Prehrana dojenčkov v antičnem Rimu Stemberger Flegar, Kaja
Keria: Studia Latina et Graeca,
12/2023, Letnik:
25, Številka:
1
Journal Article
Recenzirano
Odprti dostop
Materino mleko je običajno prva otrokova hrana, vendar dojenje zaradi različnih razlogov ni vedno možno. Že iz prazgodovine so tako izpričane posode, ki so verjetno služile za hranjenje otrok kot ...nadomestek dojenja. Iz rimskodobne Slovenije poznamo nekaj takih najdb, a doslej niso bile prepoznane kot posodice za dojenje. Značilne so po tankih stenah in dodatnem dulcu poleg ustja. Nalogo dojenja je lahko opravljala tudi dojilja, s čimer je povezanih več antičnih mitov, pa tudi posvetilni napisi in upodobitve dojilj v Petovioni. Razprave o prehrani dojenčkov in otrok najdemo tudi v delih antičnih piscev in zdravilcev.
Dojenje, isključivo i ukupno, uz poznate i priznate prednosti za majku, dijete i zajednicu, nema zadovoljavajuću prevalenciju u Hrvatskoj (ni u svijetu), gledajući preporuke WHO/UNICEF-a. Cilj rada ...je prikazati podatke o isključivom dojenju 6 mjeseci i ukupnom dojenju 12 mjeseci i dužem te analizirati čimbenike koji su utjecali na trajanje dojenja. Online anketom prikupljeni su podatci članica facebook skupina koje okupljaju mame s područja Bjelovarsko-bilogorske županije, o trajanju isključivog i dojenja uz dohranu, te sociodemografskim i drugim čimbenicima koji se prema literaturi smatraju značajnim za trajanje dojenja. Podatci su obrađeni metodama deskriptivne statistike, analizirana je značajnost razlika i korelacija pojedinih varijabli neparametrijskim postupcima te je provedeno ispitivanje modela predikcije kategorijskih ishoda isključivog dojenja šest mjeseci i dojenja uz dohranu 12 i više mjeseci binominalnom logističkom regresijom. U skupini ispitanica postotak majki koje su isključivo dojile 6 mjeseci i 12 i više mjeseci uz dohranu je viši od 60%. Među čimbenicima koji značajno utječu na trajanje isključivog dojenja izdvajaju se majčina dob u vrijeme djetetovog rođenja, majčina i očeva stručna sprema, a na ukupno trajanje dojenja značajno utječu uz navedene varijable i iskustvo trudničkih tečajeva. U radu su prikazane i značajnosti razlika po pojedinim kategorijama analiziranih varijabli, a logističkom regresijom su izdvojeni najznačajniji prediktori uspješnog isključivog dojenja (dob rađanja nakon 25 godina) i ukupnog dojenja (viša i visoka stručna sprema majke). Trajanje isključivog i ukupnog dojenja značajno međusobno koreliraju.
Dojenje je povezano s raznim zdravstvenim blagodatima za majku i dijete, stoga krovne zdravstvene organizacije preporučuju dojenje najmanje do navršenih 6 mjeseci. S obzirom na nedosljedne rezultate ...u literaturi, cilj je ovoga istraživanja bio ispitati razlike između majki koje doje i onih koje hrane djecu nadomjesnim mlijekom u nekim sociodemografskim i opstetričkim čimbenicima, percipiranom temperamentu dojenčeta, kvaliteti povezivanja majke s djetetom te mentalnom zdravlju (depresivnosti, anksioznosti, stresu). Također, htjeli smo provjeriti koliko ispitivane varijable pridonose objašnjenju varijance načina prehrane dojenčeta. Majke (N = 284) dojenčadi u dobi do šest mjeseci ispunile su upitnike u online istraživanju. Korišteni su Upitnik karakteristika dojenčeta (ICQ), Edinburški upitnik poslijeporođajne depresivnosti (EPDS), Upitnik depresije, anksioznosti i stresa (ljestvice anksioznost i stres; DASS-21), Upitnik povezivanja nakon porođaja (PBQ) te upitnik općih podataka. Rezultati su pokazali da su majke koje doje višeg obrazovanja, izvještavale su o nižoj stopi hitnoga carskog reza te su porođaj rjeđe procjenjivale traumatičnim. Majke koje doje svoju su dojenčad percipirale više neprilagodljivima i nepredvidivima. Nije pronađena značajna razlika u ostalim sociodemografskim i opstetričkim karakteristikama, kvaliteti povezivanja s dojenčetom, kao ni u mentalnom zdravlju između majki koje doje i onih koje ne doje. Regresijska analiza pokazala je da dojenju značajno pridonosi više obrazovanje majke, niža stopa traumatičnoga iskustva porođaja te neprilagodljivi temperament dojenčeta. Rezultati ukazuju na potrebu formiranja dodatne podrške dojenju kod majki koje su imale porođaj hitnim carskim rezom ili koje su porođaj doživjele traumatičnim. Također, majke dojilje potrebno je podržati u uspostavi predvidljivije rutine hranjenja i pristupanju dojenčetu s težim temperamentom.
