U članku se raspravlja o pojavi skraćivanja riječi koja je prisutna u većini jezika. Skraćene
riječi koje nastaju kao rezultat takvoga postupka dijele se obično u nekoliko skupina, ovisno
o tome ...odbacuje li se kraj riječi (tada se govori o apokopama), početak riječi (to su afereze),
ili se »reže« s obje strane. Takav tip skraćenih riječi najčešće se javlja na supstandardnim
jezičnim razinama, ponajprije u žargonu i razgovornome jeziku, ali dio tako skraćenih riječi
zahvaljujući čestoj uporabi prelazi ponekad i u standard. Kao razlog za nastanak takvih riječ
i autori obično navode jezičnu ekonomiju i ona se zasigurno može smatrati glavnim poticajem
za skraćivanje podužih izraza. Drugi je razlog afektivnost koja je u velikoj mjeri prisutna
u žargonu pa i razgovornom jeziku. Ispitivanjem različitih kategorija skraćenih riječi
u hrvatskome i uspoređujući ih s gotovo identičnim tipovima u engleskom, francuskom i
njemačkom, pokušava se utvrditi koje su bitne osobine te dosta raširene tvorbene pojave.
U ovom radu, analiziraju se dvije ilustracije ili vizualne metafore kojima su škotski društveni znanstvenici (prvenstveno politički ekonomisti) osamnaestog stoljeća, Adam Smith i James Steuart, ...pokušali prikazati i osvijetliti nastajući ekonomski i njemu pridruženi politički poredak. S jedne strane se nalazi slavna nevidljiva ruka, za koju se tvrdi da sama po sebi nije od velike važnosti za Smitha, iako njena logika jest. To otvara nekoliko interpretacijskih teškoća koje se pokušavaju rasvijetliti što je više moguće. S druge strane je Steuartova metafora o novom poretku kao finom i skupocjenom satu kojeg treba popravljati oprezno, ali često i samo stručno. Ova dva autora iz osamnaestog stoljeća mogu se danas uzeti, u ponešto pojednostavljenom shvaćanju, kao predstavnici dviju suprotstavljenih ideoloških orijentacija čiji je sukob od velikog značenja i za naš globalizirani svijet.
Kritiku dominantnih pristupa "civilnom društvu" u Hrvatskoj moguće je temeljiti na
pristupu političke ekonomije koji je usredotočen na borbe koje različite skupine vode oko
posjedovanja različitih ..."kapitala". Rasprave o "civilnom društvu" u Hrvatskoj od središnje
su važnosti za razumijevanje procesâ "demokratizacije" u smislu veza između tzv. formalne
politike i politike svakodnevice. Prepirke oko "civilnog društva" 1990-ih ne mogu se
razumjeti a da se pozornost ne usmjeri na povijesne potpornje društvenih pokreta iz 1980-
ih te prirodu i opseg "jugoslavenske iznimke". Sposobnost HDZ-a da civilne pokrete i
nevladine organizacije etiketira kao "jugonostalgične" i protuhrvatske te da mobilizira
različita biračka tijela bila je odlučna za uspjeh njegova hegemonijskog projekta
pojačanog kontradikcijama globalnih diskurzivnih i fondacijskih struktura. Globalno
rezonantna značenja, koja sama artikuliraju jedan oblik protupolitične politike, čestoput
nisu mogla zadovoljiti životna iskustva na lokalnoj razini. Recentne političke promjene
naznačuju pojavu tehnokratskog projekta novoga morala, no parametri pritom ostaju
nejasni.
Polazeći od analitičkog modela i kategorija američke radikalne političke ekonomije, autor analizira dinamiku ekonomskih promjena u Hrvatskoj tijekom devedesetih godina. Osobito značajnim za ...razumijevanje te dinamike autor smatra njezinu dimenziju koju – na tragu klasika političke ekonomije – naziva “moralnom ekonomijom tranzicije”. Temeljna institucionalna i socijalna struktura akumulacije u hrvatskom gospodarstvu devedesetih godina obilježena je fenomenima poput državnog populizma, klijentelizma i ortačkog kapitalizma, koji su rezultat HDZ-ova modela “nacionalnog kapitalizma”, tj. specifičnog sklopa ekonomske politike i privatizacije gospodarstva. Taj model nije riješio glavne razvojne probleme niti je osigurao zadovoljavajuće stope gospodarskog rasta. Političko-ekonomska bilanca prvog desetljeća tranzicije u Hrvatskoj stoga je negativna. Autor zaključuje da je u drugom desetljeću tranzicije nužno uspostaviti novi političkoekonomski model, koji će odgovoriti na glavne izazove s kojima je suočeno hrvatsko društvo: postizanje gospodarskog razvoja, povećanje produktivnosti, redukcija prevelikog državnog aparata, pomirenje imperativa akumulacije i demokratske legitimnosti te obnova moralne ekonomije i povjerenja.
