Religija je že desetletja v središču pozornosti antropologov, etnologov in verskih učenjakov. Teorije o religiji, obredih in magiji so med drugim zasnovali ugledni učenjaki, kot so Émile Durkheim, ...William James, Marcel Mauss, Bronislaw Kasper Malinowski, Clifford Geertz in Victor Witter Turner. Religija, magija in rituali skupaj s sorodstvenimi in družinskimi odnosi, odnosi med spoloma, političnimi sistemi, kmetijstvom in načini proizvodnje ter raznolikimi manifestacijami ljudske kulture sodijo med klasična raziskovalna področja etnologije in sociokulturne antropologije. Čeprav so minila desetletja od objave klasičnih del, religija ostaja ključno področje raziskovanja. Klasične teme, kot so obredi, magija in nadnaravno škodovanje, so še vedno privlačne za sodobne učenjake, tudi če jih gledamo z novih teoretičnih in metodoloških perspektiv. Zadnja desetletja pa so prinesla tudi nove raziskovalne teme v empiričnem smislu, kot sta religija v spletnem prostoru ali religija v postmodernem in globaliziranem svetu. Te spremembe odražajo tudi prispevki v dvojni številki Svetov 2024. Medtem ko prva številka prinaša prispevke, ki temeljijo na različnih vrstah empiričnih, etnografskih ali zgodovinskih podatkov, povezanih s srednjeevropskim kontekstom (Češka, Slovaška, Madžarska ) in Japonsko, je druga posvečena teoretskim, metodološkim in epistemološkim vidikom akademskega študija religije.
Religion has been the focus of anthropologists, ethnologists and religious scholars for decades. Theories of religion, ritual and magic have been conceived by eminent scholars such as Émile Durkheim, William James, Marcel Mauss, Bronislaw Kasper Malinowski, Clifford Geertz, and Victor Witter Turner, among others. Religion, magic and ritual, along with kinship and family, gender relations, political systems, agriculture and modes of production, and the diverse manifestations of folk culture, belong to the classical research fields of ethnology and sociocultural anthropology. Although it has been decades since the publication of the classic works, religion remains a crucial area of research. Classic themes such as ritual, magic, and supernatural harm still appeal to contemporary scholars studying religion, even when viewed from new theoretical and methodological perspectives. However, recent decades have also brought new research topics in an empirical sense, such as religion in the online space or religion in a postmodern and globalised world. These changes are also reflected by the papers in the 2024 double issue of Svetovi / Worlds. While the first issue includes papers based on various types of empirical data, ethnographic or historical, etc., related to the Central European context (Czech Republic, Slovakia, Hungary) and Japan, the second is devoted to the theoretical, methodological and epistemological aspects of the academic study of religion.
Knjiga Tu se ne bo nikoli več šivalo: doživljanja izgube dela in propada tovarne antropologinje Nine Vodopivec (Ljubljana: Inštitut za novejšo zgodovino, 2021) opisuje čas propada največje slovenske ...tekstilne tovarne Mura, ki je »vrh« propadanja doživela leta 2009, ko je bilo iz tovarne odpuščenih 2600 delavk naenkrat. Monografija je neke vrste arhivski dokument postopnega propadanja tovarne Mura in antropološka študija hkrati.
Knjiga Tu se ne bo nikoli več šivalo: doživljanja izgube dela in propada tovarne antropologinje Nine Vodopivec (Ljubljana: Inštitut za novejšo zgodovino, 2021) opisuje čas propada največje slovenske tekstilne tovarne Mura, ki je »vrh« propadanja doživela leta 2009, ko je bilo iz tovarne odpuščenih 2600 delavk naenkrat. Monografija je neke vrste arhivski dokument postopnega propadanja tovarne Mura in antropološka študija hkrati.
