This paper examines breastfeeding as a social and cultural phenomenon from the dawn of human civilization until the end of the eighteenth century. Ancient peoples were aware of the importance of ...mother’s milk, and breastfeeding was the societal norm. However, the upper classes always showed inclination toward hiring wet nurses. Although physicians advocated breastfeeding, social attitudes had a particularly great impact on the practice of breastfeeding. Also, the Church – and later the scientific and moralist elite as the main historical centers of social power – directly shaped social attitudes toward breastfeeding and thus influenced the outcome of the practice. The eighteenth century represents a turning point in the context of breastfeeding, as mothers were appointed the nursing role, and breastfeeding became the mother’s moral and civic duty. This brief historical review attests to the social construction of breastfeeding, whose meanings are always shaped within a specific socio-cultural and historical context.
U radu se, na temelju najstarije poslovne knjige Hospitala milosrđa, započete nakon velikog potresa 1667. godine i drugih izvora proučava utjecaj potresa na rad nahodišta smještenog u srcu grada, na ...prostoru koji je bio jako razoren. Analiziranjem frekvencije isplata za dojenje nahoda istražuje se ritam normalizacije rada državne karitativne ustanove za vrijeme krize izazvane prirodnom katastrofom. Studija obnove rada nahodišta nakon potresa prilog je boljem razumijevanju izvanredne vitalnosti i žilavosti institucija Dubrovačke Republike i organizacijske sposobnosti pojedinaca, pripadnika elita, koji su ih vodili.
Cilj ovoga prikaza je procijeniti utjecaj koji patronažna sestra ima na dojenje. Provedeno je retrospektivno istraživanje putem telefonske ankete na ukupno 25 ispitanica. Prethodno iskustvo s ...dojenjem je imalo 18 (72%) majki, a 7 (28%) ih je bilo bez iskustva. Zbog teškoća s dojenjem patronažne sestre su u 18 (72%) majki promatrale tehniku dojenja i pregledale dojke u 13 (52%) žena. Kao savjet o prehrani kod 21 (84%) majke je preporučeno isključivo dojenje, dok je u 4 (16%) slučaja preporučeno dodavanje vode i/ili čaja. Dojenje na zahtjev preporučeno je u 14 (56%) slučajeva, a dojenje prema određenom rasporedu u 4 (16%) slučaja. Savjet o prehrani majke tijekom laktacije bio je potreban u 21 (84%) slučaju, a samo u 4 (16%) slučaja nije bio potreban. Patronažne sestre su pomogle majkama u dojenju u 12 (48%) slučajeva, nisu imale utjecaja na dojenje u 9 (36%) slučajeva, a u 4 (16%) slučaja su odmogle dojenju. Patronažna služba ima važno mjesto u preventivnom radu. Da bi pružile stručnu pomoć pri dojenju patronažne sestre se trebaju bolje povezati s rodilišnom i pedijatrijskom skrbi, uz ujednačenu i suvremenu izobrazbu o dojenju.
Osjetljive skupine stanovništva na štetne učinke toksičnih metala jesu trudnice, dojilje i djeca, jer imaju povećane potrebe za nutrijentima i stoga povećanu želučanocrijevnu apsorpciju i ...esencijalnih, i toksičnih elemenata. Poremećaji homeostaze metalnih iona mogu dovesti do oksidacijskog stresa, ugroziti antioksidacijsku zaštitu organizma i izazvati toksične učinke. Cilj rada bio je procijeniti rizike zdravstvenih učinaka u osoba koje doje i njihovoj dojenčadi zbog izloženosti majke kadmiju i olovu pušenjem cigareta i živi morskom hranom. Biološki markeri učinaka bili su ukupno antioksidacijsko stanje (TAS) u majčinom mlijeku i razine esencijalnih elemenata kalcija, željeza, cinka, bakra i selena u serumu i majčinom mlijeku. Nađena su povećanja kadmija u krvi aktivnih pušačica i ukupne žive u krvi i kosi povezane s konzumacijom ribe. Nije bilo učinka na TAS u mlijeku i stanje esencijalnih elemenata. U zaključku, razine izloženosti glavnim toksičnim metalima s obzirom na životne navike i regionalno stanje okoliša u ispitivanom priobalnom području Republike Hrvatske su unutar sigurnih raspona pri kojima ne dolazi do poremećaja antioksidacijske zašitite i razine esencijalnih elemenata u žena koje doje i u njihovoj dojenčadi.