Bol i oštećenje bradavica (ragade) prilikom dojenja povezani su s ranim prestankom dojenja. Ragade se intervencijom osoblja rodilišta mogu spriječiti obzirom, jer su najčešći uzroci nepravilan ...položaj pri dojenju i loš hvat. Pisani protokoli olakšavaju rad osoblju te poboljšavaju kliničke ishode. Cilj istraživanja bio je utvrditi utjecaj uvođenja pisanog protokola na broj dojilja koje se iz rodilišta otpuštaju s ragadama radi prevencije ranog prestanka dojenja. Prospektivno istraživanje na Odjelu babinjača. Protokol je sažeti dokument s uputama primaljama za pristupanje dojilji s bolnim bradavicama kako bi se spriječilo oštećenje. U prvoj fazi istraživanja (trajanje dva mjeseca) primalje su samo skupljale polazišne podatke, u drugoj fazi (jedan mjesec) započeto je educiranje o uzrocima nastanka ragada i o primjeni protokola, u trećoj (šest mjeseci) primalje su se služile protokolom. Od ukupno 2067 porođaja podatci su zabilježeni za njih 1292 (62,5%). U trećoj fazi bilo je manje oštećenja bradavica stupnja >1 prema Morbacheru u odnosu na prvu fazu (4,8% vs 9,8%, p=0,007), više majki za koje su primalje procijenile da doje u nepravilnom položaju (5,2% vs 1,5%, p=0,003) te da je hvat loš (15,6% vs 8,1%, p=0,0006). U drugoj fazi, u odnosu na prvu, zabilježeno je više majki s nepravilnim položajem (1,8% vs 1,5%, p=0,003) i hvatom (18,9% vs 8,1%, p=0,001). Učestalost uporabe šeširića s vremenom se smanjivala (po fazama 22,4%, 19,6%, 17,2%, p=0,112). Primjena pisanog protokola dovela je do smanjenja broja dojilja koje se otpuštaju s ragadama većeg stupnja, te do osvještavanja primalja o položaju dojenja i hvatu.
