U članku su predstavljeni rezultati antropološke analize koštanih ostataka iz arheoloških iskopavanja provedenih 2021. godine na lokalitetu Mukoše kraj Goriša te preliminarni rezultati antropološke ...analize svih dosad istraženih i analiziranih kostura s tog lokaliteta. Radiokarbonski datumi dobiveni iz dva uzorka kosti iz grobova pet i šest ukapanje na Mukošama smještaju u 16. stoljeće. Sveukupno je istraženo i analizirano 16 kostura iz 16 grobova, devet dječjih kostura starosti do deset godina te sedam kostura odraslih osoba (četiri muškarca i tri žena) starija od 35 godina. Rezultati antropološke analize uspoređeni su s dostupnim podacima o novovjekovnim populacijama iz Dalmatinske zagore, prvenstveno s rezultatima antropološke analize koštanih ostataka s lokaliteta Koprivno kraj Klisa i Drinovci – Greblje kraj Šibenika. Trenutni rezultati istraživanja ukazuju na nešto bolje uvjete i veću kvalitetu života istraživane populacije no nastavak istraživanja i dodatne informacije omogućit će konkretnije zaključke i usporedbe vezane uz zdravlje i prehranu novovjekovne populacije ukopane na lokalitetu Mukoše.
Ovim se radom ukratko pregledavaju dosadašnja bioarheološka istraživanja osteološkog materijala s ranonovovjekovnih lokaliteta na području Republike Hrvatske, čime se daje uvid u utjecaj prirodnih ...elemenata na ondašnje populacije. U hrvatskoj je arheologiji bioarheologija relativno nova znanost, pogotovo na novovjekovnim nalazištima, zbog čega je malo sustavno obrađenih nalazišta. Sukladno tomu, u prvome dijelu rada autor iznosi opći pregled i uvod u bioarheologiju s fokusom na temeljne pokazatelje i čimbenike koje promatra, kako bi u drugome dijelu rada analizirao njihovu prisutnost na uzorcima. Cilj rada stoga je ukazati na faktore stresa koji su ostavili trag na osteološkom materijalu te komparativnom metodom ustanoviti kako se oni manifestiraju na kostima populacijâ s različitih geografskih i ekoloških područja Republike Hrvatske.
U radu su prikazani rezultati bioarheološke analize ljudskih koštano-dentalnih
ostataka iz dva kasnoantička groba (4. st.) iz Prozora (Arupium). U tekstu
se donose povijesno-prostorni okvir, kao i ...osnovni podaci o historijatu istraživanja
Prozora i šireg područja. Dva analizirana kostura pripadaju odraslim
osobama (muškarcu i ženi). Kosturi pokazuju različite patološke promjene, kao
što je to linearna hipoplazija cakline u grobu 2 (žena) kao dokaz pretrpljenog
fiziološkog stresa koji je osoba doživjela u djetinjstvu. S druge strane, kostur
muške osobe iz groba 1 upućuje na lošu higijenu usne šupljine, intenzivnu fizičku
aktivnost (osobito u području kralježnice) te mogućnost da je ta osoba bila
jahač. Podaci u ovom radu predstavljaju prve (zasad i jedine) spoznaje o biološkim
karakteristikama stanovnika Like za vrijeme kasne antike.
U radu1 su predstavljeni preliminarni rezultati antropološke analize koštanih ostataka iz šest novovjekovnih grobova otkrivenih tijekom arheoloških istraživanja lokaliteta Mukoše kraj Goriša 2020. ...godine. Pronađeno je šest ljudskih kostura: tri kostura muškaraca starije životne dobi (40 do 65 godina), tri dječja kostura starosti do deset godina te dodatna lubanja starijeg muškarca pronađena van konteksta u grobu 1. Na kosturima muškaraca su prisutne promjene koje se povezuju s težim životnim uvjetima i duljim životnim vijekom (degenerativni osteoartritis, Schmorlovi defekti). S obzirom na veću životnu dob u ovom uzorku, navedene promjene su vjerojatnije povezane s duljim životnim vijekom. Na dječjem kosturu iz groba 3 prisutni su pokazatelji subadultnog stresa (cribra orbitalia). Promjene koje upućuju na zarazu leprom uočene su na lubanji muškarca i dodatnoj lubanji pronađenima u grobu 1. Zbog nedovoljno podataka potrebne su dodatne analize (DNA analiza prisutnosti patogena) kako bi se zaraza potvrdila (ili opovrgnula).