Osjetljive skupine stanovništva na štetne učinke toksičnih metala jesu trudnice, dojilje i djeca, jer imaju povećane potrebe za nutrijentima i stoga povećanu želučanocrijevnu apsorpciju i esencijalnih, i toksičnih elemenata. Poremećaji homeostaze metalnih iona mogu dovesti do oksidacijskog stresa, ugroziti antioksidacijsku zaštitu organizma i izazvati toksične učinke. Cilj rada bio je procijeniti rizike zdravstvenih učinaka u osoba koje doje i njihovoj dojenčadi zbog izloženosti majke kadmiju i olovu pušenjem cigareta i živi morskom hranom. Biološki markeri učinaka bili su ukupno antioksidacijsko stanje (TAS) u majčinom mlijeku i razine esencijalnih elemenata kalcija, željeza, cinka, bakra i selena u serumu i majčinom mlijeku. Nađena su povećanja kadmija u krvi aktivnih pušačica i ukupne žive u krvi i kosi povezane s konzumacijom ribe. Nije bilo učinka na TAS u mlijeku i stanje esencijalnih elemenata. U zaključku, razine izloženosti glavnim toksičnim metalima s obzirom na životne navike i regionalno stanje okoliša u ispitivanom priobalnom području Republike Hrvatske su unutar sigurnih raspona pri kojima ne dolazi do poremećaja antioksidacijske zašitite i razine esencijalnih elemenata u žena koje doje i u njihovoj dojenčadi.
Vulnerable population groups for adverse effects of toxic metals are pregnant and lactating women and children due to their high nutritional needs and ensuing increased gastrointestinal absorption of both essential and toxic elements. Disruption of metal ion homeostasis may lead to oxidative stress, overwhelm antioxidant protection, and cause toxic effects. The aim of this work was to assess health risks in breast feeding women and their infants due to maternal exposure to cadmium and lead via cigarette smoking and mercury via seafood. Biological markers of effects were total antioxidant status (TAS) in breast milk and levels of essential elements calcium, iron, zinc, copper, and selenium in serum and breast milk. We found increases in blood cadmium in active smokers and total mercury in blood and hair associated with fish consumption. No effects were found on TAS in breast milk and essential element status. In conclusion, exposure levels of the main toxic metals regarding lifestyle and regional environmental condition in studied coastal area of the Republic of Croatia are within safe ranges that cause no disruption in either antioxidant protection or essential element status in breast feeding women and their infants.
Prehrana tijekom razdoblja laktacije osim što treba zadovoljiti energetske i prehrambene
potrebe dojilje, utječe i na sastav majčinog mlijeka. U istraživanje je uključeno 83 dojilja i 76
nedojilja s ...područja Primorsko-goranske županije, koje su praćene 3 puta (nakon 1, 3 i 6 mjeseci
poslijeporođajnog razdoblja). Prilikom svakog posjeta određivane su: antropometrijske značajke
(tjelesna masa, udio mišićnog i masnog tkiva, razina visceralne masti i indeks tjelesne mase),
prehrambeni unos (metodom 24-satnog prisjećanja) te je prikupljen uzorak majčinog mlijeka.
Analiza sastava masnih kiselina u uzorcima majčinog mlijeka provedena je plinskom
kromatografijom.