Značaj jednog privrednog središta u srednjem veku ne ceni se samo
po tome koliko su žitelji takvog grada sudelovali u trgovinskom životu
svoje regije i šire nego i po tome koliko su ljudi sa strane ...imali potrebe i volje da tu posluju, donose svoju robu i kapitale i ostvaruju unosnu dobit, odnosno da preko konkretne varoši i njezinih saobraćajnih kanala i komercijalnih veza uspostavljaju dodire sa trećima. Dubrovnik, naročito od vremena svoje zrele ekonomike (1420), svojim položajem, posredničkom ulogom prema balkanskom kopnu, Levantu i Ponentu, a napose svojom poznatom trgovačkom mornaricom i pratećim ustanovama (pomorskim osiguranjem, zdravstvenom službom, kreditnom i meničnom službom) zaista je mogao da pruži priliku za uspešan rad i dobru zaradu i trgovcima
putnicima i verziranim strancima koji bi u njemu svili i svoje orodično
gnezdo.
Ulaskom u 21.stoljeće u svakom se segmentu ljudske djelatnosti osjeća snažan utjecaj
globalizacije, informatizacije te razvoja novih tehnologija. U takvim uvjetima borbe za
egzistenciju na tržištu, ...nužne su interne analize poslovanja poduzeća kao i analize
cjelokupnog konkurentnog tržišta, koje se sve češće provode usporedno s razvojem
metodološkog aparata za poslovna istraživanja. Obzirom na tendenciju preusmjeravanja
cjelokupnog poslovanja na oblike elektroničkog poslovanja, opravdano je upitati se, koliko je
taj sustav efikasan i koliko na njegovu efikasnost utječu faktori kao što je tehnološka
opremljenost, educiranost zaposlenika, ispravna implementacija sustava i brojni drugi. Većinu
tih potencijalnih nedostataka moguće je otkloniti ukoliko se prilikom implementiranja
elektroničkog poslovanja prate standardi koji je Europska Unija (EU) uvela u sklopu svoje
strategije na temu mrežne sigurnosti, računalnog kriminala i zaštite podataka u elektroničkoj
komunikaciji. Republika Hrvatska na putu je da postane članica EU. Jedan od zahtjeva koji se pred
nju postavlja je usklañivanje zakonodavne regulative s pravnom stečevinom EU, a to se
odnosi i na segment elektroničke uprave spram koje se postavlja zahtjev na uvoñenje
elektroničkog potpisa te usklañivanje standarda i zakona vezanih za elektroničku sigurnost.
Upravo je težnja za što bržim uključivanjem u EU potaklo donošenje brojnih strateških
dokumenata s područja e-Uprave kojima se ureñuje na koji će se način prilagoditi zatečeno
stanje elektroničkog poslovanja u javnim institucijama sa zahtjevima koje postavljaju
standardi u EU, a koji je opisan Akcijskim planom u sklopu Strategije razvoja elektroničke
uprave u Republici Hrvatskoj za razdoblje od 2009. do 2012. godine. Takoñer je sredinom
2010. godine izdan dokument Hrvatskog okvira za interoperabilnost koji omogućava da se
uspostavi sustav e- Uprave koja će biti korisnički orijentirana. Analiza efikasnosti jednog tako kompleksnog sustava nije jednostavna i stoga je u doktorskoj disertaciji za ocjenu efikasnosti elektroničkog poslovanja gradskih uprava
korištena analiza omeñivanja podataka kao najprikladnija metoda koja omogućava korištenje
višestrukih inputa i outputa kvantitativne i kvalitativne prirode. Analizom omeñivanja
podataka jedinice su selektirane na one relativno efikasne i relativno neefikasne, a potom su
efikasne jedinice rangirane uz pomoć superefikasnosti (DEA) i analitičkog hijerarhijskog
procesa (AHP). U analizi omeñivanja podataka korišteni su CCR i BCC modeli, a putem
projekcija su, takoñer, dobivene i konkretne mjere za poboljšanje relativne efikasnosti
elektroničkog poslovanja svake neefikasne ocjenjene jedinice gradske uprave.
