Provider: - Institution: - Data provided by Europeana Collections- Paginarea: 202-206- All metadata published by Europeana are available free of restriction under the Creative Commons CC0 1.0 ...Universal Public Domain Dedication. However, Europeana requests that you actively acknowledge and give attribution to all metadata sources including Europeana
Odd Behaviour Robertson, Ritchie
New Statesman & Society,
05/1990, Letnik:
3, Številka:
102
Book Review
Ritchie Robertson reviews "A Hesitation before Birth: The Life of Franz Kafka," by Peter Mailloux, and "Kafka," by Pietro Citati, translated by Raymond Rosenthal.
Nepoznati Šulek Vignjević, Jelena; Petrović, Bernardina
Libri et liberi,
11/2019, Letnik:
8, Številka:
1
Journal Article
Recenzirano
Odprti dostop
Bogoslav Šulek poznat je ponajprije kao jezikoslovac, leksikograf i publicist. U njegovu se radu posebno ističe prinos znanstvenomu nazivlju na hrvatskom jeziku, pa ga se naziva utemeljiteljem ...hrvatskoga znanstvenoga nazivlja. Međutim, slabo je i nedostatno razmatran Šulekov prinos didaktici kao općoj teoriji školskoga poučavanja i učenja, a napose metodici početnoga čitanja na hrvatskom jeziku, o čem se raspravlja u ovom radu. Bogoslav je Šulek naime 1850. u Zagrebu tiskom Franje Župana objavio Naputak za one, koji uče čitati i Malu čitanku za početnike. U tima dvjema knjižicama, prvoj namijenjenoj učiteljima i roditeljima, a drugoj učenicima, Bogoslav Šulek predstavlja tadašnjoj hrvatskoj školskoj javnosti novu metodu podučavanja čitanja – „Lautir-Methode“ – po kojoj se čitanje uči tako da se izgovara i pamti glas slova, a ne njegov naziv. Šulekov metodički priručnik i čitanka u ovom su radu sagledani u kontekstu onodobne metodike početnoga čitanja na hrvatskom jeziku, čime se pokazala njihova uloga prekretnice u dotadašnjem načinu opismenjavanja.
Bogoslav Šulek is recognised as a linguist, lexicographer and publicist.
His lexicological work earned him the title of father of Croatian scientific terminology. However, his work in didactics as a general theory of school teaching and learning, and in the teaching methodology of initial reading in Croatian, has not yet been adequately researched. This part of Šulek’s work is the subject of the current article, in particular two books that he published in Zagreb in 1850: Naputak za one, koji uče čitati Instructions for Those Who Are Learning to Read and Mala čitanka za početnike A Little Reader for Beginners. In them, Šulek presented a new method of initial reading – the “Lautir-Methode”, or phonics. With this method, reading is taught so that the sound of the
letter is pronounced, not its name. When Šulek’s books are considered in the context of the didactics of initial reading skills at that time, we can conclude that they were a turning point in the history of the methodology of teaching literacy in Croatian.
This book deals with the evaluation of scholarly research performance, and focuses on the contribution of scholarly work to the advancement of scholarly knowledge. It provides a wide range of ...important facts, and corrects a number of common misunderstandings about citation analysis. It introduces basic notions and distinctions, and deals both with theoretical and technical aspects, and with its applicability in various policy contexts. This book is also critical and underlines the limits of citation analysis in research evaluation. In order to be used properly as a research evaluation tool, it is essential that all participants have insight into the nature of citation analysis, how its indicators are constructed and calculated, what the various theoretical positions state about what they measure, and what are their potentialities and limitations, particularly in relation to peer review. This book aims at providing such insight.
Cilj. Cilj ovog istraživanja bio je utvrditi vrstu i broj knjižničnih usluga, programa, opreme i građe za osobe s teškoćama čitanja i disleksijom u svim vrstama knjižnica u Hrvatskoj. Istraživanje je ...provedeno kao jedan od mogućih oblika vrednovanja Nacionalne kampanje za osobe s teškoćama čitanja i disleksijom „I ja želim čitati!“ Hrvatskog knjižničarskog društva (HKD-a) koja je pokrenuta u listopadu 2016. godine. Jedan od ključnih ciljeva Kampanje jest proširiti mrežu knjižnica koje provode programe za osobe s teškoćama čitanja i disleksijom.
Metodologija. HKD-ova Komisija za knjižnične usluge za osobe s invaliditetom i osobe s posebnim potrebama provela je kao nositelj Kampanje anketno istraživanje u svim vrstama knjižnica u Hrvatskoj prije početka Kampanje. Istraživanje je provedeno od 8. kolovoza do 15. rujna 2016. godine, a na upitnik su odgovorile 572 knjižnice. Istraživanje je provedeno kao jedan od mogućih oblika vrednovanja Kampanje na način da će se nakon prve godine odvijanja Kampanje provesti još jedno takvo istraživanje i usporediti rezultati.
Rezultati. U radu su predočeni rezultati istraživanja koji pokazuju informiranost, educiranost i senzibiliziranost knjižničarske zajednice za potrebe osoba s teškoćama čitanja i disleksijom, suradnju knjižnica i različitih institucija i udruga koje se bave osobama s teškoćama čitanja i disleksijom u pripremi aktivnosti za njihovo ravnopravno uključivanje u društvo, broj knjižničnih programa i usluga za osobe s teškoćama čitanja i disleksijom te broj knjižnica koje ih provode.
Originalnost. Ovo je prvo cjelovito istraživanje o knjižničnim uslugama za osobe s teškoćama čitanja i disleksijom u svim vrstama knjižnica u Republici Hrvatskoj.
Dans cet article, mon propos est de mettre en lumière les stratégies de composition des pseudoplatonica à partir de deux exemples spécifiques, à savoir le bref dialogue Sur la vertu – qui représente ...le « degré zéro » de l’élaboration parmi cet ensemble de textes – et l’Éryxias – l’un des plus soignés du point de vue littéraire – pour montrer qu’à l’origine de ces ouvrages il est possible d’identifier une pratique commune, qui consistait en une sélection d’extraits thématiques tirés des dialogues authentiques, puis une réélaboration visant à expliquer le traitement platonicien des problèmes posés à la lumière de l’agenda philosophique de l’auteur. Tout porte à croire que cette opération a été menée dans le contexte de l’Académie au cours des décennies ayant suivi la mort de Platon.
PDF
