SLOVENCI, EKOLOGIJA I POLITIKA Verlič Dekleva, Barbara
Socijalna ekologija,
10/1993, Letnik:
2, Številka:
4
Journal Article
Recenzirano
Odprti dostop
Analiza je usmjerena na individualno-psihološke, stručne i političke dimenzije ekološke problematike. Ugroženost stanovnika u životnom okolišu, od podataka iz istraživanja o kvaliteti života ...(1984-1991), dramatično se povećala dva do tri puta te je dosegnula 41-65% slovenske populacije. To je u suprotnosti s optimističnim ocjenama koje je prihvatio slovenski parlament na temelju stručnih analiza. Paradoks između stanja i svijesti ljudi možemo osvijetliti genezom analitičkoga koncepta laičkog mišljenja nasuprot stručnom mišljenju u okviru političkih promjena u slovenskom društvu. ^ini se da tek politički događaji daju konzistentno značenje toj kontroverzi između subjektivne percepcije i stručnih, parcijalnih argumenata.
Iznenađuje suprotnost između relativnog političkog uspjeha
zelenoga pokreta i ekoloških mjera prve izabrane vlade u praksi. Ustanovili smo
podudarnost mišljenja utoliko što, usprkos nekim djelomičnim poboljšanjima i
većoj ekološkoj osviještenosti ljudi, Slovenija ima previsoku onečišćenost
okoliša s obzirom na njezinu veličinu i naseljenost.
U ovoj raspravi izneseni su rezultati fitosocioloških i ekoloških istraživanja livada okolice Lattesa, koja je autor vršio za vrijeme studijskog boravka na Međunarodnoj stanici za geobotanička ...istraživanja Mediterana i Alpa (S. I. G. M. A.) u Montpeliieru godine 1963.
Prvo poglavlje osim uvodnih napomena sadrži i kratak historijat fitosocioloških istraživanja livada u Lattesu.
'Geografski položaj (karta 1), glavne karakteristike klime šireg područja na temelju .podataka za Montpellier (tab. 1, si. 1), te odnos livadnih površina 1933. i 1963. godine (karta 2) prikazani su u drugom poglavlju.
U trećem poglavlju izneseni su rezultati fitosocioloških istraživanja na temelju kojih autor dolazi do zaključka da se livade Lattesa u okviru asocijacije Gaudinio-Arrhenatheretum Br.-Bl. (tab. I) mogu podrediti dvjema subasocijaeijama: 1. silaetosum i 2. brometosum.
Prva subasocij arija (koja se nadalje može razlučiti u četiri varijante) rasprostranjena je na vlažnijim položajima i zauzima najveći dio livadnih površina Lattesa, dok je subasocijacija brometosum razvijena na sušem tlu i pokriva male površine.
Četvrto poglavlje odnosi se na ekologiju istraživanih livada. Prema Haagu tla ovih livada veoma su bogata kalcijevim karbonatom, a pokazuju bazičnu reakciju na čitavom profilu.
Umjetnim navodnjavanjem, koje u pravilu započinje nakon prve košnje, održava se visoki nivo podzemne vode (tab. 2) i stalna potrebna vlažnost površinskog sloja tla. Time je — uz redovno gnojenje i povoljne toplinske prilike — uvjetovan veoma intenzivan rast biljnog pokrova, pa se te livade kose redovito 3—5 puta godišnje i daju velike prinose sijena.
Navodnjavanje snažno utječe i na mikroklimu tla i prizemnog sloja zraka u smislu povećavanja zračne vlage, snižavanja temperatura i ublažavanja ekstrema, tako da se tlo i za vrijeme ljetne mediteranske žege zagrijava umjereno (uspor. tab. 3).
Dio livada nalazi se pod utjecajem sjene drveća (drvoredi uz rubove, sL 4). Komparativnim mjerenjima intenziteta svjetla (sl. 2, 3), temperature tla (si. 4, 5), relativne vlage zraka i isparivanja (sl. 6, 7) u dvjema sastojinama subasocijacije silaetosum (varijanta Genista tinctoria i varijanta Lysimachia nummularia, tab. II) utvrđene su velike mikroklimatske razlike između zasjenjene sastojine (sn. A) i sastojine izložene punom suncu (sn. B). To se vrlo evidentno odražava i u florističkom sastavu. U sastojini koja je pod jačim utjecajem sjene umanjena je sposobnost konkurencije heliofilnih biljaka, pa su u većoj mjeri zastupane one biljke koje podnose zasjenjivanje (uspor. sn. A i B u tab. II).
