Knjižnice grada Zagreba najveća su mreža narodnih knjižnica u Hrvatskoj, ustanova koja usluge ne razvija samo za korisnike – već i s korisnicima. Slijedeći tu pretpostavku, no i u skladu s misijom ...ustanove te suvremenim kretanjima u području informacijskih znanosti, mnoštvo tradicionalnih usluga poprimilo je i digitalnu inačicu ili se pokreću nove digitalne usluge – poput usluge „Postanite e-Građani uz pomoć knjižnice“. U suradnji s Ministarstvom uprave Republike Hrvatske upravo u Gradskoj knjižnici pokrenuta je spomenuta usluga, koja je nakon pilot-faze uspostavljena i u drugim knjižnicama mreže Knjižnica grada Zagreba, ali i u Hrvatskoj, a s ciljem veće stope ostvarivanja građanskih i socijalnih prava od strane građana. Nakon pregleda uloge knjižnica u demokratskom društvu i digitalnih usluga Knjižnica grada Zagreba, u radu će se predstaviti razvoj knjižničnih usluga vezanih uz projekt Vlade Republike Hrvatske e-Građani, kao i vrednovanje pružene usluge od strane neposrednih korisnika projekta. Predstavit će se i promišljanja autora o širenju usluge, kao i o njezinu poboljšanju.
U posljednjih nekoliko godina brazilske gradske vlasti pokrenule su portale s otvorenim podacima. Njihove inicijative pojavljuju se u trenutku kada se počinje primjenjivati Zakon o transparentnosti, ...koji propisuje rokove za usvajanje i primjenu mjera usmjerenih na povećanje transparentnosti vlasti, kao što su „portali transparentnosti“, ali propisuje i sankcije za neprihvaćanje i neprovođenje tih mjera. U skladu s tim u ovom se radu istražuje hoće li gradovi koji imaju portale s višim indeksom digitalne
transparentnosti (engl. Digital Transparency Index, DTI) imati i najkvalitetnije inicijative za otvaranje podataka. Kako bi se ostvarili ti ciljevi, službeni portali i inicijative za otvaranje podataka vrednuju se uz pomoć metode koju predlaže Paula Amorim (2012) i uz uvjete koje ističu Open Knowledge Foundation (OKF, 2011) i Tim Berners-Lee (2010). Rezultati ukazuju na to da ne postoji izravna veza između indeksa digitalne transparentnosti i kvalitete inicijativa za otvaranje podataka u pet istraživanih gradova. Rasprava o rezultatima ukazuje na nepostojanje precizne javne politike o digitalnoj demokraciji koja bi u isto vrijeme promicala ne samo vladine podatke nego i transparentnost podataka.
Analizira se upotreba instrumenata e-participacije u slovenskim lokalnim samoupravnim jedinicama. Rad se temelji na teoriji e-demokracije u vezi sa spoznajama o informacijsko-komunikacijskoj ...tehnologiji (IKT). IKT omogućuje sudjelovanje i uključivanje građana u procese donošenja odluka upotrebom različitih instrumenata e-participacije (e-kontakt, e-forum, e-anketa, e-peticija, itd.). Naglasak je stavljen na lokalnu demokraciju i njezine različite oblike, tj. predstavničku, tržišnu, mrežnu i (najvažniju za ovaj rad) participativnu demokraciju, čiji je jedan od rastućih elemenata također e-participacija. Analizirali smo službene internetske stranice svih 211 slovenskih jedinica lokalne samouprave i našli da sve nude e-pristup i različite forme e-konzultacija, ali da ostali instrumenti e-participacije postoje samo u rijetkim slučajevima. Dodatno, usporedna analiza rezultata anketa iz 2006. i 2009. pokazuje da se broj jedinica lokalne samouprave koje nude raznovrsne instrumente e-participacije sporo smanjuje.
Sve veći broj korisnika društvenih mreža ostavio je trag i na političku komunikaciju. Dok je upotreba društvenih mreža u političkom marketingu već uvriježena, prvenstveno u izbornim kampanjama, vlade ...i lokalna uprava i samouprava još su uvijek na početcima korištenja društvenih mreža. Cilj je ovog istraživanja ispitati kako gradonačelnici u zemljama srednje i jugoistočne Europe koriste Facebook. Koristeći analizu sadržaja, ispitali smo kakve status-poruke gradonačelnici stavljaju na svoje službene Facebook-stranice – privatne ili službene. Osim toga, analizirali smo komentare građana kako bismo utvrdili ostavljaju li građani konstruktivne, cinične, neutralne ili komentare potpore na stranicama gradonačelnika. Ispitano je deset službenih Facebook-stranica gradonačelnika u pet zemalja: Bugarskoj, Hrvatskoj, Mađarskoj, Makedoniji i Sloveniji. Rezultati istraživanja pokazali su da gradonačelnici u navedenim zemljama koriste Facebook gotovo isključivo u službene svrhe. Analiza komentara građana ukazuje kako trend iskazivanja cinizma na Facebooku nije prisutan u zemljama srednje i jugoistočne Europe. Nalazi dalje upućuju na činjenicu da je Facebook dobra platforma za okupljanje simpatizera, ali nisu pronađeni dokazi da Facebook služi kao platforma za konstruktivnu raspravu.
