Straipsnio tikslas – glaustai apžvelgti kontrafaktinių sąlyginių teiginių teorijas (metalingvistines, ontologines ir supozicines) analitinėje filosofijoje ir šios apžvalgos pagrindu aptarti klausimą, ...kaip gali būti pagrindžiami atsakymai į kontrafaktinius klausimus istorijoje. Kontrafaktiniai sąlyginiai teiginiai – tai sąlyginiai teiginiai, kurių antecedento klaidingumas yra žinomas tą teiginį išsakančiajam. Tai teiginiai apie neegzistuojančias dalykų padėtis ir dėl to jie neatitinka jokios tikrovės. Tradicinėje istoristinėje istoriografijoje kontrafaktiniai teiginiai glūdi istoriko priežastinių teiginių loginių implikacijų pavidalu, neformuojami ir nesvarstomi eksplicitiškai. Analizuojamas kontrafaktinių teiginių taikymas ekonometrinėje istorijoje, teigiama, kad jų pagrįstumas arba asertabilumas iš esmės priklauso nuo ekonometrinių modelių, kurių kontekste jie formuluojami, empirinio adekvatumo. Aptariamas J. Elsterio suformuluotas pagrindinis kontrafaktinių teiginių paradoksas: kuo silpnesnė teorija, tuo daugiau teisėtų kontrafaktinių klausimų galime suformuluoti, į kuriuos negalime atsakyti; kuo teorija stipresnė, tuo daugiau kontrafaktinių klausimų, į kuriuos galime atsakyti, bet tuo mažiau jų galime prasmingai kelti.
U ovom preglednom članku dat ćemo kratki povijesni pregled implementacije matematike i matematičkih
disciplina u kvantitativnu ekonomiju. Kronološki ćemo pokazati razvoj matematičkih metoda
i njihovu ...primjenu u ekonomiji. Posebnu ćemo pozornost posvetiti ekonometrijskom razvoju.
How moving beyond GDP will improve well-being and sustainability Never before in human history have we produced so much data, and this empirical revolution has shaped economic research and policy ...profoundly. But are we measuring, and thus managing, the right things--those that will help us solve the real social, economic, political, and environmental challenges of the twenty-first century? In Measuring Tomorrow, Eloi Laurent argues that we need to move away from narrowly useful metrics such as gross domestic product and instead use broader ones that aim at well-being, resilience, and sustainability. By doing so, countries will be able to shift their focus away from infinite and unrealistic growth and toward social justice and quality of life for their citizens. The time has come for these broader metrics to become more than just descriptive, Laurent argues; applied carefully by private and public decision makers, they can foster genuine progress. He begins by taking stock of the booming field of well-being and sustainability indicators, and explains the insights that the best of these can offer. He then shows how these indicators can be used to develop new policies, from the local to the global. An essential resource for scholars, students, and policymakers, Measuring Tomorrow covers all aspects of well-being--including health, education, and the environment--and incorporates a broad range of data and fascinating case studies from around the world: not just the United States and Europe but also China, Africa, the Middle East, and India.
Gospodarski razvoj uvelike je pridonio povećanju emisije CO2. Ova studija koristi prostorne ekonometrijske modele za istraživanje odnosa između gospodarskog rasta i emisije ugljika u Kini s podacima ...iz 30 pokrajina Kine u razdoblju od 2000. do 2012. godine. Rezultati pokazuju da tijekom posljednjeg desetljeća odnos emisije ugljika i gospodarskog rasta u Kini ima tendenciju razvoja prema inverznoj krivulji U-oblika, približno potvrđujući hipotezu Kuznetsove krivulje emisije ugljika u Kini. Postoji značajna prostorna povezanost između emisije ugljika i ekonomskog rasta, što implicira da na emisiju ugljika u pokrajini može utjecati gospodarski rast u susjednim pokrajinama. Nakon što je ekonomski rast dosegnuo omjer od 279,91 milijuna Yuan/km2 BDP-a (usporediva cijena u 2000. godini), kontradikcija između gospodarskog rasta i emisije ugljika počinje se postupno ublažavati. Ovi rezultati pružaju nove uvide i vrijedne informacije kako reducirati emisije ugljika u Kini.