Cilj rada je bio izraditi upitnik koji će omogućiti kvantifikaciju postupaka, stavova i znanja zdravstvenih djelatnika o dojenju. Istraživa- nje je provedeno na 370 zdravstvenih djelatnika (37 muškog ...i 333 ženskog spola) koji su u periodu od 15.12.2020. do 15.03.2021. ispu- nili online radnu verziju upitnika. Statističkim postupcima redukcije čestica i izdvajanjem glavnih faktora te izračunom konstruktne valjanosti (pokazuje stupanj do kojeg instrument mjeri određenu osobinu ili teorijski konstrukt koji želimo izmjeriti) dobiven je upitnik ponašanja, stavova i znanja zdravstvenih djelatnika o dojenju (BBAKQ prof ). Upitnik se sastoji od ljestvice ponašanja (9 čestica), sta- vova (19 čestica) i znanja (20 čestica). Ljestvica ponašanja pokazuje zadovoljavajuću unutarnju konzistentnost (Cronbach’s Alpha = 0,70), a faktorsko rješenje s tri faktora (Podrška dojenju, Prekid dojenja i Pogrešni savjeti) objašnjava 67,16% varijance (Kaiser-Meyer- Olkinov pokazatelj = 0,69, Bartlettov test < 0,000). Izdvojene vrijednosti prosječne ekstrahirane varijance za svaku latentnu varijablu su veće od 0,5 (0,55/0,63/0,72) što upućuje na dobru konvergentnu valjanost. Raznoosobinski-jednoosobinski omjer korelacija (HTMT, heterotrait-monotrait ratio correlations) (0,11/0,19/0,56) potvrđuje dobru diskriminantu valjanost. Ljestvica stavova ima visok Cronbach’s Alpha (0,94), a faktorsko rješenje s dva faktora (Pozitivni stavovi o dojenju, Negativni stavovi o dojenju) objašnjava 61,65% varijance (Kaiser-Meyer-Olkinov pokazatelj = 0,93, Bartlettov test < 0,000). Izdvojene vrijednosti prosječne ekstrahirane varijance za svaku latentnu varijablu su veće od 0,5 (0,53/0,67), a HTMT omjer korelacije je 0,63, što upućuje na dobru konvergentnu i diskriminan- tu valjanost. Interna konzistentnost stavki ljestvice znanja BBAKQ prof. upitnika je vrlo dobra (KR20 = 0,81). Upitnik treba poslužiti kao pomoć u istraživanjima doprinosa zdravstvenih djelatnika uspješnom dojenju, besplatan je i dostupan na poveznici danoj u tekstu.
This paper examines breastfeeding as a social and cultural phenomenon from the dawn of human civilization until the end of the eighteenth century. Ancient peoples were aware of the importance of ...mother’s milk, and breastfeeding was the societal norm. However, the upper classes always showed inclination toward hiring wet nurses. Although physicians advocated breastfeeding, social attitudes had a particularly great impact on the practice of breastfeeding. Also, the Church – and later the scientific and moralist elite as the main historical centers of social power – directly shaped social attitudes toward breastfeeding and thus influenced the outcome of the practice. The eighteenth century represents a turning point in the context of breastfeeding, as mothers were appointed the nursing role, and breastfeeding became the mother’s moral and civic duty. This brief historical review attests to the social construction of breastfeeding, whose meanings are always shaped within a specific socio-cultural and historical context.
Cilj je ovoga rada potvrditi učinkovitost programa edukacije učenika srednjih škola o zdravoj prehrani novorođenčadi i dojenčadi te male djece. Izrađen je strukturirani program edukacije od četiri ...nastavna sata o ranoj prehrani djeteta za učenike srednjih škola. Program edukacije predstavljen je Povjerenstvu za zaštitu i promicanje dojenja Ministarstva zdravstva Republike Hrvatske te je korigiran prema uputama Povjerenstva. U skladu s odobrenjem Ministarstva znanosti i obrazovanja probno je provedena izvaninstitucionalna nastava prema navedenom programu u završnim razredima u tri srednje škole Bjelovarsko-bilogorske županije: Srednja škola Čazma, Srednja škola Bartola Kašića Grubišno Polje i Srednja škola August Šenoa Garešnica. Punoljetni učenici osobno su dali informirani pristanak za sudjelovanje u istraživanju, a roditelji za maloljetne učenike. Provoditelji supervizirane vršnjačke edukacije bili su studenti prve i druge godine Stručnog studija sestrinstva Veleučilišta u Bjelovaru. Oni su za takvu aktivnost pripremljeni s pomoću programa edukacije organiziranog na Veleučilištu. Nastava se održavala pod nadzorom supervizora koji su pratili rad studenata edukatora. Učinci edukacije mjereni su validiranim Upitnikom namjera, stavova i znanja učenika i studenata o dojenju (BIAKQ upitnik). Namjere, stavovi i znanje učenika srednjih škola o prirodnoj prehrani novorođenčadi i male djece mjereni su neposredno prije i poslije završetka edukacije, a razlika u rezultatima potvrdila je učinkovitost provedene edukacije.
