The paper presents findings of an exploratory research into the ways of discursively constructing the role of humans in climate change. Relying on the broad framework of ecolinguistics and critical ...discourse analysis, the authors conducted a comparative qualitative analysis of a corpus of texts published in Croatian and anglophone media in a limited, randomly chosen period. The aim of the research was to establish what »stories« (Stibbe 2015) related to this important social problem are given prominence in the analyzed corpus of Croatian and anglophone media texts, what points of common knowledge, i.e.«topoi« (Wodak 2001) are activated in the interpretation of these stories and what strategies of constructing »social actors« are used in the two corpora. The contrastive qualitative analysis makes it possible to gain insight into the differences in the focus of reporting, prominence given to particular (sub)topics in particular communities and rhetorical strategies used in shaping the discourse on climate change.
U radu se prikazuju dva 2015. godine izrađena zvučna atlasa hrvatskoga jezika: Austrijacizmi i germanizmi u hrvatskome jeziku i Zvučni atlas hrvatskih govora. Opisuju se metodologija, korpus, ustroj, ...odabir infomanata, njihova svrha te mogućnosti primjene.
Rad na temelju istraživanja obrađuje percepciju njemačkih posuđenica u gradu Križevcima i kalničkom Prigorju. U uvodu autor govori o posuđenicama, dodirnom jezikoslovlju te vlastitom, ...ekolingvističkom pogledu na germanizme, koje smatra nedovoljno istraženom temom na križevačkom području, dok u nastavku rada prikazuje rezultate istraživanja koje je provedeno na ispitanicima triju dobnih skupina.
U prilogu će biti govora o statusu, prestižu i uporabi jezika, o raznovrsnosti i relativnosti
pojedinih kriterija prosudbe njegove samosvojnosti, principa poimanja jezika kao živoga,
ugroženoga, ...mrtvoga, revitaliziranoga i sl. U tekstu se, dakle, spominju lingvistička,
sociolingvistička (komunikacijska), etnoligvistička, ekolingvistička, politolingvistička
(ideološka) gledišta klasifi kacije slavenskih jezika, a za ilustraciju se navode primjeri
raznih jezika. Ne razmatrajući prednosti i nedostatke spomenutih kriterija, autorica
upozorava na problem arbitrarnosti svakoga o njih. U uvodnom se dijelu izlaganja
spominju i manje poznati književni mikrojezici, otočni, dijasporni, regionalni, (trans)
granični, rubni, manjinski jezici. U daljnjem razmatranju teme autorica se posvećuje
području češkog (općenacionalnog) jezika koji je predmetom preciznije stratifi kacije s
obzirom na njegove idiome u geografskom ili socijalnom smislu. Posebna se pozornost
poklanja nazivlju, npr. spisovná čeština, hovorová čeština, knižní čeština, běžně mluvená
čeština, obecná čeština i mogućim zabludama u tumačenju navedenih pojmova.
PDF
