Open access is a well-established way of publishing research results. There are many studies investigating the influence of open access on visibility of articles and citation counts. In this study, ...an overview and analysis of bibliometric studies analysing the extent and speed of citation were prepared, with special emphasis on the impact of open access, separately for certain scientific disciplines. We also highlight other factors that mainly affect the increased visibility and, consequently, the increase of the total citation count. We found that in the future it will be necessary to standardize the methodology of studying the effects of open access on citations, before the hypothesis of a positive correlation between the number of citations and open access can be fully confirmed or refuted ; Odprti dostop je v svetu že uveljavljena pot objavljanja rezultatov znanstvenoraziskovalnega dela. Opravljenih je mnogo raziskav, v katerih ugotavljajo, ali so odprto dostopne objave brane in citirane večkrat kot objave, ki niso odprto ali prosto dostopne. V raziskavi smo pripravili pregled in analizo bibliometrijskih študij, s katerimi so analizirali vplive na obseg in hitrost citiranja, s posebnim poudarkom na vplivu odprtega dostopa in ločeno za posamezne znanstvene discipline. Izpostavili smo tudi nekaj drugih dejavnikov, ki vplivajo predvsem na večjo vidnost objav in posledično na njihovo večjo citiranost. Ugotovili smo, da bo v prihodnosti treba poenotiti metodologije proučevanja vplivov odprtega dostopa na citiranost, preden bomo lahko povsem potrdili ali ovrgli hipotezo o pozitivni korelaciji med številom citatov in odprtim dostopom.
The development of science is accompanied by the growth of scientific publications in the form of articles in peer-reviewed scientific journals. We analysed the scientific papers of the employees of ...the Faculty of Civil and Geodetic Engineering, University of Ljubljana, in the field of construction and geodesy for the period from 2003 to 2008, their citations, methods of publication and open access. The analysis was conducted in the ISI/Web of Knowledge and Google Scholar information systems. We wanted to determine how both information systems show the visibility of scientific production, specifically the number of articles and their citations, and make data comparisons. We have not found many significant differences in the information systems regarding these two elements.
U radu je prema bibliometrijskim pokazateljima analiziran časopis Mathematical Communications u razdoblju od 1996. do 2015. godine. U razdoblju od dvadeset godina, od prvog do dvadesetog godišta ...2015. godine, uzorak čine 582 rada. Cilj istraživanja bio je utvrditi je li vidljivost časopisa porasla otkako je časopis indeksiran u bazama podataka Web of Science Core Collection (WoSCC) i Scopus. Rezultati istraživanja pokazali su da je, nakon što je časopis indeksiran u bazama podataka WoSCC i Scopus, broj radova u pojedinom godištu, a sukladno tomu i broj stranica, značajno porastao, da se u njemu gotovo isključivo objavljuju izvorni znanstveni radovi, da je broj inozemnih autora povećan, da je povećan broj referenci na koje autori upućuju, a koji se u zna- čajnom broju odnose na strane časopise i knjige te da broj referenci koje se odnose na radove objavljene u časopisu MC nije velik. Osim toga, značajno je porasla citiranost radova u bazama WoSCC i Scopus, a primjećuju se i pozitivni pomaci pri rangiranju časopisa u izvješćima o citiranosti časopisa JCR (Journal Citation Report) i SCImago Journal & Country Rank.
Sustavnim radom i uređivačkom politikom u publiciranju radova uredničkoga od- bora MC je postao prepoznatljiv i prihvaćen časopis u području matematike.
Baza podataka Scopus IVAKIĆ, Marija; PAŠAGIĆ, Blanka
Polimeri (Zagreb),
11/2005, Letnik:
26, Številka:
2
Journal Article
Odprti dostop
Relativno je velik broj čimbenika koji određuju iskoristivost određene baze podataka. Budući da je ponuda baza podataka velika, potrebno je provesti analizu pojedinih njihovih svojstava kako bi se ...utvrdilo koji od njih imaju najveći utjecaj pri izboru baze. Ovaj rad analizira svojstva baze podataka Scopus u odnosu prema zahtjevima korisnika te iznosi njezine prednosti i specifičnosti. Zastupljenost časopisa u najrelevantnijim sekundarnim publikacijama, elektroničkim bazama podataka, jedan je od temeljnih pokazatelja njegove važnosti. Pretraživanjem baze Scopus na primjeru časopisa Polimeri dan je prikaz analize prisutnosti znanstvenih i stručnih časopisa u međunarodnom znanstvenom svijetu.
Geodeti u bazi podataka Scopus Frančula, Nedjeljko; Vučetić, Nada
Geodetski list,
03/2014, Letnik:
68 (91), Številka:
1
Web Resource
Odprti dostop
Pretražena je baza podataka Scopus i dani su podatci za 39 geodeta koji imaju više od 700 citata. Naveden je i broj njihovih radova uvrštenih u tu bazu podataka i h-indeks. Geodetima su smatrani ...znanstvenici koji su po obrazovanju geodeti, ali neovisno o obrazovanju i oni kojima je primarni istraživački interes jedna od grana geodezije prema podjeli znanosti usvojenoj u Hrvatskoj.
U prikazu je navedeno deset najcitiranijih znanstvenika koji su u svojim profilima na Google Scholar kao jedno od područja kojima se bave naveli i cartography.
