V članku obravnavamo vlogo domačega goveda (Bos taurus Linnaeus, 1758) v ekonomiji romaniziranega prebivalstva jugovzhodnoalpskega prostora. Študija je zajela 8.579 ostankov te vrste iz časa od ...sredine 1. stoletja pr. n. št. do 6. stoletja n. št., ki izvirajo iz 22 različnih vzorcev z najmanj 100 taksonomsko opredeljenimi najdbami. Rezultati so potrdili izjemen pomen govedoreje, ki je temeljila na uvoženi napredni rimski pasmi in je bila primarno usmerjena v izkoriščanje sekundarnih proizvodov reje. Z nastopom politično in varnostno nestabilne pozne antike se je število goved močno zmanjšalo, v ospredje pa so zopet prišle sicer nizkorasle, a vzrejno manj zahtevne tradicionalne lokalne forme.
This monograph presents the results of a study of orientations in prehispanic architecture of western and northern Mesoamerica. Analyzing the alignment data collected with field measurements for a ...number of civic and ceremonial buildings at 21 archaeological sites, we have been able to conclude that they were largely oriented on astronomical grounds. Since the study area is extensive and culturally diverse, while the data sample is relatively small, the orientations that have been analyzed exhibit considerable variability.
U radu autorice donese povijest istraživanja i kronološki pregled konzervatorsko-restauratorskih radova na mozaicima kasnoantičkog dvorišta s trijemovima, smještenog južno od temenosa Dioklecijanovog ...mauzoleja u Splitu. Nakon prvog nalaza Georga Niemanna i don Frane Bulića početkom 20. st. – mozaika ukrašenog mrežom šesterokuta i rombova, tijekom 50-ih i 60-tih godina slijedi definiranje zapadnog i dijela južnog krila dvorišta, također ukrašenog mozaikom s motivima isprepletenih traka i dvostruke sjekire. Novijim arheološkim istraživanjima u Arhiđakonovoj ulici 1, pronađena je druga varijanta dekoracije s heksagonima i rombovima te je definiran istočni zid dvorišta. Na temelju provedenih istraživanja 1998. godine započinju konzervatorsko-restauratorski radovi koji s većim i manjim prekidima, traju sve do danas, a cilj je višegodišnjih radova očuvanje, održavanje i prezentacija mozaika unutar nekadašnjeg antičkog sklopa. Prema komparativnim primjerima iz Salone i akvilejskog kruga predlaže se datacija mozaika krajem 4. / početkom 5. stoljeća.
Višegodišnjim istraživanjem pećine Bobinac-Kozerina iznad Sinca došlo se do vrlo zanimljivih arheoloških nalaza. Čitave keramičke posude, ostaci gorenja u zadnjoj dvorani, te više komada dobro ...očuvanih drva naslaganih u srednjem dijelu pećine, od kojih je jedan komad izdubljen i izgleda da je korišten kao baklja, kao i vrlo dobro očuvani ulomci keramičkih posuda u prvoj dvorani i malom kanalu na dnu ove pećine. Čini se da su u Bobinac – Kozerinu ljudi ulazili višekratno, unoseći keramičke posude zasad nepoznatoga sadržaja, da su unutra palili vatru, boravili, unosili drvo (analize su pokazale da se radi o hrastu) i naravno baklje, te sagradili jedan kameni podest na samome kraju pećine. O višekratnoj upotrebi i to više ljudi, govore izlizanost stijena na nekoliko mjesta pogodnih za hvatanje pri prolasku u unutrašnjosti pećine kao i veća količina (pa i poprilično velikih) keramičkih posuda. O namjeni ove pećine u prapovijesti je postavljeno više mogućih hipoteza. Radi li se o svetom ili profanom prostoru, tj. da li je to bila neka vrsta svetišta ili opet zbjeg u nekoj neprilici? Svakako se nakon dosadašnjih obavljenih analiza može reći da se radi o nalazima iz srednjeg brončanog doba. Vrlo je zanimljivo da se radi o speleološkom objektu svega nešto preko kilometar (a u istom brdskom masivu) udaljenom od čuvenog srednjobrončanodobnog lokaliteta - pećine Bezdanjače pod Vatinovcem. Ipak, uz sva istraživanja i analize te znanstvene spoznaje priroda i namjena ovog nalazišta ostaju obavijene velom tajne već više od 3 tisućljeća.
V drugo polovico sedmega stoletja pr. n. št. datirana gomila v Črnolici je imela izjemno bogat grobni inventar. Med njim še zlasti izstopajo etruščanske ceremonialne bronaste posode, ki nosijo ...različne živalske upodobitve. Presentatoio je predstavnik geometričnega sloga in upodobitve vodne ptice na njem se nanašajo na enega izmed prazgodovinskih aspektov svetega ali numinoznega. Kombinacija konjske in antropomorfne ikonografije na majhnem konjskem trinožniku razkriva elemente obeh, geometričnega in orientalizirajočega sloga, ter namenoma ne upošteva morebitne mitološke predloge. Ovnova glava na razvejanemu bronastemu fragmentu je zgolj iz živalskega sveta vzet okras, katerega vloga je dekorativna in je značilnost orientalizirajočega stila.
Srednjovjekovni Zelingrad je najprepoznatljiviji svjedok bogate i burne povijesti Zelinskoga prigorja u srednjem vijeku. Izgrađen u 13. stoljeću, bio je bitan čimbenik događanja na ovim prostorima ...sljedeća četiri stoljeća, a naročito u doba turskih osvajanja. Zelingradom gospodare poznate velikaške obitelji Bičkele i Kerečenji, a određeno vrijeme je i u vlasništvu hrvatsko-ugarskog kralja Ivana Zapolje.
Grad je skoro četiri stoljeća čamio u tišini stoljetnih šuma kao ruševina, dok ga Muzej Sveti Ivan Zelina nije početkom 21. stoljeća izvukao iz zaborava. Posljednjih osam godina na Zelingradu se provode sustavna arheološka istraživanja te konzervatorski radovi. Izgled grada potpuno se promijenio. Projekt hrvatske oživljene povijesti udahnuo mu je novi život.
Odlomek ulite in razmeroma masivne bronaste pločevine, ki najverjetneje predstavlja del okrasne falere s konjske opreme. Najdba je bila odkrita na Okornovem (Brinškovem) zemljišču v Zadobrovi, hrani ...pa jo g. Peter Okorn.