Bioarheologija se bavi analizama ljudskih kosturnih ostataka s ciljem rekonstrukcije života prošlih populacija. U Hrvatskoj se takve analize provode već dugi niz godina. Ovaj rad donosi pregled ...dosadašnjih bioarheoloških istraživanja srednjovjekovnih hrvatskih lokaliteta. Predstavljen je popis analiziranih lokaliteta, kao i tematske cjeline obuhvaćene analizama.
Računalnu smo tomografiju (CT) rabili u proučavanju trauma dviju odraslih osoba iz hrvatske bioarheologije – žene iz sekundarnog arheološkog konteksta (Zagajci) i muškarca iz srednjovjekovnog grobnog ...kompleksa (Zvonimirovo). Ozljede smo razmotrili u odnosu na moguća nasilna djelovanja nasuprot slučajnim nezgodama. Imali smo ukupno dva cilja: izolirani nalaz lubanje iz Zagajaca sa zacijeljenom depresijskom frakturom čeone kosti (slučaj 1) ispitali smo kako bismo dobili uvid u mogući utjecaj ozljede na unutarnju lubanjsku tablu. Izolirani slučaj osobe iz starije zbirke Zvonimirova koja je pokazivala zacijeljene prijelome lijeve lakatne i ključne kosti, te relikt mandibularnog zuba (slučaj 2), ispitali smo kako bismo dobili detaljne radiološke podatke o drugim mogućim traumama (korijena zubā). CT presjeci koje smo dobili u slučaju ženske osobe pokazali su depresijsku frakturu s prodorom u unutarnju tablu upućujući na agresivni udarac u čelo tupo-tvrdim predmetom. CT presjeci koje smo dobili u slučaju muške osobe iznjedrili su nazočnost nezacijeljenih (perimortalnih) prijeloma korijena gornjočeljusnih zubā. Vremenski različite implikacije na koje upućuju zaživotne i perimortalne traume ukazuju na različite scenarije traumatskih događaja u slučaju muškarca: ozljede je mogao zadobiti prilikom (vremenski različitih) nezgoda, budući da nema nazočnih zaživotnih/perimortalnih ozljeda kostiju lubanje; ipak, s obzirom na srednjovjekovni kontekst ne može se isključiti scenario u dvije etape prema kojem ponovljene ozljede na lijevoj strani mogu upućivati na nekoliko epizoda nasilnog djelovanja na sljedeći način: muškarac je prvotno mogao zadobiti udarac u lijevu podlakticu podignutu u samoobrani; prijelom ključne kosti, nastao po svemu sudeći za vrijeme istog događaja, mogao se zbiti prilikom pada koji je uslijedio. Vremenski različit udarac u bradu, pri čemu bi zubi donje čeljusti vrlo snažno udarili o gornjočeljusne zube s učinkom neizravnih (perimortalnih) prijeloma korijena zubā, mogao bi upućivati na posttraumatske implikacije koje su mogle pridonijeti smrti osobe.
Istarski grad Vodnjan čuva zbirku mumificiranih tijela svetaca i relikvija. Tri mumificirane relikvije potpuno su očuvana tijela bl. Leona Bemba, sv. Ivana Olinskog i sv. Nikoloze Burze, dok su ...preostale tri mumificirane relikvije nepotpuni ostaci sv. Barbare, sv. Sebastijana i sv. Marije Egipatske. Članak daje pregled triju kompletno sačuvanih tijela, predstavljajući njihovo vanjsko stanje i očuvanost, hagiografske podatke, izjave iz vremena pronalaska mumija te hipoteze koje bi ciljana znanstvena analiza mogla rasvijetliti. Iako im tamošnje stanovništvo pridaje nadnaravne moći i smatra njihovo očuvanje božanskim djelom, njihovo je podrijetlo najvjerojatnije jednako kao i ostalih mumija svetaca koje se čuvaju u drugim europskim crkvama. Dodatna paleopatološka istraživanja mogla bi rasvijetliti uzrok smrti svetaca koji su umrli prirodnom smrću, utvrditi mutilacije i traume nastale tijekom mučenja i potvrditi ih kao uzrok smrti. Ciljana i svrsishodna bioarheološka analiza nadopunila bi sadašnje spoznaje i biografske podatke.