Meñutim, obzirom na indeks e-Spremnosti prema kojem je RH rangirana na 54.
mjesto i koji je dobiven obzirom na istraživanje fokusirano na institucije državne razine čija je
e-Usluga na puno boljem stupnju razvoja od gradskih uprava koje pripadaju lokalnoj razini, te
obzirom na dobivene podatke i provedenu analizu, može se zaključiti da e-poslovanje
gradskih uprava na lokalnoj razini tek počinje razvijati i nalazi se, ovisno o pojedinoj gradskoj
upravi, u prve dvije faze razvoja. Razlog tako niskog stupnja razvoja e-poslovanja većine
gradskih uprava RH u odnosu na EU, nalazi se izmeñu ostalog, i u činjenici da se je kroz
dokument Strategija razvoja elektroničke uprave u Republici Hrvatskoj za razdoblje od 2009-
2012 g. fokusiralo isključivo na implementaciju i razvoj e-poslovanja državnih institucija, dok
su one na lokalnoj razini prepuštene inicijativi menadžerskog kadra.
Globalization, computerization and the development of new technologies have
strongly impacted all spheres of human activity at the beginning of the 21st century. The
conditions of market survival demand for internal analyses of business performance as well as
the analyses of competitive markets of the company as a whole, which are increasingly
conducted parallel to the use of business research methodological apparatus. Given the
tendency to transform business operations to electronic forms, it is reasonable to ask about the
efficiency of e-business and whether, and to what extent, do such factors as technological
equipment, education of employees, proper implementation of the system and many other
influence the effectiveness of this system. The limitations within these factors can be
overcome if entities implement e-business standards advocated by the European Union as a
part of its strategy in the fields of network security, computer crime and data protection in
electronic communications. The Republic of Croatia is on its path of becoming an EU member. One of the
requirements placed before Croatia is the harmonization of its legislation with the acquis
communautaire. This also refers to the claims towards the electronic government for the
introduction of electronic signatures and harmonization of the standards and regulative related
to electronic security. Croatia’s aspiration for a faster integration into the EU, enhanced the
adoption of a number of strategic documents relating to e-government that govern the way in
which the current state of e-business in public institutions will adapt to the requirements set
by EU standards described in the Action Plan within the Strategy for the Development of E-
Government in the Republic of Croatia 2009 - 2012. Moreover, in June 2010, the Croatian
government introduced the Croatian Interoperability Framework which will provide for a
user-oriented e-government system. Analysis of the effectiveness of such a complex system is not simple and therefore, within the framework of this doctoral dissertation analysing and assesing the efficiency of city
government e-business, the author uses data envelopment analysis, as the most appropriate
method which allows for the use of multiple inputs and outputs of quantitative and qualitative
nature. The data envelopment analysis firstly selected units into those relatively efficient and
those relatively inefficient. Later on, the efficient units were ranked using the superefficiency
model (DEA) and analytic hierarchy process (AHP). The data envelopment analysis was
conducted through the CCR and BCC models, and projections obtained concrete measures to
improve the relative efficiency of electronic business operations each individual inefficient
rated unite of city government. However, considering the e-readiness index, according to which Croatia is ranked at
54th place and which was obtained through research focused at state-level institutions, whose
e-services are at a higher level of development than those at local level i.e. city governments,
and in view of the obtained data and conducted analysis, it can be concluded that e-business in
city governments at local level is just starting top develop and is, depending on the individual
city administration, in the first two development phases. The reason for such a low level of e-
business operations of most city governments in Croatia, in relation to the EU, lies, among
others, in the fact that the Strategy for the Development of E-Government in the Republic of
Croatia 2009 – 2012 was mainly focused on the implementation and development of e-
business in state institutions, while those governments at local level were left at the initiative
of the managerial personnel.
Svrha Lisabonske strategije (2000, 2005) koju je Europska Unija usvojila radi etabliranja dinamičke ekonomije bazirane na znanju s održivim ekonomskim rastom i punom zaposlenošću. Izgradnja ...ekonomije/ društva baziranog na znanju (KBE/S) je glavni zajednički cilj Europske Unije koja ne samo da poboljšava kompetitivnu poziciju EU u globalnoj ekonomiji, već i značajno doprinosi procesima integracije unutar EU. Trenutna situacija supstancijalne divergencije među državama članicama EU kao što je sposobnost prelaska na ekonomiju/ društvo bazirano na znanju važna je prepreka tom procesu.
Argumenti prezentirani u tekstu mogu se sažeti u tri osnovna područja koja bi trebalo unaprijediti da promoviraju stvaranje ekonomije/društva baziranog na znanju u EU: (1) Nedostatak veza između teorije i prakse i prakse/ primjene u nekoliko područja, uključujući širenje i upotrebu ICT, investirane u istraživanje i razvoj i veze s poslovnim sektorom, (2) Jačanje koncepta cijeloživotnog učenja koje će poboljšati sposobnosti ljudskih potencijala i tako omogućiti tranziciju prema ekonomiji znanja, (3) Poboljšana fleksibilnost i jačanje obrazovnog sistema, uključujući bolje veze između sveučilišta i biznisa.
