Cilj je ovoga rada prikazati razvoj lokalne proračunske politike u smjeru veće proračunske transparentnosti. Provedena je studija slučaja Bjelovara u kojoj su korištene dvije kvalitativne metode ...prikupljanja podataka – intervju i selekcioniranje dokumenata. Prikupljena građa kodirana je prema pravilima kvalitativne analize sadržaja. Četiri su glavna elementa političkog odlučivanja o bjelovarskoj proračunskoj politici: transparentnost kao cilj, aplikacija Transparentno kao osnovni informacijski instrument, gradonačelnik zajedno sa svojim suradnicima kao ključni akter i građani kao glavna ciljana skupina. Analiza pokazuje kako su zajednička temeljna načela i lokalne proračunske politike i koncepta dobrog upravljanja transparentnost i odgovornost. Podaci navode i na zaključak kako su to nužni, ali ne i dovoljni uvjeti za ostvarenje dobrog upravljanja, s obzirom na to da njihovo uvođenje ne osigurava veću participaciju neformalnih aktera, posebice udruga civilnog društva. Ovaj rad predstavlja politološki pogled na ovu prvenstveno ekonomski analiziranu temu, te kroz uvide o empirijskom slučaju pokazuje važnost procesne dimenzije transparentnosti – važno je i koliko se transparentno odlučuje o proračunu, a ne isključivo transparentnost samog proračuna.
Primjena modela “Washingtonskog konsenzusa” u manje razvijenim i tranzicijskim zemljama, uz neoliberalan ekonomski razvoj, pretpostavljala je i prelazak od “lošeg” ka “dobrom” upravljanju. Koncept ...“dobrog” upravljanja zasnovan je na menadžerskoj ideologiji efikasnosti i kvalitetnom pribavljanju javnih dobara. Povećanje efikasnosti i sposobnosti, međutim, ne znači i osposobljavanje upravljanja za dugoročno oblikovanje budućnosti neke države. Model upravljanja u tranziciji u bitnome određuje tranzicijski uspjeh. “Loše” upravljanje u Hrvatskoj proizlazi i iz niske efikasnosti i visoke korumpiranosti, ali i iz nepostojanja strateškog, i kreativnog upravljanja.
Pitanje prave mjere decentralizacije unutar Grada Zagreba analizira se u širem okviru. Ističe se decentralizacija kao jedan od temeljnih reformskih procesa u suvremenim političko-upravljačkim ...sustavima europskih zemalja. No, decentralizacija nije jedini proces koji utječe na formiranje dobrih standarda upravljanja gradovima: nužno je uzeti u obzir i doktrinu dobrog upravljanja, koju podupire Europska
unija, niz drugih međunarodnih organizacija, ali i sve veći broj zemalja. U ostvarenju standarda dobrog gradskog upravljanja razmatra se uloga mjesne samouprave u Hrvatskoj, a napose u velikim gradovima i Gradu Zagrebu. Upozorava se da osnivanje preko dvije stotine mjesnih odbora kao zasebnih pravnih osoba vodi prema fragmentaciji Grada Zagreba i bitno otežava ili čak i onemogućuje integrirano gradsko upravljanje i smisleno rješavanje urbanih i upravljačkih problema.
Rad se temelji na rezultatima empirijskog istraživanja provedenog na prigodnom uzorku od 215 ispitanika. Osnovni cilj rada je steći uvid u percepciju ispitanika o stvarnoj proračunskoj ...transparentnosti i otvorenosti u Gradu Dubrovniku, njihovoj informiranosti i interesu za proračunske teme, dosadašnjoj uključenosti ispitanika u donošenje odluka i kreiranje javnih politika na lokalnoj razini, uzrocima političke apstinencije te spremnosti uključivanja u projekt participativnog budžetiranja. Rezultati istraživanja pokazuju lošu uključenost ispitanika u donošenje odluka i kreiranje javnih politika na lokalnoj razini te je cilj bio otkriti uzroke i pronaći prijedloge za promjene. Uzroci su: nezainteresiranost, loša informiranost ispitanika, nedostatak vremena te osjećaj da ne mogu ništa promijeniti. Participativno budžetiranje je specifični inovativni demokratski proces koji izravno uključuje građane u odlučivanje o alokaciji dijela proračunskih sredstava. Pretpostavke za uspješnu uključenost građana su zainteresiranost i informiranost, za što je nužna transparentnost rada lokalne vlasti. Unatoč najvišoj vrijednosti Indeksa transparentnosti, rezultati istraživanja ukazuju na probleme u Gradu Dubrovniku.
