Fokus ovog rada je na subjektivnom blagostanju pojedinca u Hrvatskoj, zemlji koja je u devedesetim godinama provela transformaciju ekonomije iz socijalističke u tržišno orijentiranu, a u isto se ...vrijeme na prostoru Hrvatske vodio Domovinski rat kao rezultat raspada bivše Jugoslavije. Subjektivno blagostanje obično se razlikuje od objektivnih mjera blagostanja kao što je dohodak. Ta je razlika istražena profiliranjem siromaštva na temelju dviju mjera, a najveća je razlika uočena među onima koji objektivno nisu siromašni.
Nadalje, odrednice subjektivnog blagostanja analizirane su ordered probit modelom – grupirane kao objektivne varijable osobnih okolnosti ili okolnosti kućanstva, te kao mjere relativnog dohotka – dohodak pojedinca u usporedbi s različitim referentnim skupinama. Rezultati pokazuju da je, osim apsolutnog dohotka koji ostavlja dosta prostora za različite interpretacije, relativni dohodak najčvršća odrednica blagostanja. To može biti povezano s tranzicijskim naslijeđem Hrvatske i u skladu je s onim što je zapaženo u drugim zemljama.
Blagostanje je od ključnog značaja kako za pojedinca tako i za društvo u cjelini. Stoga je važno kvantificirati performanse i napredak određenih država, regija, zajednica, društvenih grupa i ...pojedinaca kako bi se unaprijedilo njihovo blagostanje. Cilj istraživanja je ponuditi novi okvir za višeciljnu procjenu kao i međunarodnu usporedbu objektivnog blagostanja. Blagostanje je višedimenzionalna pojava; stoga bi prikladni sustav indikatora trebao biti u mogućnosti identificirati najvažnije temeljne procese koji utječu na blagostanje. Za potrebe našeg istraživanja ustanovili smo indikatorski sustav od dvanaest indikatora koji identificiraju razne dimenzije blagostanja. Stoga predlažemo MULTIMOORA, model koji se može koristiti za približavanje cilju društvenog blagostan-ja. Primjenjuje se u svrhu međunarodne usporedbe blagostanja u zemljama članicama EU. Tako se otkrilo da su Irska, Nizozemska, Danska, Austrija, Francuska, Cipar, Finska, Njemačka i Belgija do-segle najviši stupanj blagostanja od 2009. Na drugom kraju spektra se nalaze Češka, Litva, Slovačka, Bugarska, Poljska, Mađarska, Estonija, Latvija i Rumunjska u kojima je blagostanje najniže.
Ksenofont je prvi grčki filozof koji jasno odvaja ekonomski fenomen od morala, prava i politike i definira ga sa stajališta efikasnosti, oskudnosti i blagostanja. Te značajke Ksenofontova pristupa ...osobito dolaze do izražaja u Načinima i sredstvima. U tom ogledu on daje cjelovitu raspravu o mogućem povećanju prihoda atenske države i razmatra samo ona pitanja koja su u svezi s oživljavanjem gospodarske aktivnosti kao izvora prihoda za državu i njezinu sigurnost. Radi se zato više o razvojnoj studiji, o strategiji gospodarskog razvoja, ocjeni gospodarske moći i načinu njezina povećanja, što je prva takva poznata rasprava u povijesti. Iako je rasprava pisana s namjerom da pruži praktičnu uputu za razvojnu politiku, ona ipak nije koncipirana kao skup prijedloga konkretnih mjera, nego kao integrirani razvojni plan čiju konzistentnost osigurava teorijsko razumijevanje gospodarskih procesa i realan uvid u cjelinu unutrašnje strukture i vanjskih odnosa konkretne države (Atene) prema svom okruženju. Dominantni kriterij ocjene je gospodarska efikasnost i blagostanje građana, dakle uži gospodarski kriterij, kojem mora biti podvrgnuta razvojna politika države.
Tekst se bavi suvremenim, dinamičnim odnosom ljudi i mjesta u kojima žive, fokusirajući
se na relativne filozofske koncepte – eudemonizam i hedonizam – kako bi se razumjelo ono
što danas ...podrazumijevamo pod pojmom blagostanja. Nadalje, ovaj rad istražuje Sokratovu i
Platonovu vjeru da je polis (antički grad-država) značajan društveni fenomen, daleko važniji
od pojedinaca koji u njemu žive. Temeljeći se na ovoj pretpostavci, rad istražuje složeni odnos
između individualnog i kolektivnog blagostanja unutar suvremenih urbanih konteksta. Tanana
granica između hedonizma i osobnog interesa istražuje se u suvremenom urbanom okviru -
onom individualističkom, potrošačkom i materijalističkom, s ograničenim i zajedničkim prostorima
i resursima.
Zaključno, ovaj rad zagovara preispitivanje antičkog grčkog polisa kao izvora inspiracije za promišljanje
urbane budućnosti, integrirajući povijesnu mudrost sa suvremenim praksama urbanog
planiranja kako bi se potaknulo stvaranje pravednijih, održivijih i ispunjavajućih urbanih
okruženja.
Ljudska sreća postala je prvorazredno političko pitanje, koje
potiče i vlade i poduzeća da kreiraju politike i prakse koje
ljude čine sretnijima, a jedna od njih jesu prakse upravljanja
ljudskim ...potencijalima (ULJP). Budući da su radovi koji
istražuju odnos između praksi ULJP-a na razini zemalja i
nacionalne sreće na akademskoj razini rijetki, posebno oni
empirijski, cilj je ovoga rada upravo istražiti navedeni odnos.
Podaci o ULJP-u upotrijebljeni u studiji prikupljeni su kroz
ciklus istraživanja Cranet 2014-2016 i odnose se na 5093
organizacije koje djeluju u 27 zemalja na pet kontinenata.
Podaci o nacionalnoj sreći, Cantril ladder indikator (CLI) kao
pokazatelj i šest korelata nacionalne sreće preuzeti su iz
baze podataka World Happiness Report. Nalazi upućuju na
to da su prakse ULJP-a povezane s najvišim razinama
nacionalne sreće: upotreba IT platformi za zapošljavanje,
zapošljavanje na temelju potencijala, a ne na sadašnjem
znanju/vještinama, prilagođene nagrade za rad, razne
inicijative za usklađivanje privatnoga i poslovnoga života te
obuka i razvoj u prvom redu zbog karijere, a ne poslodavca,
što odgovara preferencijama mlađe radne snage.
U članku se razmatra životni standard u Sloveniji tijekom osamdesetih godina. Autorica nastoji testirati hipotezu o dvoznačnosti blagostanja - posebice kada su imovina i standard stanovanja u ...pitanju. U radu se koriste podaci prikupljeni u sklopu "Istraživanja kvalitete života" provedenom na slučajnom uzorku 1984. i 1991. godine. Rezultati analize potvrđuju polaznu hipotezu ukazujući na istodobni porast životnog standarda i sve snažnije percipiranje smanjivanja blagostanja.
