmenta in sorodna področja, vključujoč besedila iz dveh slovenskih revij s področja menedžmenta. Ugotovili smo, da v obravnavanih revijah le mestoma naletimo na besedilne kazalnike terminološke negotovosti in da se terminološka negotovost kaže še skozi terminološke sopomenke (leksikalni kazalnik).
The aim of this dissertation was to explore a possible relationship between
language, advertisement and gender. A research was conducted on
advertisements that appear in women's magazines in English ...and B/C/S speaking
areas. A total of 1241 advertisments were collected from the American,
Croatian and Serbian magazine for women Cosmopolitan and Bosnian Azra. A
thorough and detailed analysis of both verbal and visual parts of
advertisements has been conducted, as well as the connection of the two.
Further, a contrastive analysis of verbal and visual parts has been conducted
also. The issue of Anglicisms has been the subject of exploration as well.
The focus of this research, however, was on gender stereotypes and their
representation in the media. Western society proved to be more open and has
reached a higher level of evolution in favour of women's rights than B/C/S.
The latter is still represented as traditional and family-oriented. The
attitudes towards bodies and the reproduction process are the same in both
societies: human species must be prolonged. Ageing and being overweight, on
the other hand, are considered to be taboos. They are considered to be the
signs of inability of reproduction, and as such are absolutely neglected in
the media. Anglicisms are freqently present in advertisements in B/C/S
speaking area. The infuence of English in the area of lexis is extraordinary:
words, expressions, phrases, idioms and idiomatic expressions are often
copied into B/C/S.
Cilj ove disertacije je da istraži odnose između jezika, reklame i roda.
Istraživanje je provedeno na reklamama koje se pojavljuju u ženskim
časopisima u engleskom i B/H/S govornom području. Skupljeno je ukupno 1241
reklama iz američkog, hrvatskog i srbijanskog časopisa Kozmopolitan
(Cosmopolitan) i bosanskog Azra. Temeljita i detaljna analiza tekstualnog i
vizuelnog dijela reklame je provedena, a takođe je uspostavljena i veza
između ta dva dijela. Dalje je provedena kontrastivna analiza tekstualnog i
vizuelnog dijela. Raspravljalo se i o anglicizmima u reklamama u B/H/S
govornom području. Međutim, centar istraživanja predstavljaju rodni
stereotipi, kao i reprezentacija istih u medijima. Pokazalo se, na temelju
istraživanja, da je zapadnjačko društvo otvorenije i da je dostiglo viši nivo
evolucije kada su u pitanju ženska prava od B/H/S društ(a)va, koje je još
uvijek tradicionalno i njeguje porodične odnose. Stavovi prema tijelu i
reprezentaciji istog su isti u obje kulture: ljudska vrsta se mora
reprodukovati/produžiti. Starenje i debljina su, s druge strane, tabuizirani
i o njima se ne raspravlja. Smatraju se znacima nemogućnosti reprodukcije
ljudske vrste i kao takvi su apsolutno zanemareni u medijima. Anglicizmi su
izrazito prisutni u reklamama u B/H/S govornom području. Uticaj engleskog
jezika je izuzetan u području leksike: riječi, izraza, fraza, idioma i
idiomatskih izraza.
U radu su predstavljeni rezultati pilot-studije temeljene na korpusu od 36 kolumni 'Ja, igrač' iz časopisa Svet kompjutera, objavljenih od 2009-2012 u Srbiji. Cilj istraživanja bio je razviti i ...ispitati metodološki aparat koji bi omogućio analizu uporabe anglicizama, tj. leksika posuđenoga iz engleskoga u komunikaciji u specijaliziranim tekstovima. Anglicizmi u tekstovima označeni su po Prćićevoj (2005) klasifikaciji, a rečenice u kojima se pojavljuju po sadržaju (izjavna, upitna, usklična), po polaritetu (jesna, niječna), emocionalnoj obojenosti (neutralne i stilski obojene rečenice) i komunikacijskoj svrsi ( činjenične, spekulativne i argumentativne). Tako postavljena analiza korpusa za cilj je imala utvrđivanje korelacija između čestote anglicizama u odnosu na odlike rečenica i njihovu kombinaciju. S metodološkog gledišta, rezultati ove pilot-studije ukazuju na metodološku opravdanost ovako postavljenoga istraživanja, budući da pruža vrijedan uvid u pragmatičke strategije uporabe anglicizama i komunikacijsku svrhu njihove uporabe. S teorijskog stajališta, utvrđeno je da se anglicizmi pojavljuju prvenstveno u spekulativnim rečenicama te, što je još bitnije, da njihov broj raste u emocionalno nabijenim izjavama.
