Proteklo desetgodišnje razdoblje obilježila je kriza koja je jasne znakove počela pokazivati krajem 2007. godine. U 2008. godini postalo je jasno da će kriza nastupiti, a u 2009. godini kriza se ...pokazala u punom svjetlu. Poučeni iskustvom Velike depresije iz tridesetih godina prošlog stoljeća i krizama nakon Drugog svjetskog rata, ekonomska znanost i ekonomska politika pristupili su njenom zaustavljanju. Različite zemlje su različito reagirale. Općenito, svijet je zaustavio krizu već u 2010. godini. Posljedice krize će se osjećati duže vrijeme. Neke su bile vidljive odmah, kao što je pad proizvodnje, zaposlenosti i izvoza. Neke su, na prvi pogled manje vidljive, kao što su socijalne posljedice krize i neravnomjerna raspodjela tereta krize među različitim društvenim grupama unutar neke zemlje i među različitim zemljama. Neke posljedice su odgođene za budućnost kao što su obveznice kojima su pokriveni neki troškovi krize, kojima se danas malo trguje i s negativnim kamatnim stopama. Hrvatska politika nije pronašla put iz krize. Trenutni pozitivni pokazatelji, rast bruto domaćeg proizvoda, pad nezaposlenosti, smanjenje javnog i vanjskog duga su u najvećoj mjeri rezultat okolnosti i pozitivnog okruženja, a ne ekonomske politike. Temeljni problem hrvatske ekonomske politike je zapostavljanje industrijskog razvoja, odnosno razvoja suvremene industrije. Nije provedena tranzicija hrvatske stare i socijalističke industrije u modernu i tržišno orijentiranu industriju. Nepostojanje industrijske politike dovelo je do urušavanja postojeće industrije. U industrijskom društvu, u kojem danas živimo, nema razvoja bez industrijskog razvoja. Kreiranje kvalitetnih radnih mjesta počinje kreiranjem radnih mjesta u suvremenim industrijama. Hrvatska još nema takav pristup, niti takvu politiku. Rezultat je najmanja zaposlenost među EU zemljama i emigracija mladih za koje nema radnih mjesta u Hrvatskoj. Tako ekonomski problem, zapostavljanje industrijskog razvoja, uz pad nataliteta, postaje sve više prvoklasni politički problem: smanjenje broja stanovnika.
Usporedbom dviju geopolitičkih i geostrateških vizija o strateškim izazovima i ulozi NATO-a u suvremenom svijetu i bliskoj budućnosti pokušava se ukazati na različitost izazova koji stoje pred ...NATO-om. Dvije vizije koje se obrađuju identificiraju izazove i predlažu odgovore na izazove. Različitost identificiranih izazova i predloženih odgovora na izazove pokazatelj je različitosti vizija. Identifikacija izazova i opasnosti razlikuje se ovisno o autorima vizija i ciljevima koje su isti željeli postići. Ključnim geopolitičkim i geostrateškim izazovima za NATO u budućnosti označuju se: sigurnosni izazovi iz šire regije Bliskog istoka, sve veće značenje kontrole nad izvorima energije, tj. nalazištima nafte i plina, ekonomsko, političko i vojno jačanje NR Kine, odnosi NATO-a u cjelini i pojedinih članica s Rusijom te unutarnji odnosi u NATO-u. Obrađuje se i problematika identificiranja strateških ciljeva kao rezultata trendova na koje NATO mora pronalaziti odgovore te definiranja buduće uloge NATO-a s obzirom na geografski prostor i djelovanje, tj. hoće li NATO ostati regionalna sigurnosna organizacija ili će postati de facto globalni
sigurnosni čimbenik koji zastupa i štiti interese članica na globalnoj razini.
Cilj ovog rada je pokazati ključne utjecaje (»četiri sile«) na socijalni rad u Srbiji u vremenu ekonomske krize i društvene transformacije, a to su društveni kontekst, teorijski trendovi, odnos ...između profesije i države te karakter obrazovanja za socijalni rad. Pokazan je dominantan utjecaj socijalno-ekonomskog stanja i državne politike na profesiju socijalnog rada u Srbiji. Također, u radu su pokazani pozitivistička osnova i postmodernistički te konstruktivistički pristup u socijalnom radu kao glavni teorijski trendovi u Srbiji. Posebno je naznačeno da odnos između pozitivizma i konstruktivizma u socijalnom radu ima obilježja teorijskih, epistemoloških, metodskih i ideoloških »rivalstava«.
