U ovom istraživanju ispitivan je učinak stresa tijekom produljenog radnog vremena (24-satno dežurstvo) kod mladih liječnika na specijalističkom usavršavanju na aktivaciju sustava hemostaze i upale te ...mogu li se promjene otkriti osnovnim koagulacijskim testovima mjereći vrijednosti D-dimera i vrijeme fibrinolize te određivanjem razine C-reaktivnog proteina (CRP) kao akutnog reaktanta upale i proaterosklerotskog čimbenika. Dežurstvo kroz 24 sata jedan je od većih stresora za liječnike, jer uz umor i poremećaj cirkadijalnog ritma uključuje odgovornost u donošenju često vitalnih odluka za bolesnike
u kratkom roku. Poznato je da stres na radnom mjestu dovodi do aktivacije koagulacijskog sustava, što može rezultirati neravnotežom
sustava koagulacije i fibrinolize. Također u stanju stresa dolazi do stvaranja proupalnih medijatora. Cilj ovoga rada bio je ispitati utjecaj 24-satnog dežurstva na globalne koagulacijske parametre D-dimere i vrijeme fibrinolize te na CRP kao akutni reaktant upale i proaterosklerotski čimbenik. Istraživanje je provedeno u 60 liječnika na specijalističkom usavršavanju u dobi od 25 do 35 godina (30 liječnika kojima je rad povremeno organiziran u obliku 24-satnog dežurstva i 30 liječnika u kontrolnoj skupini). Liječnicima je krv uzeta tri puta: neposredno prije dežurstva, nakon 12 sati te na kraju 24-satnog
dežurstva. Liječnicima u kontrolnoj skupini su uzeti uzorci krvi u istim vremenskim točkama. Rezultati su pokazali da nije bilo statistički značajne razlike u vrijednostima D-dimera i trajanju fibrinolize između ispitivane i kontrolne skupine. Međutim, pokazalo se da je vrijednost CRP-a statistički značajno viša u ispitivanoj (1,57; 1,49; 1,50) nego u kontrolnoj skupini (0,79; 0,75; 0,84) u sva tri mjerenja (p=0,024; p=0,020; p=0,030). Navedeno potvrđuje postojanje proupalnih promjena na endotelu krvnih žila, što je čimbenik razvoja ubrzane ateroskleroze.
Cilj ovog istraživanja bio je utvrditi krutost arterija i učinak stentiranja u bolesnika sa suženjem bubrežne arterije. Hipoteza je bila da ostijalno suženje bubrežne arterije nije samo pokazatelj ...izraženije ateroskleroze velikih arterija, nego je i prediktor veće kardiovaskularne smrtnosti. U istraživanje smo uključili 33 bolesnika sa suženjem bubrežne arterije koji su bili refraktorni na farmakološko liječenje i podijelili ih prema položaju suženja bubrežne arterije, ostijalnom i trunkalnom (23 naspram 10 bolesnika). Analizirali smo preživljenje bolesnika nakon petogodišnjeg praćenja. Neposredno nakon intervencije i šest mjeseci nakon intervencije došlo je do značajnog smanjenja vrijednosti krvnog tlaka, kao i brzine pulsnog vala (PWV) i indeksa augmentacije. Brzina pulsnog vala (pulse wave velocity, PWV) je bila značajno niža u bolesnika s trunkalnim suženjem arterije i ti su bolesnici bili značajno mlađi. Dvanaest bolesnika s ostijalnom i jedan bolesnik s trunkalnim suženjem bubrežne arterije (52% naspram 10%, p<0,001) umrlo je od kardiovaskularnih događaja. Naša studija je prva koja potvrđuje prediktivnu ulogu PWV i arterijske krutosti u bolesnika sa suženjem bubrežne arterije, osobito ostijalnim, te naglašava njezinu sposobnost otkrivanja buduće veće incidencije kardiovaskularnih događaja.
Provider: - Institution: - Data provided by Europeana Collections- All metadata published by Europeana are available free of restriction under the Creative Commons CC0 1.0 Universal Public Domain ...Dedication. However, Europeana requests that you actively acknowledge and give attribution to all metadata sources including Europeana
Cilj istraživanja: Procijeniti debljinu intima-medije, zajedničke karotidne arterije u žena šest mjeseci nakon trudnoće i porođaja kompliciranih s preeklampsijom u komparaciji sa zdravim trudnicama.
...Materijal i metode: Klinička studija uključila je 55 žena šest mjeseci nakon trudnoće i porođaja kompliciranih preeklampsijom, bez aktualne hipertenzije, medikacije i komorbiditeta i kontrolnu skupinu od 50 zdravih žena, šest mjeseci nakon porođaja, bez perinatalnih komplikacija. Debljina intima-medije mjerena je u donjem segmentu zajedničke karotidne arterije na tipičnom mjestu 1-2 centimetra od bifurkacije uporabljujući B-mode.
Rezultati: Srednja vrijednost debljina intima-medije u bolesnica koje su imale preeklampsiju iznosila je 0,419 ± 0,29 mm, dok je u kontrolnoj skupini iznosila 0,412 ± 0,43 mm, što je statistički neznačajno (p > 0,0001).
Zaključak: Nisu pronađene rane aterosklerotske promjene, mjereći debljinu intima-medije šest mjeseci nakon trudnoće komplicirane preeklamspijom, no zbog poznate dugotrajne ateropatogeneze, potrebne su dugoročnije studije, što je zaključak istraživanja.
Provider: - Institution: - Data provided by Europeana Collections- All metadata published by Europeana are available free of restriction under the Creative Commons CC0 1.0 Universal Public Domain ...Dedication. However, Europeana requests that you actively acknowledge and give attribution to all metadata sources including Europeana
Provider: - Institution: - Data provided by Europeana Collections- All metadata published by Europeana are available free of restriction under the Creative Commons CC0 1.0 Universal Public Domain ...Dedication. However, Europeana requests that you actively acknowledge and give attribution to all metadata sources including Europeana
Provider: - Institution: - Data provided by Europeana Collections- All metadata published by Europeana are available free of restriction under the Creative Commons CC0 1.0 Universal Public Domain ...Dedication. However, Europeana requests that you actively acknowledge and give attribution to all metadata sources including Europeana
Provider: - Institution: - Data provided by Europeana Collections- All metadata published by Europeana are available free of restriction under the Creative Commons CC0 1.0 Universal Public Domain ...Dedication. However, Europeana requests that you actively acknowledge and give attribution to all metadata sources including Europeana
Provider: - Institution: - Data provided by Europeana Collections- All metadata published by Europeana are available free of restriction under the Creative Commons CC0 1.0 Universal Public Domain ...Dedication. However, Europeana requests that you actively acknowledge and give attribution to all metadata sources including Europeana
Provider: - Institution: - Data provided by Europeana Collections- All metadata published by Europeana are available free of restriction under the Creative Commons CC0 1.0 Universal Public Domain ...Dedication. However, Europeana requests that you actively acknowledge and give attribution to all metadata sources including Europeana
PDF
