Stogodišnjica rendgenske kristalografije Kojić-Prodić, B; Molčanov, K
Kemija u industriji; časopis kemičara i tehnologa Jugoslavije,
07/2013, Letnik:
62, Številka:
7-8
Journal Article
Recenzirano
Odprti dostop
The important thing in science is not so much to obtain new facts as to discover new ways of thinking about them.
W. L. Bragg
Stogodišnjica rendgenske kristalografije veže se uz prvi pokus difrakcije ...rendgenskih zraka koji su s kristalom modre galice izveli njemački fizičari W. Friedrich i P. Knipping prema ideji i teorijskom predviđanju M. von Lauea 1912. Matematička formulacija pojave, kao i temeljne postavke znanosti o građi kristala - kristalografije, u to vrijeme vezane uz mineralogiju, pogodovale su razvitku metode za određivanje geometrijske strukture tvari na atomnoj razini. Već su 1913. otac i sin Bragg započeli stvarati temelje za primjenu rendgenske difrakcije u određivanju kristalnih struktura jednostavnih molekula. Povijesni primjeri određivanja struktura od kuhinjske soli do složenih, za život bitnih, (makro)molekula, kao globularnih proteina hemoglobina i mioglobina, DNA, vitamina B12, te novog otkrića ribozima, ilustriraju razvojni put rendgenske strukturne analize. Otkriće trodimenzijskih struktura tih molekula metodom rendgenske difrakcije pokrenulo je nove znanstvene discipline poput molekularne biofizike, molekularne genetike, strukturne molekularne biologije, bioanorganske kao i organometalne kemije i niza drugih disciplina. Otkriće i razvoj rendgenske kristalografije revolucioniralo je naše spoznaje u svim područjima prirodnih znanosti: fizici, kemiji, biologiji, geološkim znanostima i znanosti o materijalima. Znanstvena javnost prepoznala je ta temeljna znanstvena postignuća (uključujući i otkriće X-zraka) dodijelivši Nobelove nagrade tridesetdevetorici znanstvenika i dvjema znanstvenicama. Eksplozivan razvoj znanosti i tehnologije tijekom 20. i 21. stoljeća temelji se na spoznajama o detaljnoj trodimenzijskoj građi molekula i njome predviđenih i objašnjenih fizičkih, kemijskih, bioloških i farmakoloških svojstava molekula. Jedan od svježih primjera, koji je bilo teško predvidjeti, uspješna je i nedovršena priča o grafenima, koja puni naslovnice vodećih znanstvenih časopisa kao što su Science, Nature, Nature Materials, Nature Nanotechnology, Nature Chemistry i Nature Physics. Suvremena kristalografska istraživanja pokrivaju široko područje znanosti i veoma su inovativna, te nije uputno predviđati u kojim će se smjerovima nastaviti razvijati.
Empirijskim (anketnim) istraživanjem na uzorku od 385 istaknutih hrvatskih znanstvenika ispitivalo se količinu, obrasce i činioce njihove znanstvene produkcije na razini cijelog znanstvenog sustava i ...u četiri znanstvena područja. Iako u karijeri objave značajno različit broj radova, ispitanici u petogodišnjem razdoblju imaju ujednačen prosječan broj znanstvenih publikacija, ali s izrazito velikim razlikama u produkciji samostalnih, koautorskih i inozemnih radova. Sastav i eksplanatorna moć faktora produktivnosti razlikuju se u znanstvenim područjima već pri korištenju užeg skupa (sociodemografskih, socijalizacijskih, kvalifikacijskih i organizacijskih) prediktora, a proširenjem tog seta “vratarskim ulogama” istaknutih znanstvenika razlike se jako povećavaju. Unatoč tome, znanstvene i lingvističke kvalifikacije unutar užeg prediktorskog skupa te uključenost u međunarodnu znanstvenu aktivnost u širem skupu, u svim su područjima značajni, ili čak najvažniji faktori promatranih vrsta znanstvene produkcije.
