In order to choose the optimal parameters for easier diagnosis of systemic autoimmune diseases, the authors focused on data dimensionality reduction, using both feature selection and feature ...extraction. The Multiple Correspondence Analysis was used as a feature extraction method, with the aim of exploring the underlying data structure and detecting the crucial latent variables. The obtained latent variables were used as an input for the Discriminant Analysis which correctly classified 86.5% of all analyzed cases. The high rate of correctly classified objects indicates that it would be possible to automate diagnostic processes, which would lead towards the development of decision support systems in this area of medicine. In addition to their knowledge and experience, clinical experts would have further help in decision support systems. That can allow easier learning, faster checking of diagnostic steps, lower rates of misdiagnosed cases and easier communication with experts from other medical centers. / В данной работе представлена так называемая редукция размерности данных, проведенная методом селекции и экстракции характерных атрибутов, с целью выбора оптимальных параметров для диагностики заболеваний иммунной системы. Анализ множественной корреспонденции проведен не только при экстракции, но и при исследовании самой структуры данных, а также при диагностике латентных переменных. Благодаря проведенному анализу множественной корреспонденции на материале экстрагированных латентных переменных с максимальной точностью было классифицировано 86,5% наблюдаемых случаев. Высокий уровень точно классифицированных заболеваний свидетельствует о реальных возможностях автоматизации диагностических процессов, которая поможет в усовершенствовании системы поддержки диагностики системных заболеваний соединительной ткани. Данные системы отличаются надежностью и скоростью диагностики, они легко осваиваются и облегчают коммуникацию специалистов из различных медицинских учреждений. / Radi izbora optimalnih parametara u dijagnostici sistemskih autoimunih bolesti, autori su se u ovom radu fokusirali na tzv. reduckiju dimenzionalnosti podataka upotrebom metoda selekcije i ekstrakcije karakterističnih atributa. Višestruka analiza korespondencije korišćena je ne samo za ekstrakciju, već i za ispitivanje same strukture podataka, kao i za detekciju ključnih latentnih promenljivih. Na ekstrahovane latentne promenljive je, primenom diskriminantne analize, korektno klasifikovano 86,5% posmatranih slučajeva. Visoka uspešnost klasifikacije upućuje na realne mogućnosti automatizacije dijagnostičkog procesa, što bi rezultiralo razvojem sistema za podršku u dijagnostici sistemskih bolesti vezivnog tkiva. Ovakvi sistemi omogućuju lakše učenje, bržu i pouzdaniju dijagnostiku i lakšu komunikaciju sa ekspertima iz drugih medicinskih centara.
The study aimed at examining morphometric differentiation in two Nigerian breeds of cattle using multifactorial discriminant analyses. Ten morphological traits (withers height, rump height, chest ...circumference, body length, face length, tail length, rump length, head width, rump width and shoulder width) of 224 Bunaji and 87 Sokoto Gudali cattle were measured. The animals, which were aged 2.5-3.6 years, were subjected to extensive management system. The linear type traits of Sokoto Gudali cattle were significantly (P < 0.05) higher than those of their Bunaji counterparts, with the exception of body length and face length respectively. The stepwise discriminant analysis gave a better resolution as only three variables, rump width, withers height and face length were more discriminating in separating the two cattle breeds. The Mahalanobis distance (7.19) between the two cattle populations was high and significant, which is an indication that they belong to genetically different groups. This was complemented by the result of the Nearest Neighbour Discriminant Analysis, where 85.48% of Bunaji cattle were classified into their source population while 96.55% of their Sokoto Gudali counterparts were correctly assigned into their source genetic group. The present phenotypic information will be the basis for the establishment of further characterization, conservation and selection strategies for the two Nigerian breeds of cattle.
V študiji smo z multivariatno diskriminantno analizo proučevali morfometrične razlike med dvema nigerijskima pasmama goveda. Merili smo deset morfoloških lastnosti (višina vihra, višina trupa, obseg prsi, dolžina telesa, dolžina glave, dolžina repa, dolžina trupa, širina glave, širina trupa in širina pleč) pri 224 živalih pasme "Bunaji" in 87 živalih pasme "Sokoto Gudali". Živali so bile v ekstenzivni reji, stare med 2,5 ter 3,6 leti. Izmerjene vrednosti za linearne lastnosti živali pasme "Sokoto Gudali" so bile statistično značilno večje (P < 0,05) kot pri živalih pasme "Bunaji", izjema sta bila le dolžina telesa in dolžina glave. Za doseganje boljše resolucije smo uporabili postopno diskriminantno analizo, ker so le tri spremenljivke, širina telesa, višina vihra in dolžina glave, omogočile zanesljivo ločevanje obeh pasem. Mahalanobijeva distanca (7,19) med obema pasmama je bila visoko statistično značilna, kar nakazuje, da populaciji pripadata različnim pasemskim skupinam. Te rezultate potrjuje tudi diskriminantna analiza najbližjih sosedov, kjer je bilo 85,48% "Bunaji" goveda razvrščenega v izvorno populacijo, medtem, ko je bil ta odstotek pri "Sokoto Gudali" pasmi še višji (96,55). Tako pridobljene fenotipske informacije bomo uporabili za še natančnejši opis, zaščito in oblikovanje rejske strategije obeh nigerijskih pasem goveda.