Rezultati istraživanja prehrambenog unosa obje skupine pokazuju kontinuirano smanjenje
unosa energije i svih makronutrijenata tijekom poslijeporođajnog razdoblja. Prehrambeni unos
svih ispitanica je manji od preporuka. Dojilje značajno smanjuju tjelesnu masu (p=0,004) i udio
tjelesne masti (p=0,034) u razdoblju 3 do 6 mjeseci poslije poroda, a nedojilje u razdoblju 1 do 3
mjeseca poslije poroda (p<0,001). Udio mišićne mase je nepromijenjen kod obje skupine. U
majčinom mlijeku prosječan udio jednostruko nezasićenih masnih kiselina iznosio je 42,26%,
trans masnih kiselina 2,46%, zasićenih 34,95% i višestruko nezasićenih masnih kiselina 20,01%.
Statistički značajna korelacija dokazana je između prosječnog sadržaja dokozaheksaenske
kiseline u mlijeku i unosa putem hrane (r=0,52; p<0,006).
Prehrana tijekom razdoblja laktacije osim što treba zadovoljiti energetske i prehrambene
potrebe dojilje, utječe i na sastav majčinog mlijeka. U istraživanje je uključeno 83 dojilja i 76
nedojilja s područja Primorsko-goranske županije, koje su praćene 3 puta (nakon 1, 3 i 6 mjeseci
poslijeporođajnog razdoblja). Prilikom svakog posjeta određivane su: antropometrijske značajke
(tjelesna masa, udio mišićnog i masnog tkiva, razina visceralne masti i indeks tjelesne mase),
prehrambeni unos (metodom 24-satnog prisjećanja) te je prikupljen uzorak majčinog mlijeka.
Analiza sastava masnih kiselina u uzorcima majčinog mlijeka provedena je plinskom
kromatografijom.
Rezultati istraživanja prehrambenog unosa obje skupine pokazuju kontinuirano smanjenje
unosa energije i svih makronutrijenata tijekom poslijeporođajnog razdoblja. Prehrambeni unos
svih ispitanica je manji od preporuka. Dojilje značajno smanjuju tjelesnu masu (p=0,004) i udio
tjelesne masti (p=0,034) u razdoblju 3 do 6 mjeseci poslije poroda, a nedojilje u razdoblju 1 do 3
mjeseca poslije poroda (p<0,001). Udio mišićne mase je nepromijenjen kod obje skupine. U
majčinom mlijeku prosječan udio jednostruko nezasićenih masnih kiselina iznosio je 42,26%,
trans masnih kiselina 2,46%, zasićenih 34,95% i višestruko nezasićenih masnih kiselina 20,01%.
Statistički značajna korelacija dokazana je između prosječnog sadržaja dokozaheksaenske
kiseline u mlijeku i unosa putem hrane (r=0,52; p<0,006).
Nutrition during lactation not only satisfies energy and nutritional needs of lactating
women, but in addition influences the composition of breast milk. The study included 83
lactating and 76 non-lactating women from the area of Primorsko Goranska County which were
controlled in 3 phases (after first, third and sixth month postpartum period). During each visit
were examined anthropometrics (body weight, muscle mass, fat tissue, visceral fat, and BMI),
dietary intake (24-hour dietary recalls) as well as were collected milk samples. Analysis of fatty
acids in breast milk samples was quantified by gas chromatography.
The results of the food intake of both groups showed a continuous decrease in energy
intake and in all macronutrients during postpartum period. Dietary intake was lower than
recommended for all participants. Significant decrease (p=0.004) in body weight and proportion
of body fat (p=0.034) were determined in lactating group during the period of 3 to 6 months
postpartum, while in non-lactating group 1 to 3 months postpartum (p<0.001). Share of muscle
mass was unchanged in both groups. In breast milk, the average proportion of monounsaturated
fatty acids were 42.26%, trans fatty acids 2.46%, saturated fatty acids 34.95% and 20.01% of
long-chain polyunsaturated fatty acids. Statistically significant correlation was confirmed
between the average contents of docosahexaenoic acid in breast milk and intake from the food
(r=0.52; p<0.006).
PDF