Straipsnyje nagrinėjamos socialinės ir kultūrinės antropologijos svarbiausios kryptys: neoevoliucionizmas (R. Lintonas), daugialinijinės evoliucijos teorija (J. Stewardas, E. Evansas-Pritchardas, M. ...Gluckmanas, F. Eganas), istorizmas kultūrinėje antropologijoje (L. White‘as, D. Bidney, M. Salinsas ir kiti). Jie siekia atskleisti ikiklasinės visuomenės ir visuomenės apskritai raidos dėsningumus, pripažįsta evoliucionizmo mokslinę vertę, nors metodologiniu požiūriu šių mokyklų istorizmui būdingas nenuoseklumas, ryški reliatyvizmo ir skepticizmo įtaka. Siekiama nustatyti objektyvius kultūros raidos kriterijus, pašalinančius subjektyvius vertinimus. Nepasitenkinimas ikiklasinių visuomenių tradiciniais tyrimo metodais pasireiškia tuo, kad buržuaziniai antropologai vis dažniau atsižvelgia į marksizmo teoriją, pripažindami kai kurių jos teiginių mokslinę vertę, bet neigdami esmines metodologines jos išvadas, ypač socialistinės revoliucijos teoriją. Ieškodama bendrų koncepcijų, hipotezių, antropologija siekia glaudesnio sąlyčio su kitais socialiniais mokslais, ypač su sociologija.
U posljednje vrijeme nailazimo na velik interes i zauzetost oko razumijevanja invaliditeta i uključivanja osoba s invaliditetom u šira područja društvene djelatnosti. Ipak višestruki pozitivni ...primjeri društvene djelatnosti i skrbi unutar pastoralne teologije nedostatni su za sustavno i strukturalno razumijevanje invaliditeta. Stoga je potreban otvoren, epistemološki i konstruktivan dijalog kako s teologijom invaliditeta tako i sa studijem invaliditeta. Autorica u članku ističe potrebu integracije studija invaliditeta u akademsko područje kršćanske teologije s ciljem produbljivanja konceptualnog razmišljanja o invaliditetu kao i proširivanja okvira teološke zainteresiranosti za invaliditet. Osim prikaza povijesnih i suvremenih pristupa invaliditetu, kako unutar suvremene socijalno-kulturološke stvarnosti tako i unutar kršćanske teologije i pastoralne prakse, krajnji je cilj ovog pristupa ukazati na ispravnost konceptualnog i teorijskog razumijevanja i primjene znanja o invaliditetu. To će se ponajprije postići kroz postavljanje ispravne terminologije i društveno-kulturološke percepcije u odnosu na invaliditet u prvom dijelu. U drugom dijelu rada cilj je naglasiti važnost teologije invaliditeta kao posebne grane teologije, dok će se u trećem dijelu invaliditetu pridati teološko razumijevanje i time otvoriti put za ispravnije teološko definiranje invaliditeta.
In recent times, we have witnessed a great interest in and advocacy for understanding disability and including persons with disability in wider areas of social life. However, many positive examples of social activity and care within pastoral theology are insufficient for a systematic and structural understanding of disability. Thus, open, epistemological, and constructive dialogue between the theology of disability and disability studies is needed. In the article, the author points out the need to integrate disability studies into the academic area of Christian theology with the aim to deepen the conceptual reflection on disability and widen the frame of theological interest in disability. Apart from giving an overview of past and contemporary approaches to disability in both, contemporary social-cultural reality and within Christian theology and pastoral practice, the final aim of this approach is to point out the correctness of the conceptual and theoretical understanding and application of knowledge on disability. This will be achieved through setting correct terminology and social-cultural perception in relation to disability in the first part. In the second part of the article, the aim is to emphasize the importance of the theology of disability as a special branch of theology, while the third part offers a theological understanding of disability and, thereby, opens the way for a more correct theological definition of disability.