Nalazište Šandalja II od izuzetnog je važnosti za proučavanje raznih pitanja vezanih uz gornjopaleolitičku okupaciju istočne Jadranske obale. To je jedino nalazište vremena epigravetijena u Hrvatskoj ...na kojem su, uz faunalne nalaze i nalaze artefakata, pronađeni i ljudski ostaci najmanje tri osobe. Samim time, analize nalaza ovog lokaliteta doprinose razumijevanju morfologije i ponašanja kasnopaleolitičkih stanovnika ovih krajeva, što pruža temelje za usporedbe ne samo sa nalazima istočne obale Italije, koja je u to vrijeme pripadala istoj ekološkoj zoni kao i Šandalja, već i sa lokalitetima obližnjih regija koje su pripadale drugim ekološkim zonama.
Svrha bioarheološke analize bila je sintetizirati antropološke
podatke s novovjekovnoga nalazišta Koprivno – Kod
križa te usporediti demografsku sliku i učestalost različitih
oboljenja u uzorku iz ...Koprivna s kompozitnim kasnosrednjovjekovnim/
novovjekovnim uzorkom iz kontinentalne
Hrvatske koji čine nalazišta Nova Rača, Tomaš i Torčec.
Kod svih su kostura određeni spol i starost te je analizirana
prisutnost sljedećih patoloških promjena:
dentalnih patologija (alveolarnih oboljenja i karijesa),
osteoloških i dentalnih pokazatelja subadultnoga
stresa (cribra orbitalia i hipoplazija zubne cakline),
pokazatelja nespecifičnih zaraznih bolesti (periostitisa),
degenerativnih promjena na kralježnici i velikim
zglobovima, Schmorlovih defekata na kralješcima i
trauma.
Prikupljeni podaci pokazali su bitne razlike u bioarheološkim
karakteristikama između analiziranih
uzoraka u prosječnoj doživljenoj starosti, razdoblju
najvećega mortaliteta, učestalosti alveolarnih bolesti
i karijesa, učestalosti aktivnoga oblika cribra orbitalia
kod djece te učestalosti Schmorlovih defekata i degenerativnoga
osteoartritisa na kralježnici i glavnim
zglobovima.
Uzorak iz Koprivna karakterizira vrlo niska učestalost
trauma dugih kostiju, no visoka učestalost kranijalnih trauma sugerira određeni stupanj fizičkoga rizika koji je
najvjerojatnije bio posljedica manjih sukoba između pojedinaca
unutar same zajednice. Prikupljeni osteološki
podaci sugeriraju da je tijekom novoga vijeka kvaliteta
života u dalmatinskome zaleđu bila nešto veća nego na
području sjeverno od Save.
U prilogu se donose rezultati bioarheološke analize ljudskih osteoloških ostataka s iskopavanja
nekropole u Nadinu, s naglaskom na rekonstrukciji demografskih karakteristika
populacije i analizi ...patoloških promjena. Ovo je nalazište bilo poseban izazov
u metodološkom smislu za tradicionalne analize kostiju po pojedinim slojevima jer je
primarna arheološka jedinica na nekropoli, parcela, sadržavala izmiješane i fragmentarne
elemente koji su upućivali na ponovnu upotrebu, višestruke inhumacije i paljevinske ukope. Stoga je primijenjena metoda temeljena na karakterističnim elementima da bi se odredio najmanji broj jedinki (MNI – Minimal Number of Individuals) u analizi kostiju otkrivenih u iskopavanjima od 2013. do 2015. što je omogućilo točniju rekonstrukciju demografskog profila nalazišta u kombinaciji s procjenama iz prethodnih izvješća. Najmanji broj jedinki s nadinske nekropole, zajedno s prethodno objavljenim najmanjim brojem jedinki za prostor koji je označen kao parcela („cela”)
1 (n = 45) procijenjen je na 196. Ovi podatci također upućuju na veći udio ostataka subadultne grupe (51 %, n = 99), u usporedbi s drugim željeznodobnim nalazištima iz ovog područja. Paleodemografska procjena veza između udjela mlađe populacije u bioarheološkom uzorku sa stopom rađanja i veličinom populacije, te visokom smrtnošću novorođenčadi i djece upućuje na rast populacije.