U okviru ovog rada istražena je posredovana online komunikacija članica Javnog radio-televizijskog sistema u Bosni i Hercegovini (JSBiH) da bi se ustanovilo kako se mediji koji pripadaju tom sustavu ...koriste internetskim portalima za uspostavu, održavanje i izgradnju odnosa sa svojim javnostima i interesno-utjecajnim skupinama. U studiji su analizirana četiri web portala, kojima se koriste tri članice JSBiH – Radio-televizija Bosne i Hercegovine (BHRT), Radio-televizija Federacije Bosne i Hercegovine (RTVFBiH) i Radio-televizija Republike Srpske (RTRS) te su identificirane zajedničke karakteristike koje se odnose na interaktivnu online komunikaciju, sadržaj i mogućnosti sudjelovanja korisnika. U radu je istraženo korištenje dijaloških komunikacijskih formi na internetskim portalima i njihov utjecaj na razvoj e-dijaloga i e-demokraciju u BiH. Rezultati istraživanja pokazali su da internetski portali javnih RTV servisa u BiH ispunjavaju elementarne tehničke zahtjeve za uspostavu internetom posredovane online komunikacije, ali da nije uspostavljena dijaloška online komunikacija s javnostima. To se posebno odnosi na neiskorištenost kapaciteta usmjerenih k pospješivanju interaktivnosti, multimedijske konvergencije i korisničke participacije.
Koristeći metodu analize sadržaja te oslanjajući se na literaturu o ulozi interneta u suvremenim izbornim kampanjama (cyber campaigning) i literaturu o krizi javnog komuniciranja te demokratskom ...potencijalu interneta, ovaj rad istražuje a) u kojoj su mjeri i na koji način hrvatske stranke na parlamentarnim
izborima 2007. koristile marketinški potencijal interneta te b) u kojoj su mjeri i na koji način koristile internet kako bi potaknule građane na (online ili offline) sudjelovanje u politici. Rezultati istraživanja
pokazali su da su stranke u Hrvatskoj na parlamentarnim izborima 2007. samo djelomično iskoristile marketinški potencijal interneta. Analiza elemenata interaktivnosti pokazala je da stranke u predizborno vrijeme u načelu nisu koristile internet kako bi se upustile u raspravu s biračima. Rezultati dobiveni ovim
istraživanjem međutim samo potvrđuju trendove u drugim zemljama koji govore da upotreba interneta u svrhu rasprave sa strankama i kandidatima, a koja ima za cilj povećanje opće uključenosti građana i
širenje kruga politički aktivnih građana, nije ispunila prijašnja optimistična predviđanja.
Cilj je ovog rada istražiti varijable povezane s online političkom
participacijom u Hrvatskoj iz dvije perspektive. Prvo, dosadašnje
političko participiranje putem interneta objašnjava se varijablama
...na važnost kojih upućuju prijašnja sociološka i politička
istraživanja. Među tim su varijablama sociodemografske
karakteristike, političke vrijednosti, klasični oblici političkoga
sudjelovanja te obilježja upotrebe interneta. Sve su te varijable
povezane s dosadašnjom online političkom aktivnosti, no
političke vrijednosti i dosadašnje sudjelovanje u klasičnim
oblicima političkih aktivnosti pokazale su se najznačajnijim
odrednicama. Drugo, namjere buduće upotrebe interneta za
različite oblike političkih aktivnosti istražuju se jednom od
psiholoških teorija odlučivanja, odnosno proširenog oblika
Ajzenove teorije planiranoga ponašanja. Na temelju toga
modela, odrednice online političke participacije jesu stav prema
tim aktivnostima, subjektivna norma, percipirana kontrola nad
ponašanjem i osjećaj moralne obveze sudjelovanja. Tri varijable
– stav, subjektivna norma i moralna obveza – pridonijele su
podjednako i značajno prediktivnoj snazi modela, objašnjavajući
gotovo 50% varijance namjere sudjelovanja u političkim
aktivnostima putem interneta. Nakon uključ ivanja dosadašnje
političke participacije udio objašnjene varijance porastao je na
65%. Niz pitanja ostaje otvoreno za daljnja istraživanja.
PDF