Kasnomoderna koncepcija moralnosti, kao i sam koncept ljudske osobe, dvoznačan je. S jedne strane suvremeno se poimanje osobe regulira atributima koji ističu osobnu autonomiju i distanciranost od ...sklonosti ranjivosti; s druge strane povećava se zanimanje za razumijevanje ranjivosti kao sve aktualnije teme. Ranjivost se pokušava razumjeti kao stanje koje čovjeka vraća njegovoj ljudskosti, odnosno sebi samom. Istodobno, u širem se kontekstu koristi kao termin za objašnjenje situacija, stanja ili koncepata koji čak i ne pripadaju poimanju ranjivosti, te se i etimološki razlikuju od samog pojma ranjivosti, poput primjerice grijeha, ljudske patnje ili stanja invalidnosti. Iako je ranjivost neizbježna, jer u čovjekov život ulazi bez njegova pristanka, suvremeni je etičko-moralni sustav s jedne strane poima kao protutežu autonomiji; a s druge strane, zbog toga što su je »iskusili« svi ljudi, često se ranjivost smatra nečim što je samo po sebi evidentno, sve dok se čovjek ne zapita što ona jest. Jer nije uvijek jasno što čovjekovo iskustvo ranjivosti uključuje ili što se razumije pod pojmom ranjivost.
The modern conception of morality, as well as, the concept of human person is twofold. On the one hand it is regulated by attributes that emphasizes personal autonomy regardless of human vulnerability; on the other hand, there is a growing interest towards understanding the notion of vulnerability as a contextual and conceptual issue. Vulnerability is tried to be understood as a state that returns a person to his humanity, that is, to himself. At the same time, in a broader context, it is used as a term to explain situations, conditions or concepts that do not even belong to the domain of vulnerability, and are etymologically different from the concept of vulnerability, such as sin, human suffering or disability. Despite all the efforts of the contemporary culture to eliminate it, vulnerability not merely counterbalances the notion of autonomy, but as an inevitable existential category enters our lives without our consent. Because everyone has »experienced« it, vulnerability is considered as a selfevident phenomenon until we are asked to define it. For this reason, it is not always clear what the experience of vulnerability involves or what we mean by the notion vulnerability.
Članak se bavi kršćanskim poimanjem zdravlja. U prvom dijelu članka upućuje se na osnove biblijskoga poimanja zdravlja s naglaskom na novozavjetnoj perspektivi. Slijedi teološko-antropološka ...refleksija prema kojoj se teološko poimanje čovjeka uzima kao odrednica za kršćansko poimanje zdravlja. Ovdje se naglašava kršćanski specifikum poimanja čovjeka u njegovoj inicijalnoj i finalnoj teološkoj određenosti. U skladu s tim čovjekovo se zdravlje promatra u eshatološkoj perspektivi kao trajan proces koji osim ovozemaljske obuhvaća i čovjekovu konačnu odrednicu. Ovime se pojam zdravlja približava kršćanskom poimanju spasenja. U svjetlu ovih postavki, u završnom djelu članka promatra se aktualnost kršćanskoga pristupa zdravlju, u kontekstu cjelovitog pristupa istome, štetnog utjecaja grijeha, društvene odgovornosti i terapeutskog poslanja Crkve.
The article deals with the Christian understanding of health. The first part of the article points to the basics of the biblical understanding of health with the emphasis on the New Testament perspective. It is followed by a theological-anthropological reflection according to which the theological understanding of man is taken as the point of reference for the Christian understanding of health. Here, the particular Christian understanding of man is emphasised in his initial and final theological determination. In accordance with that, man’s health is observed in its eschatological perspective as a continuous process that involves both man’s earthly and final determination. Hereby the concept of health comes very close to the Christian notion of salvation. In the light of these postulations, the final part of the article examines the actuality of the Christian approach to health, in the context of a comprehensive approach to health, the negative influence of sin, the social responsibility and the therapeutic mission of the Church.