U posljednjih trideset godina dogodile su se u geodeziji goleme promjene. Promijenili su se instrumenti i metode rada pa se govori i o revoluciji u pojedinim granama geodezije. Zanimalo nas je stoga ...koliko su geodetski udžbenici, posebno oni objavljeni u drugoj polovini 20. stoljeća, još i danas aktualni. Da bi se to utvrdilo, trebalo bi istražiti koliko se ti udžbenici i danas citiraju. Najbolji alat u tu svrhu je Google Scholar ili u hrvatskoj inačici Google znalac jer on registrira i citate iz završnih studentskih radova. Popis svih udžbenika s 20 i više citata dan je u tablici. Uz ime autora, naziv udžbenika, godinu objavljivanja, broj citata zabilježili smo i godinu kada je udžbenik posljednji puta citiran. Udžbenici su u tablici poredani po broju citata. Pretraživanje Google Scholara obavljeno je 17. i 18. lipnja 2021.
U radu je prema osnovnim bibliometrijskim pokazateljima analiziran časopis Polimeri u razdoblju od 1980. do 2009. godine. Uzorak je obuhvaćao 646 kategoriziranih članaka objavljenih u ...tridesetogodišnjem razdoblju, od 1980., kada je časopis počeo izlaziti, pa do 2009. godine, kada je objavljen volumen 30. Analiza članaka pokazala je da su najzastupljeniji stručni radovi (40,7 %), dok je najmanje radova kategorizirano kao prethodna priopćenja (4,5 %). Jezik objavljenih članaka uglavnom je hrvatski (87 %), što upućuje na izrazitu regionalnu orijentaciju časopisa. Promatrani članci sadržavaju ukupno 10 786 referencija, prosječno 16,7 referencija po radu. Također je provedena analiza časopisa na temelju podataka iz bibliografske baze Scopus, gdje se indeksira više od 800 članaka objavljenih u časopisu Polimeri, od 1980. do 2009. godine. Članci su indeksirani u rasponu od nula do osam citata.
Using the basic bibliometric indicators, this paper analyzes the articles published in the Journal Polimeri. The sample consisted of 646 categorized articles published in a thirty-year period, from 1980 when the 1st Volume was published, until 2009 when the 30th Volume was published. The analysis has shown that the most common articles were professional papers (40.7%) while the fewest papers were categorized as preliminary communications (4.5%). Most articles were written in the Croatian language (87%) and this indicates a strong regional orientationof the Journal. The analysed articles contain 10,786 references in total, an average of 16.7 references per paper. Also, the Journal Polimeri has been analysed regarding the data in the bibliographic database Scopus, where more than 800 articles published in the Journal Polymeri have been indexed, from 1980 to 2009. These articles are cited in the range from zero to eight citations.
U radu je prema osnovnim bibliometrijskim pokazateljima analiziran časopis Polimeri u razdoblju od 1980. do 2009. godine. Uzorak je obuhvaćao 646 kategoriziranih članaka objavljenih u ...tridesetogodišnjem razdoblju, od 1980., kada je časopis počeo izlaziti, pa do 2009. godine, kada je objavljen volumen 30. Analiza članaka pokazala je da su najzastupljeniji stručni radovi (40,7 %), dok je najmanje radova kategorizirano kao prethodna priopćenja (4,5 %). Jezik objavljenih članaka uglavnom je hrvatski (87 %), što upućuje na izrazitu regionalnu orijentaciju časopisa. Promatrani članci sadržavaju ukupno 10 786 referencija, prosječno 16,7 referencija po radu. Također je provedena analiza časopisa na temelju podataka iz bibliografske baze Scopus, gdje se indeksira više od 800 članaka objavljenih u časopisu Polimeri, od 1980. do 2009. godine. Članci su indeksirani u rasponu od nula do osam citata.
Croatian Medical Journal (CMJ) je dvomjesčni znanstveni časopis, koji uglavnom objavljuje
izvorne znanstvene članke. Časopis ee refereira u bazama podataka Index Medicus/MEDLINE,
Current ...Contents/Clinical Medicine, i Science Citation Index–Expanded.
Petnaesta obljetnica rada časopisa koju smo obilježili 2007. godine bila je dobar povod da ponovno
procijenimo kvalitetu časopisa izračunvanjem čimbenika odjeka i istogodišnjeg čimbenika odjeka
(immediacy index), a posebnu pozornost posvetili smo izračunavanju udjela autocitata u tim
pokatateljima. Prema podatcima iz baze podataka Web of Knowledge, trenutni službeni čimbenik
odjeka CMJ-a je 0.825, što smješta CMJ na 62. mjesto od 103 časopisa u kategoriji “Medicina –
opća i interna” baze podataka Thomson Scientific. Kada smo izuzeli auto-citate, CMJ je pao na 66.
poziciju. Prema podatcima iz baze podataka Web of Science, predviđa se da će čimbenik odjeka
CMJ-a za 2007. biti između 1.024 i 1.125, što je zavidno povišenje u odnosu na godinu 2006.
Istogodišnji čimbenik odjeka CMJ-a je i dalje nizak, s visokim udjelom autocitata. To upućuje da
člancima objavljenim u CMJ-u treba više vremena da budu citirani te da predstavljaju teme koje su
posebno zanimljivije čitateljima i suradnicima časopisa. Autocitati su znatno doprinosili čimbeniku
odjeka prvih nekoliko godina postojanja časopisa. Međutim, udio nezavisnih citata stalno se
povećavao i 2007., od svih citata koji su ulazili u čimbenik odjeka, bilo je 70% nezavisnih citata.
Neki od tih nezavisnih citata bili su u člancima objavljenim u časopisima s čimbenikom odjeka
većim od 5. Naša analiza pokazuje da je CMJ značajno popravio svoje podatke o citiranosti u
zadnjih 15 godina, što potvrđuje da urednička usmjerenost na kakvoću doista može povećati
međunarodnu vidljivost malog časopisa sa znanstvene periferije.