U radu se opisuje metoda odabira kemijskog sastava i strukture površinskog sloja konstrukcijskih materijala koji odgovaraju svojstvima abrazivne zemljane mase koja se obrađuje. Eksperiment je ...proveden u laboratoriju metodom "rotirajuće mase". Matematičkim modelom razvijenim za eksperiment omogućena je simulacija promjena u trošenju konstrukcijskih materijala korištenih u zemlji ovisno o promjeni kemijskog sastava i strukture konstrukcijskog materijala i vlažnosti zemlje. Rezultati pokazuju da intenzitet trošenja u šljunčanom tlu može biti prihvatljiv za materijale koji sadrže manje od 20 % C+Cr (upotrebljene u tlu s vlažnošću višom od 12 %) kao i u tribološki nepovoljnim uvjetima (vlažnost tla ispod 6 %), ako je sadržaj C+Cr u konstrukcijskom materijalu viši od 25 %.
Cilj istraživanja bio je utvrditi utjecaj oštećenja vida na kvalitetu života bolesnika s glaukomom. Istraživanjem je obuhvaćeno 150 bolesnika s glaukomom, s ostatkom vida od 50% i manje na boljem oku ...(vidna oštrina ≤0,5). Svi su bili u terminalnoj fazi bolesti, s oštećenjem vidnoga polja većim od 12 dB u Mean Defects (MD) mjerenim analizatorom vidnog polja Octopus. Za mjerenje utjecaja oštećenja vida na kvalitetu života primijenjen je upitnik Th e Impact of Vision Impairment (IVI), a dodatno je primijenjen upitnik vlastite izrade General Information Questionnaire. Prikupljeni podaci su obrađeni modelom
robustne diskriminacijske analize (ROBDIS). Utvrđena je razlika između skupina ispitanika s različitim stupnjem oštećenja vida, od potpunog gubitka vida do ostatka vida na boljem oku od 50%. Za svako od tri područja (čitanje i pristup informacijama, kretanje i samostalnost te emocionalno blagostanje) učinjena je razlikovna analiza. Rezultati istraživanja potvrdili su da oštećenje vida utječe na kvalitetu života bolesnika s glaukomom. Najveći utjecaj različitih stupnjeva oštećenja vida bio je očit u području čitanja i pristupa informacijama, nešto manji u području orijentacije i kretanja, a najmanji u području emocionalnog blagostanja.
U pokusu usporedbe morfoloških i fizikalnih svojstava ploda lijeske (Corylus avellana L.) uključene su sorte: 'Istrska dolgoplodna leska', 'Tonda gentile delle langhe' i 'Fertile de coutard'. Pomoću ...izmjerenih morfoloških osobina: veličina ploda po promjeru i visini te masa ploda; i fizikalnih količina: sila, deformacija ploda i potrebna energija za lom ljuske ploda analizirana je mogućnost strojnog lomljenja ljuske. Maksimalna sila (367,04 N) za lomljenje lješnjaka po promjeru izmjerena je kod sorte 'Istrska dolgoplodna leska', a za lomljenje po visini kod sorte 'Fertile de coutard' (526,15 N). Najveća deformacija kod lomljenja lješnjaka izmjerena je po visini (1,00 mm) i promjeru (1,11 mm) kod sorte 'Istrska dolgoplodna leska'. Najveći utrošak energije za lomljenje lješnjaka po visini potreban je kod sorte 'Fertile de coutard' (0,24 J), a za lomljenje ljuske po promjeru lješnjaka kod sorte 'Istrska dolgoplodna leska' (0,22 J). Na temelju morfoloških i fizikalnih svojstava za strojno lomljenje najpovoljnija je sorta 'Istrska dolgoplodna leska'.
Kako bi se odredio spol, rabe se mnoge morfološke karakteristike i mjerne metode. Ako se određuje samo na temelju lubanja ili fragmentiranih dijelova čeljusti, tada se koriste razlike u obliku i ...stupnju izraženosti pojedinih lubanjskih morfoloških obilježja. Ovim su se istraživanjem željeli uspostaviti standardi za određivanje spola na temelju fragmentiranih i cjelovitih mandibula iz dvaju hrvatskih arheoloških nalazišta. Na svakoj mandibuli izmjereno je 19 parametara. Prikupljeni podaci deskriptivno su i multifaktorijalno statistički analizirani te je formirano sedam diskriminantnih funkcija. Diskriminantna funkcija koja je uključivala devet varijabli izmjerenih na mandibulama, omogućila je određivanje spola s pouzdanošću od 92,06%. Utvrđeno je da su dužina korpusa mandibule (muškarci 88,34 ± 4,67 mm; žene 81,41 ± 3,04 mm), mandibularni kut (muškarci 118,47 ± 6,16°; žene 125,63 ± 5,37°) i minimalna širina ramusa (muškarci 31,26 ± 2,94 mm; žene 28,36 ± 2,15 mm) varijable koje omogućuju najbolje spolno razlikovanje. Rezultati istraživanja pokazali su da se mandibula može koristiti za određivanje spola, kao što je to već zaključeno u drugim sličnim istraživanjima.
Ovaj rad analizira predviđanje bankrota na temelju pune populacije poduzeća koje predstavljaju ukupni poslovni sektor u Hrvatskoj. Reprezentativnost uzorka postigla se tehnikom uparivanja (propensity ...score matching) ukupne populacije bankrotiranih i sličnih poduzeća koje nisu u stečaju. Robusna procjena predviđanja bankrota provela se temeljem višestruke diskriminacijske analize (MDA) i logističke regresije (logit). Rezultati su ukazali na visoku točnost klasifikacije oba modela, s naglaskom na povoljniju procjenu uporabom logit metode. Ukupna točnost MDA modela bila je 73,7%, dok je ukupna točnost logit modela bila 76,3%. Rezultati služe kao referentna točka za procjenu bankrota za poslovni sektor u Hrvatskoj.
PDF