Toma Akvinski u povijest filozofije zasigurno zauzima mjesto jednog od najsustavnijih i najplodnijih mislioca svih vremena. U njegovom
opusu možemo pronaći kako metafizičke i kozmološke, tako etičke, ...estetičke i epistemološke rasprave. U ovom ćemo se radu posvetiti jednoj od mnogobrojnih tema iz područja antropologije, a ta tema su strasti. Svrha je rada, stoga, ponuditi prikaz Tominog nauka o strastima i njihovog međusobnog odnosa. Važno je istaknuti da njegov nauk o strastima počiva na slici čovjeka kao složenog bića koje se sastoji po svojoj biti od duše i tijela. Stoga prvo poglavlje govori upravo to tome, te ono predstavlja preliminarno poglavlje za sva ostala u kojima je riječ o strastima. Strasti se, kao što ćemo vidjeti, dijele na šest požudnih i pet gnjevljivih. U završnom dijelu rada opisuje se odnos između gnjevljivih i požudnih strasti nakon čega slijedi analiza pojedinačnih strasti. Zaključak nudi jedan opći pregled nekih osnovnih značajki Tomine antropologije vidljivih u njegovom nauku o strastima, pri tom posebno ističući njegov naglasak na složenosti čovjeka od duše kao nematerijalnog principa i tijela kao materijalnog, te njihove intimne povezanosti.
In this article we focus on futures as a cultural anthropological subject of research and an analytical concept, reviewing studies from “cultural futurism” of the 1970s and anticipatory anthropology ...of the 1980s to the “anthropology of futures” burgeoning in the last decade. We discuss different approaches to the central issue of how anthropology deals with futures (future as a cultural fact, multitemporality, temporal agency, presentism, multiple futures, etc.) and illustrate the research framework being developed within an ongoing research project “Urban futures: imagining and activating possibilities in unsettled times” (www.citymaking.eu). In this project, future-making refers to a comprehensive understanding of the factors and processes involved in imagining, anticipating and perceiving collective futures as well as in the modalities of engagement, values, habits, practices, and affects, that construct specific attitudes towards futures in everyday life.
Analizom višegodišnjih interdisciplinarnih terenskih istraživanja, te bilježenjem učinaka infrastrukturnih zahvata u prirodni okoliš Drežnice, članak doprinosi složenijem razumijevanju historijskih, ...društvenih i ekonomskih procesa suodnosa ljudi i prirodnog okoliša, kao ključnih odrednica moderniteta. Pitanje tko, kakvom tehnologijom i s kojim obećanjima upravlja krškim krajolikom, te u kojim se okolnostima i u čijem interesu javlja potreba njegove zaštite, sagledava se u duljem povijesnom trajanju s fokusom na promjene upravljanja Drežničkim poljem. Oslanjajući se na objavljene i arhivske izvore, članak postavlja širi ekohistorijski okvir za analizu suvremenog antropogenog utjecaja na Drežničko polje, na primjeru aktualnog projekta njegove retencije. Učinci hidroinžinjerskih zahvata na lokalnu zajednicu sagledavaju se kroz analitičku prizmu procesualne antropologije infrastrukture, a temelje na intervjuima s članovima lokalne zajednice i ekoloških udruga te na analizi birokratskog diskursa studija na okoliš.
This article presents an analysis of the effects of infrastructural interventions in the natural environment of Drežnica, based on many years of field research and an interdisciplinary approach to methodology. In this way, it contributes to a more nuanced understanding of the historical, social, and economic elements of the relationship between humans and the natural environment, as key notions of modernity. Several questions are addressed: who manages the karst landscape, using which technology, promising which results, under which circumstances, and whose interest it is to protect the landscape. These questions are considered from a longer historical perspective, with a focus on changes in the management model of Drežničko polje. Relying on published and archival sources, the article sets a broader eco-historical framework for the analysis of the contemporary anthropogenic impact on Drežničko polje, using the example of the current project of its retention. The effects of hydro-engineering operations on the local community are viewed through the analytical prism of processual anthropology of infrastructure, based on the analysis of the bureaucratic discourse of environmental policy studies and interviews with members of the local community and environmental organizations.
PDF