Zaključno može se istaći da je održavanje određenog režima vode u tlu (navodnjavanjem) — što ima ogromno značenje ne samo za snabdijevanje biljaka vodom već i za reguliranje klime staništa — najvažniji ekološki faktor koji u uvjetima suhe mediteranske klime omogućuje razvitak mezofilnih livada srednjoevropskog reda Arrhenatheretalia, odnosno sveze Arrhenatherion.
U radu su iznesene neke ekološke odlike riba koje čine riblju populaciju Mavrovske akumulacije, u kojoj obitava jedna autohtona i šest unesenih vrsta riba: Salmo trutta (Linnaeus, 1758), Oncorhynchus ...mykiss (Walbaum, 1796), Leuciscus cephalus (Linnaeus, 1758), Pachychilon pictum (Heckel & Kner, 1858), Phoxinus phoxinus (Linnaeus, 1758), Barbus peloponnesius Valenciennes, 1844 i Alburnus alburnus (Linnaeus, 1758). Tijekom istraživanja vrsta Ph. phoxinus je nestala. Najgušću populaciju ima A. alburnus, pelagična, ali i litoralna vrsta u isto vrijeme; na drugom je mjestu P. pictum, endemična vrsta za slijev, bentosna, kao što je i B. peloponnesius. L. cephalus, dok je mlada, litoralna je i nektonska riba, a kad odraste, postaje bentosna. Populacija autohtone S. trutta vrlo je prorijeđena. Podaci o koeficijentu uhranjenosti, suodnosu duljina tijela–masa, gonosomatskom suodnosu i prehrani pokazuju da sve vrste, osim nestale Ph. phoxinus, nalaze povoljne ekološke uvjete, unatoč nadmorskoj visini akumulacije od oko 1233 m iznad razine mora te oštrim klimatskim uvjetima tijekom zimskog razdoblja.
Polazeći od suvremene situacije u Hrvatskoj, a u odnosu na neke značajnije pokazatelje stanja i tendencija konstituiranja, promjena i operacionalizacija ekoloških paradigmi naselja (od teorijskih ...razina o koncepcijama urbane ekologije, međunarodno utvrđenih strategija razvitka i podmirivanja potreba za boravljenjem, radom, kretanjem itd., do primjera dobre prakse na lokalnim razinama) razmatraju se neke značajke zakonske regulative, uloge lokalnih zajednica, medija, reagiranja i ponašanja stanovništva te se iznose neke pretpostavke o razlozima postojećeg i predvidljivog stanja. Ocjenjuje se i zaključuje da postojeće stanje u Hrvatskoj, posebno u koncentriranim urbaniziranim sredinama, još nije postiglo usmjereno i usklađeno približavanje relevantnih ekoloških paradigmi naselja kao zahtjeva i izraza kvalitete življenja u izgradbeno i prostorno uređenim mjestima.
Piketas vyko Klaipėdos miesto Danės upės skvere. Dauguma Klaipėdos tarybos narių ir Klaipėdos miesto gyventojai prieštaravo Girulių miško iškirtimui ir Naftos terminalo statybai Melnragėje.
Autor u članku analizira odnos izme|u triju pojmova: obrazovanje, ekologija i dijete, želeći pokazati kako njihovo razumijevanje utječe na adekvatnost obrazovanja i nastave u osnovnim školama.
...Adekvatna nastava moguća je u svakoj sredini, pod uvjetom da ne tragamo za netaknutom prirodom, nego za prirodom kao životnim prostorom. U djece treba poticati sve moguće načine percipiranja prostora u susretu s prirodom, koji izražavaju njihova iskustva kao emotivne refleksije, refleksije iz praktičnog života i prirodoslovne spoznaje.
U radu se obrađuje stanje morala u Republici Hrvatskoj na temelju empirijskih socioreligijskih istraživanja provedenih na općoj populaciji građana koncem 1997. i početkom 1998. godine na uzorku od ...1245 ispitanika, te na populaciji studenata hrvatskih sveučilišta 1999. godine na uzorku od 692 ispitanika. Rezultati su prikazani kroz sedam poglavlja rada i pokazuju da su mladi općenito permisivniji s obzirom na sve promatrane dimenzije morala. Religioznost se pokazala kao jasan kriterij zauzimanja moralnih stavova na individualnoj razini, dok se njezin utjecaj gubi u sferi socijalnog i javnog morala. S obzirom na političke orijentacije politički ljevije orijentirani građani pokazuju također veću permisivnost.