Nedavna istraživanja ukazuju kako regionalni činitelji poput aglomeracijskih
eksternalija, kvalitete ljudskog kapitala i inovacijskog potencijala imaju važnu
ulogu u objašnjavanju sposobnosti ...poduzeća da se natječu na domaćem i
inozemnom tržištu. Nova ekonomska geografija sugerira kako koncentracija
poduzeća u određenom zemljopisnom području pogoduje nastanku eksternalija
poput lakšeg pristupa informacijama, dijeljenja znanja između poduzeća, suradnje
poduzeća sa znanstvenim i profesionalnim institucijama te na taj način olakšava
svladavanje prepreka građenju izvozne konkurentnosti. Prema ovom pristupu
koncentracija poduzeća unutar pojedinog zemljopisnog područja ima negativan
utjecaj na rezultate poslovanja poduzeća u susjednim zemljopisnim područjima
uključujući i njihovu izvoznu konkurentnost. Cilj ovog rada je istražiti utjecaj
regionalnih činitelja na izvoznu konkurentnost hrvatskih poduzeća iz prerađivačke
industrije u razdoblju od 2004. do 2010. godine. Korištenjem metoda prostorne
ekonometrije po prvi put će se istražiti utjecaj aglomeracijskih eksternalija,
inovacijskog potencijala, veličine poduzeća, koncentracije stranog vlasništva i
razvijenosti regija na izvoznu konkurentnost poduzeća iz hrvatskih županija.
Rezultati istraživanja ukazuju na promjene u regionalnoj rasprostranjenosti
hrvatskih izvoznika tijekom promatranog razdoblja. Ovaj trend ima negativan
utjecaj na izvoznu konkurentnost poduzeća u ostalim regijama. Rezultati
istraživanja također ukazuju na potrebu revizije postojećih i formuliranja novih
mjera ekonomske politike kako bi se unaprijedila izvozna konkurentnost manje
razvijenih regija te kako bi se potaknuo ravnomjeran regionalni razvoj.
Ovaj rad istražuje prostornu disperziju i proces konvergencije troškova rada na području europskih regija NUTS2 tijekom razdoblja od 1996. do 2006. godine. Premda su prostorni odnosi dugo bili ...zanemareni u standardnim empirijskim istraživanjima, a većina radova i dalje tretira regije kao da su izolirane u prostoru, rezultati nedavnih istraživanja pokazuju da se regionalni podaci ne mogu promatrati kao da su generirani neovisno budući da postoje prostorne ovisnosti među susjednim regijama. Kao posljedica toga, standardne metode ocjene koje se koriste u mnogim empirijskim istraživanjima mogu dovesti do pristrane i neefikasne ocjene stope konvergencije. Da bi se izbjegao taj problem, u ovom se radu primjenjuju metode temeljene na konceptu prostorne ovisnosti, koje koristimo kako bismo proširili standardnu mjeru β-konvergencije. Dobiveni rezultati potvrđuju apsolutnu konvergenciju plaća unutar EU te otkrivaju smanjenje jaza u plaćama između regija s visokim i regija s malim plaćama, čak i nakon što su uzete u obzir razlike u rastu proizvodnosti. Ovo je važan signal poduzećima u procesu traženja lokacije za proizvodnju, ali istovremeno predstavlja lošu vijest za regije koje se oslanjaju na troškove rada kao glavni izvor vlastite konkurentnosti u privlačenju novih poduzeća.
Naslovi magistarskih radova mogu predstavljati problem koji se može i treba analizirati s vise motrišta. Duljina naslova jedan je od aspekata s kojeg se pristupa analizi naslova. Ovaj rad sadrži ...jednu takvu analizu u kojoj je obuhvaćen 301 naslov magistarskih radova iz područja informacijskih znanosti.
Autori analiziraju naslove članaka u časopisu "Ekonomski pregled" u intervalu od 11 godina. Posebno se naglašava statističko i ekonometrijska analiza duljine naslova izražene bruto i neto znakovima. ...Rezultati analize mogu poslužiti u bibliometriji.
PDF
