U radu se analiziraju primjeri praznovjerja pronađeni u romanu Japundže Ivana Aralice. Riječ je o vjerovanjima koja izlaze izvan okvira kanoniziranih vjerskih učenja i u sebi često sadrže elemente ...poganskih vjerovanja. Analizom su pronađeni primjeri vjerovanja u moć zapisa, sretnih i nesretnih dana, Mjeseca i životinja čije se ponašanje tumačilo kao predznak nadolazećih događaja. U njima su amalgamirana pretkršćanska i kršćanska vjerovanja, a u slučaju zapisa i tekstovi islamske provenijencije. Uz vjerovanja se vežu predmeti, poput moći od pomoći, i obredni oblici ponašanja, kao što je način korištenja spomenutih moći, pozdrav mladom Mjesecu ili proricanje budućnosti iz ponašanja životinja. Spomenuti fenomeni čine okosnicu fabule romana, a kao jedan od najvažnijih identitetskih elemenata presudni su za oblikovanje lika Stane Antolović.
Epitoniid assemblages from the Chegan Formation of Kazakhstan and the Mandrikovka Beds of Ukraine are revised. Members of five subfamilies, seven genera, and at least 14 species (nine in the ...Mandrikovka Beds and at least seven in the Chegan Formation) are recorded. A new species,
Acirsa aralica
sp. nov., from the Chegan Formation is described. Most of the other species are provided with the data on distribution, comparisons, remarks, and figures.
U nekoliko Araličinih književnih djela (pripovijetki i romana) razmatra se uporaba pilatovskoga motiva. Taj se motiv promatra i unutar usmenoknjiževne tradicije kao supstrata koji je u velikoj mjeri ...zastupljen u ukupnome Araličinu
stvaralaštvu. Dok se u usmenoknjiževnim oblicima Poncije Pilat uvelike ne udaljava od biblijske slike, potvrđujući
tako kolektiv kao intertekstualni prijenosnik nepodložan znatnim idejnim intervencijama u odnosu na izvorni tekst,
različitim intertekstualnim tehnikama Aralica izgrađuje vlastiti odnos prema pilatovskome motivu. Uz najčešći pristup
u umjetničkoj književnosti koji Poncija Pilata oblikuje kao zaseban književni lik, individualizirajući ga i često mijenjajući
njegovu biblijsku poziciju, Aralica se koristi drugačijim postupkom tvorbe lika, što posljedično utječe i na njegovu
intertekstualnu funkciju. Temeljnu biblijsku poziciju prototipskoga karaktera Aralica nadograđuje nizom značenja.
Mrežom postavljenih značenja traži odgovor na pitanje odnosa osobne i kolektivne odgovornosti. Naslonjen djelomično
na koncepciju povijesti definiranu vlastitim povijesnim romanima (iako sva analizirana djela nisu pisana u tome ključu), prije svega na povijest kao (ne)plodno pamćenje, opredjeljuje se, iako ne uvijek jasno, za osobnu odgovornost kao (mogući) ispravan put za oblikovanje kolektivne odgovornosti.
U ovome se radu obrađuju različita imena (poglavito antroponimi) u romanu Život nastanjen sjenama Ivana Aralice koja se odnose na piščev zavičaj, Prominu, te se uspoređuju s tumačenjem tih imena u ...relevantnim onomastičkim radovima u kojima se govori o o toj problematici. Ujedno se upućuje na određene nazivoslovne prijepore poput odnosa etimološkog i temeljnog imena te službenoga i neslužbenoga imena.
The prosecution alleges that Ivic Pasalic who was the chairman of the foundation, called 'Zaklada hrvatskog drzavnog zavjeta' Croatian state endowment foundation and Beljo and Ivan Aralica who were ...at the time members on the foundation's steering committee, had misappropriated funds which individuals and companies in Croatia and abroad paid on a bank account in Austria for the purpose of the economic reconstruction and protection of Croatia's sovereignty from 1991 to 1998. This was the account opened by the then government.
"Neither HDZ nor I have initiated the proceedings for pressing charges. This has been a decision by the police. The HDZ head committee some times ago made a decision that the money in the foundation ...was the state's ownership and that it should be transferred to the state budget," Vladimir Seks said, adding that the State Prosecutor's Office had lodged a civil action against the HDZ and that the said foundation's account in the Privredna Bank Zagreb (PBZ) had been blocked as the authorities insisted that the funds were owned by the state and that both the principal and interest rates be given back to the state.
Osim kao istaknuto ime književne suvremenosti, Aralicu recipiraju i kao “Homera iz Promine”, a samo djelo nerijetko kao svojevrsnu Odiseju Dalmatinske zagore”. Dio takvih atribucija valja potražiti u ...činjenici da povijest i suvremenost zagorske Dalmacije, sa svim oblicima njezine materijalne i duhovne kulture, nigdje nije našla tako dubok i rječit književni izraz kao što je to u njegovim knjigama. Na pozadini povijesne zbiljemkoju tematizira, u Araličinim knjigama progovara i živi povijest jednoga kraja, ona braudelovska povijest ispod stola za koju nije bilo mjesto u velikim herbarijima. Povijest
je to koja se hrani čovjekovom svakodnevicom, običajima, navikama, gradnjama, pjesmama i guslama, riječima pripovjedača, u kletvama, osvetama…; Povijest koja svoje trajanje zahvaljuje čovjekovoj borbi za održanje, vremenskim nedaćama i zadatostima. Po navedenim odrednicama Araličino djelo, slično djelima pisaca poniklih iz bliskog ili
sličnoga miljea (Božić, Raos, Jelić…), predstavlja riznicu podataka o kraju i nepresušni je folklorni i tradicijski bunar. Navedena Araličina građa, držim, djelatno korespondira s nekim sadržajima što ih
tematizira Ardalićeva knjiga Bukovica, narodni život i običaji. Nastala na poticaj Odbora za narodni život i običaje JAZU 90-ih godina 19. stoljeća, Ardalićeva knjiga naime opisuje život i običaje bukovičkog kraja na temelju upitnika što ga je 1897. Antun Radić sastavio i
odaslao sa željom očuvanja i spašavanja autentične tradicijske narodne/pučke kulture. U radu je naglasak na onim sadržajima tradicijske kulture ugrađenima u Araličinu književnost, uvijek sa sviješću da tradicija, u širokom spektru njezinih sadržaja i oblika,
nije “tek niz sentimentalnih reminiscencija, nego živ organizam u kojem prošlost i sadašnjost čine cjelinu”.