U radu se određuju vrste imeničkih sintagmi na primjerima anglicizama u ruskoj računalnoj terminologiji te mogućnosti njihove klasifikacije prema stupnju supstitucije. Autor predlaže trostupanjsku ...klasifikaciju supstitucije i prilagodbe anglicizama: a) nulta transmorfemizacija imeničke sintagme, b) kompromisna ili djelomična transmorfemizacija imeničke sintagme i c) potpuna transmorfemizacija imeničke sintagme.
U članku se govori o četiri načina formiranja ortografije osnovnoga oblika anglicizama u ruskoj računalnoj terminologiji. Analiza je provedena prema teoretskim i metodološkim principima proučavanja ...jezičnih dodira Rudolfa Filipovića. Budući da se analiziraju anglicizmi u ruskom, zbog specifičnosti ruskoga fonetskog sustava, uvodi se i peti oblik adaptacije anglicizma na ortografskoj razini. Ortografija osnovnog oblika anglicizma može
se formirati na pet načina: prema ortografiji i izgovorumodela, njihovoj kombinaciji, utjecaju jezika posrednika i s obzirom na izgovor palataliziranih suglasnika. U analizi i klasifikaciji
ortografije računalnih anglicizama u ruskom jeziku, korišteni su indeksi kojima je u Rječniku anglicizama u hrvatskom ili srpskom jeziku Rudolf Filipović označavao ortografiju osnovnih
oblika anglicizama: 1.) indeks a koji predstavlja formiranje osnovnog oblika anglicizma prema izgovoru modela; 2.) indeks b – osnovni se oblik formira prema ortografiji modela; 3.) indeks c – osnovni se oblik formira kombinacijom izgovora i ortografije; 4.) indeks d – osnovni se oblik formira pod utjecajem jezika posrednika te 5.) indeks e - osnovni se oblik formira prema izgovoru palataliziranih suglasnika. Zbog nesređene situacije u ovom dijelu
leksika zamjetna je varijabilnost, tj. preinačivanje termina.
Autorice analiziraju tipove semantičke adaptacije modela iz šest europskih jezika kao jezika davatelja u procesu njihova posuđivanja u hrvatski kao jezik primatelj. Primijenjena metodologija temelji ...se na teoriji jezika u kontaktu Rudolfa Filipovića (1986), koji uvodi podjelu na primarnu i sekundarnu adaptaciju u procesu adaptacije značenja posuđenica. Analizirani jezici raspoređeni su kronološki počevši od onih s kojima je hrvatski dolazio u dodir u ranijim razdobljima svoje povijesti (mađarski, njemački, talijanski), do jezika s kojima je dolazio u doticaj u novije doba (francuski, ruski i engleski). Članak je rezultat istraživanja na projektu 'Hrvatski u dodiru s europskim jezicima', čiji je pokretač i voditelj bio R. Filipović
Posvećeno akademiku Rudolfu Filipoviću
Autorice analiziraju tipove ortografske adaptacije modela iz šest europskih jezika (francuskog, njemačkog, engleskog, ruskog, talijanskog i mađarskog) kao ...jezika davatelja u procesu njihova posuđivanja u hrvatski kao jezik primatelj.
Na temelju teoretskih postavki, iznesenih u uvodnom članku o principima transmorfemizacije, u članku se analizira transmorfemizacija modela iz šest europskih jezika (francuskog, njemačkog, engleskog, ...ruskog, talijanskog i mađarskog) pri njihovu prijelazu u hrvatski jezik.
PDF
