The aim of the research is to examine the characteristics of students and teachers in predicting positive and assertive disciplinary procedures in inclusive elementary school classes in Croatia. The ...study was conducted with teachers from 125 elementary schools in Croatia (N = 539), who assessed themselves and their students, with at least 7 out of 9 symptoms of inattention. Teachers assessed their relationship with each student and gave assessments on the Vanderbilt ADHD Teacher Rating Scale (hyperactivity-impulsivity, antisocial and emotional problems), and the Scale of Misbehavior Management Strategy (positive and assertive disciplinary procedures). Rewards, praise, and positive reinforcement are more often applied by teachers to students with more pronounced symptoms of antisociality and poorer academic performance when they assess that they have a positive interpersonal relationship with these students. For sanctions and negative consequences to be applied to students, it was only important that the students showed more symptoms of antisociality. Quality inclusive work through the application of positive disciplinary measures requires knowledge of the developmental characteristics of students and investment in a positive interpersonal relationship with them.
Razvoj Krapine u 17. st. bio je uvjetovan i određen trima osnovnima procesima — učvrščivanjem pravnog položaja u odnosu na vlastelinstvo, prilagodbom promjenama u makroekonomskim tokovima te ...usložnjivanjem socijalne strukture. Velikim dijelom takav je razvoj slijedio općeeuropski obrazac, a slučaj Krapine pokazuje kako se to ogledalo u kontekstu pograničnog trgovišta Hrvatsko-slavonskog kraljevstva.
Rad propituje transformacije i multiplikacije ideja, koncepcija i predodžbi muževnosti nastalih u kontekstu (konzumerističkog) mita o muškoj ljepoti. Naime, u skladu s predviđanjima Naomi Wolf, ...inicijacija u mitologiju ljepote i vječne mladosti posljednjih desetljeća više nije rezervirana samo za žene. Uz feminizam, svjetske ratove, promjene u svijetu rada, afirmaciju gay pokreta, snažan utjecaj na krizu hegemonijskog maskuliniteta i općenito na promjene u konstruiranju muževnosti imaju nastanak i uspon konzumerističkog društva. Konzumerizam je komodificirao muževnost. Krajem 1980-ih muškarci postaju komercijalna meta, pri čemu je dovedena u pitanje patrijarhalna dualistička matrica koja razlikuje »maskuline« i »feminine« kulturne prakse, odnosno proizvodnju tretira kao mušku, a potrošnju kao žensku aktivnost. Konzumeristička kultura (uspješno i profitabilno) manipulira slikama »discipliniranih tijela«, koja su »savršeno« oblikovana podvrgavanjem permanentnim režimima vježbe, reducirane prehrane, medikalizacije, estetskih intervencija i, općenito, naglašene brige za (vlastito) tijelo. U radu se recentne predodžbe muževnosti ilustriraju predodžbama muževnosti prezentiranim u globalno poznatom i popularnom magazinu za muškarce Men´s Health.
Teorijski koncepti »društvenog discipliniranja«, »konfesionalizacije« i »vjerskoga discipliniranja« dali su važan doprinos proučavanju europske ranomoderne povijesti, osobito ranonovovjekovne vjerske ...povijesti. Vjersko se discipliniranje vezuje uz tridentski katolicizam i prvenstvena mu je svrha postizanje homogenizacije vjerovanja i praksi te osiguravanje pokornosti vjernika crkvenim (i svjetovnim) autoritetima, ali se dotiče i discipliniranja klera, posebice nižega. Koncept konfesionalizacije nastoji prikazati društvene i političke učinke religije s naglaskom na povezanost crkve i države u procesu nastanka modernih država. Jedan od najizraženijih problema organizacije crkvenog i vjerskog života u istočnoj Slavoniji i Srijemu krajem 17. i početkom 18. stoljeća bio je problem nepoštivanja obveze boravka biskupa u biskupiji, što se prvenstveno odnosi na Srijemsku i Beogradsku biskupiju. Srijemski biskupi u svojoj biskupiji nisu mogli rezidirati zbog nepostojanja biskupskih prihoda, posjeda ni odgovarajuće kuće za boravak dok je teritorij Beogradske biskupije u cijelosti ostao u sastavu Osmanskoga Carstva. Kongregacija za širenje vjere, pod čijom su jurisdikcijom bila područja spomenutih biskupija, bila je svjesna ovoga problema i povremeno je poduzimala mjere, upozoravajući biskupe na njihove dužnosti i zahtijevajući da ih bez odgode ispune, ali ova upozorenja u pravilu nisu polučivala željene rezultate. U oblikovanje svećenstva koje bi udovoljavalo reformnim zahtjevima u istočnoj Slavoniji
i Srijemu krajem 17. i početkom 18. stoljeća kao otežavajuće okolnosti posebno su se isticali odsustvo biskupa iz dodijeljenih im biskupija, neredovito održavanja biskupijskih sinoda, neprovođenje kanonskih vizitacija, teškoće u osiguravanju prihoda primjerenih za
uzdržavanje svećenstva i nespremnost dijela vjernika da se bez otpora podvrgnu svećeničkom autoritetu. Poseban problem u pogledu discipliniranja nižega svećenstva predstavljali su franjevci, osobito u pitanju prava imenovanja franjevaca za župnike. S obzirom da su u krajevima nedavno oslobođenima od osmanske vlasti oni još desetljećima bili gotovo jedini dušebrižnici razumljivo je zašto su u pravilu propadali pokušaji biskupa i vikara da ih u cijelosti podvrgnu svojoj jurisdickiji i osiguraju potpunu pokornost biskupskom autoritetu. S druge strane, u dostupnim su izvorima zabilježeni tek rijetki primjeri neposluha svjetovnoga svećenstva što se može protumačiti njihovim školovanjem u kolegijima Kongregacije za širenje vjere kao i drugačijim položajem u odnosu na biskupijsku vlast kojoj su bili neposrednije podređeni od franjevaca. U dostupnim je izvorima zabilježeno malo konkretnih primjera prekršaja i zlouporaba od strane vjernika, a najraširenije su bile one koje su se odnosile na sakrament vjenčanja.
Također, malo je zabilježnih konkretnih primjera sankicioniranja prekršaja iako se iz brojnih pritužbi crkvenih službenika može zaključiti da je takvih prekršaja bilo te da su oni svoju dužnost nadzora nad vjerskim životom i praksom svojih župljana shvaćali ozbiljno.
Teorijski okvir koji je korišten prilikom istraživanja čini teorija socijalnog discipliniranja, a cilj rada bio je vidjeti je li u kasnome srednjem i ranome novom vijeku došlo do promjena u odnosu ...dubrovačke vlade i društva prema prostituciji. Razvoj prostitucije u Dubrovačkoj Republici odvijao se nesmetano do druge polovice 15. stoljeća, kada su zabilježene prve zakonske i represivne mjere usmjerene protiv prostitutki. Daljnje mjere bile su donesene u ranome novom vijeku pod snažnim utjecajem širenja sifilisa, procesa konfesionalizacije i akumulacije državne moći. No, zakonske i represivne mjere u Dubrovačkoj Republici bile su selektivne, tako da su kazneno odgovarale isključivo prostitutke koje su živjele izvan dopuštenih područja i one koje su činile druga kaznena djela, tj. one prostitutke za koje su državne vlasti procijenile da negativno djeluju na javni moral.
