Prema katoličkom brojanju to je XIX. Ekumenski sabor. Mnogi su ga desetljećima tražili, sa sve većom hitnošću, ali koncil se dugo nije mogao održati. Napokon, nakon tri beskorisna poziva, papa Pavao ...III. s bulom Laetare Jeruzalem (1544.) saziva skupštinu za 15. ožujka 1545. u Trentu, naznačujući glavne zadatke. Koncil se, međutim, otvorio tek 13. prosinca 1545. u nazočnosti 31 biskupa, uglavnom Talijana. Nakon smrti Pavla III., kardinal Del Monte, koji je dotad bio predsjednik koncila, izabran je za papu i uzeo je ime papa Julije III. Pod njegovim pontifikatom odvijalo se drugo razdoblje koncila (od 1551. do 1552.), koje je obuhvaćalo XI-XVI. zasjedanje. U studenom 1560. godine novi je papa Pio IV. naredio nastavak rada koncila: to je treće razdoblje Tridentskog koncila, od 1562. do 1563., koje je uključivalo XVII-XXV zasjedanje. Bulom Benedictus Deus et Pater (26. siječnja 1564.) papa Pio IV. potvrdio je rad koncila.
Papinski dekreti o uvođenju hrvatskog govornog jezika u nastavni program europskih učilišta i sveučilišta imaju veliku kulturnu i znanstvenu važnost. Oni najbolje pokazuju što se u to vrijeme mislilo ...i planiralo na papinskom dvoru, što ni u kojem slučaju nije moglo ostati bez utjecaja na tijek kasnijih zbivanja, naročito kad je riječ o potrebi stvaranja i izboru hrvatskog književnog jezika. Mišljenja starijih pisaca o starosti, ljepoti i izvornoj čistoći hrvatskog dalmatinskog jezika mogla su samo ubrzati taj proces, naročito ako se ima u vidu činjenica da je učeni poljski kardinal Hosius svoje posljednje godine proveo upravo u Rimu. Sve to baca sasvim novo svjetlo na položaj, ulogu i važnost hrvatskog jezika kako u hrvatskim etničkim granicama, tako i izvan njih.
PDF