Migrenski status je stanje perzistirajućega migrenskog napadaja trajanja dužeg od 72 sata. Liječenje se temelji na parenteralnoj primjeni analgetika, antimigrenika, antiemetika i nadoknadi tekućine. ...Kortikosteroidi smanjuju rizik od povrata glavobolje. Veća prevalencija migrena u žena objašnjava se povezanošću estrogena i patofizioloških mehanizama migrene. Prava menstrualna migrena javlja se isključivo u danima oko početka ciklusa i nije česta. Migrena povezana s menstruacijom javlja se na početku ciklusa, ali i u drugim danima ciklusa i znatno je češće pojavnosti. U liječenju akutnog napadaja koristi se standardna abortivna terapija. Profilaksa menstrualne migrene i migrene povezane s menstruacijom može biti kratkotrajna (mini-profilaksa) i počinje 2 dana prije i traje obično do 3. ili 4. dana ciklusa, a u tu se svrhu koriste nesteroidni antireumatici (naproksen), triptani ili hormonska terapija. Ako mini-profilaksa nije učinkovita, potrebno je započeti kontinuiranu profilaksu koja može biti klasična ili hormonska. Tijekom trudnoće i dojenja terapijske su mogućnosti ograničene zbog mogućega štetnog utjecaja lijeka na trudnoću i dijete. U akutnoj terapiji sigurni u svim stanjima su paracetamol, sumatriptan te metoklopramid. Profilaksa migrene tijekom trudnoće većinom nije potrebna jer obično nakon prvog tromjesečja dolazi do redukcije broja migrena zbog stabilno visokih razina estrogena, a ako je indicirana, sigurnom se smatra primjena propranolola. Tijekom dojenja moguća je akutna terapija gotovo svim uobičajenim lijekovima za migrenu osim opijatima i ergotaminskim preparatima, a veći je i spektar lijekova koji se mogu primijeniti radi profilakse migrene. Blokatori CGRP-a ili njegovog receptora nisu indicirani za profilaktičku terapiju tijekom trudnoće i dojenja.
Dojenje je povezano s raznim zdravstvenim blagodatima za majku i dijete, stoga krovne zdravstvene organizacije preporučuju dojenje najmanje do navršenih 6 mjeseci. S obzirom na nedosljedne rezultate ...u literaturi, cilj je ovoga istraživanja bio ispitati razlike izmeðu majki koje doje i onih koje hrane djecu nadomjesnim mlijekom u nekim sociodemografskim i opstetričkim čimbenicima, percipiranom temperamentu dojenčeta, kvaliteti povezivanja majke s djetetom te mentalnom zdravlju (depresivnosti, anksioznosti, stresu). Takoðer, htjeli smo provjeriti koliko ispitivane varijable pridonose objašnjenju varijance načina prehrane dojenčeta. Majke (N = 284) dojenčadi u dobi do šest mjeseci ispunile su upitnike u online istraživanju. Korišteni su Upitnik karakteristika dojenčeta (ICQ), Edinburški upitnik poslijeporoðajne depresivnosti (EPDS), Upitnik depresije, anksioznosti i stresa (ljestvice anksioznost i stres; DASS-21), Upitnik povezivanja nakon poroðaja (PBQ) te upitnik općih podataka. Rezultati su pokazali da su majke koje doje višeg obrazovanja, izvještavale su o nižoj stopi hitnoga carskog reza te su poroðaj rjeðe procjenjivale traumatičnim. Majke koje doje svoju su dojenčad percipirale više neprilagodljivima i nepredvidivima. Nije pronaðena značajna razlika u ostalim sociodemografskim i opstetričkim karakteristikama, kvaliteti povezivanja s dojenčetom, kao ni u mentalnom zdravlju izmeðu majki koje doje i onih koje ne doje. Regresijska analiza pokazala je da dojenju značajno pridonosi više obrazovanje majke, niža stopa traumatičnoga iskustva poroðaja te neprilagodljivi temperament dojenčeta. Rezultati ukazuju na potrebu formiranja dodatne podrške dojenju kod majki koje su imale poroðaj hitnim carskim rezom ili koje su poroðaj doživjele traumatičnim. Takoðer, majke dojilje potrebno je podržati u uspostavi predvidljivije rutine hranjenja i pristupanju dojenčetu s težim temperamentom.
PDF
