Cenzura odozdo Panić, Matija
Vjesnik bibliotekara Hrvatske,
03/2018, Letnik:
60, Številka:
4
Journal Article
Recenzirano
Odprti dostop
Cilj. Cilj je ovog rada pridonijeti teorijskoj raspravi o cenzuri sagledavanjem jedne specifične manifestacije cenzure – cenzure odozdo – i njezina prepoznavanja ili izostan- ka prepoznavanja u ...teorijskoj raspravi i povijesnim primjerima. Metodologija. Navedeno se nastoji postići analizom ustaljenih definicija cenzure u nacionalnoj i svjetskoj knjižničarskoj i politološkoj literaturi. Sama analiza sastoji se od razmatranja četiriju konstitutivnih elemenata definicija: subjekta, objekta, radnje i svrhe cenzure. Ograničenja. Broj definicija koje su podvrgnute analizi i broj primjera cenzure ograničeni su i svedeni na one koji su prema autorovu sudu najznačajniji. Rezultati. Kao rezultat analize predlaže se nova definicija cenzure te nova podjela cenzure – podjela prema subjektu, na temelju koje se razlikuje cenzura odozgo i cenzura odozdo. Rad opisuje glavne karakteristike obaju tipova cenzure, s naglaskom na cenzuri odozdo. Praktična primjena i društveni značaj. Praktični aspekt i važnost poznavanja ove tematike za knjižničare naznačuje se u zaključku. Originalnost rada. Originalnost i vrijednost rada sastoji se u predloženoj novoj definiciji cenzure i novoj podjeli cenzure prema subjektu.
Purpose. The goal of this paper is to contribute to the theoretical debate on censor-ship by exploring a specifi c manifestation of censorship – a bottom-up censorship – and its recognition, or lack of it, in theoretical discussions and historical examples. Methodology. The paper presents an analysis of the existing defi nitions of censor-ship in the national and international librarianship and political science literature. The analysis itself consists of examining the four constituent defi nition elements: subject, object, action, and purposes of censorship. Research limitations . The number of defi nitions subjected to the analysis and the examples of censorship are limited and reduced, according to the author’s view, to the most signifi cant ones. Findings . As a result of the analysis, a new defi nition of censorship is proposed as well as a new classifi cation of censorship: the classifi cation by subject which differenti-ates the top-down censorship and the bottom-up censorship. The paper describes main characteristics of both types of censorship with emphasis on the bottom-up censorship. Practical and social implications. The practical aspect and importance of this topic for librarians is touched upon in the conclusion. Originality. The originality and value of this paper is in the proposed defi nition of censorship and the classifi cation of censorship by subject
Članek obravnava strategije za prevajanje profanosti v slovenskih, hrvaških in srbskih podnapisih 20 filmov, ki so posneti v angleškem jeziku. Analiza je za vsak jezik obsegala 1.862 primerov ...profanosti – primerjava je pokazala tako skupne značilnosti kot razlike. V slovenskih podnapisih je bilo ohranjenih 51,7 % primerov profanosti, v drugih dveh jezikih pa je bil ta delež večji: 60,8 % v srbskih in 63,1 % v hrvaških podnapisih. Če je bilo v istem filmu uporabljenih več primerov istega profanega izraza oz. fraze, pogosto naletimo na različne prevodne rešitve – to velja za prevajalske strategije v vseh treh jezikih. Objektivni razlogi za to, da profanost v podnapisih ni bila ohranjena, v vseh treh jezikih obstajajo v približno petini primerov (SLO: 21,0 %; SRB: 18,8 %; HRV: 20,5 %), medtem ko lahko v preostalih primerih izogibanja profanosti govorimo o (samo)cenzuri. Podrobnejša kategorizacija primerov profanosti, ki niso bili ohranjeni, je pokazala, da je bila v slovenskih podnapisih strategija izpuščanja uporabljena bistveno pogosteje (33,9 %) kot v srbskih (26,9 %) in hrvaških (26,1 %) podnapisih, razlike med pogostostjo kategorij modulacija registra (SLO: 12,0 %; SRB: 10,9 %; HRV: 9,3 %), radikalna sprememba pomena (SLO: 1,5 %; SRB: 1,2 %; HRV: 0,9 %) in zamenjava z zaimkom (SLO : 0,9 %; SRB: 0,2 %; HRV: 0,6 %) pa so manj občutne. Primeri v vsakem izmed jezikov ponazarjajo, da lahko pogosto neohranjanje profanosti v prevodu vpliva na makrostrukturno raven filma, tj. tako na razumevanje dogodkov in karakterizacijo kot tudi na percepcijo odnosov med posameznimi liki.
PDF