Suvremeni socijalni rad u Srbiji treba uzeti u obzir ne samo (post)modernu, korisničku perspektivu kao temelj svog djelovanja: korisnička perspektiva mora biti integrirana u razumijevanje realne materijalne stvarnosti korisnika, načine distribucija društvenih resursa i globalnih društvenih struktura unutar kojih djeluje socijalni rad. Zastupanje i osnaživanje su ključne perspektive socijalnih radnika u uvjetima ekonomske krize. Osnaživanje postaje jedan od odgovora na krizu jer u njegovoj osnovi leže ključne vrijednosti i smisao misije socijalnog rada: socijalna pravda, briga za ranjive populacije i proaktivan pristup.
Ekonomska kriza u svijetu, pa i Hrvatskoj, primarno je uzrokovala značajne potrese u ekonomskom standardu življenja. Međutim, o toj se krizi ne govori samo kao ekonomskoj, već sve češće kao ...socijalnoj koja je učinila vidljivim dekonstrukciju kolektivnih entiteta, prebacivanje odgovornosti na pojedinca u svijetu gdje su resursi sve ekskluzivnije dostupni samo nekim dijelovima društva. U socijalnom radu ekonomska kriza bila je motiv za otvaranje pitanja o tome je li socijalni rad kao profesija sam doživio vlastitu krizu prihvaćajući principe neoliberalne ekonomije kroz procese marketizacije, konzumerizma i menadžerijalizma. U radu će se prikazati tri razine mogućih implikacija krize na socijalni rad: od pojave socijalnih problema, utjecaja na način organizacije prakse, kao i na poticaje za budući razvoj profesije.
Članak analizira utjecaj globalne ekonomske krize na socijalnu politiku i socijalni rad s naglaskom na iskustva i uvjete u Makedoniji u razdoblju od 2008. do 2012. Tijekom ekonomske krize veliki ...izazov za socijalne politike predstavljaju mjere štednje koje utječu na mogućnosti zapošljavanja, životni standard i osobito otežavaju uvjete siromašnih te socijalno isključenih skupina. Na socijalni rad utječe i potreba skrbi o postojećim korisnicima socijalnog rada uz istovremeno prepoznavanje novih osjetljivih grupa kao što su tehnološki viškovi, samozaposleni, nezaposleni visokoobrazovani građani, beskućnici i ostali koji se, zbog nemogućnosti uključivanja na tržište rada i zarađivanja prihoda, sve više suočavaju sa socijalnim problemima poput otpuštanja, marginalizacije, obiteljskog nasilja itd. Analize predstavljene u ovom članku pokazuju kako unatoč tome što se socijalni uvjeti (nezaposlenost, siromaštvo) u Makedoniji nisu pogoršali kao rezultat ekonomske krize kao u nekim drugom europskim zemljama (Baltičke zemlje, Španjolska), oni pokazaju samo zanemariv napredak. Članak je usmjeren na protukrizne mjere te daje prikaz glavnih izazova socijalne politike i socijalnog rada u Makedoniji tijekom ekonomske krize.
Socijalni rad je mlada profesija, jedva nešto više od 100 godina. Rad je pokušaj da se prikažu neke razvojne točke profesije u kontekstu dramatičnih socijalnih zbivanja, koja obično nazivamo krizama, ...pri čemu su prikazana razdoblja dramatičnih ekonomskih, ali i političkih i vojnih događanja i neke razvojne točke socijalnog rada u tim razdobljima. Prikazuje se »njihanje klatna« profesije između individualnih usmjerenja u razdobljima društvenog prosperiteta i obraćanja velikim društvenim skupinama u vremenima dramatičnih kriznih razdoblja. Rad nije povijesni prikaz u smislu historiografskog istraživanja, nego pokušaj uspostavljanja niza asocijacija između pojedinih stupnjeva razvoja na kojima se socijalni rad nalazio i aktualnih društvenih događaja tog vremena.
This book takes an interdisciplinary look at how the institutions of intergovernmental fiscal relations are shaped, drawing on work by both academics and practitioners in the field.
Rad se bavi relevantnošću enciklike Laudato si’ pet godina nakon njezina objavljivanja. S obzirom na koronakrizu, koja je pokretač nove ekonomske krize u svijetu, vjerujemo da je enciklika Laudato ...si’ relevantnija u 2020. godini nego 2015. godine. Rad analizira tri socioekonomska segmenta enciklike Laudato si’ kako bi se prikazala njezina važnost danas: čovječanstvo i naš odnos s drugim ljudima, Bogom i okolišem, nova kriza u gospodarstvu i nužnost globalne akcije za razumijevanje i prevladavanje koronakrize. Procesi i opasnosti od prije pet godina nisu nestali, nego su samo promijenili oblik. Dakle enciklika Laudato si’ nije samo relevantna već se njome može koristiti i kao programom socioekonomske obnove za posljedice koronakrize.
Definiranje talenata, upravljanje talentima i razvijenost praksi upravljanja talentima zasigurno su jedna od najznačajnijih tema u stručnoj literaturi i praksi, tema koja je u mnogim poduzećima ...prepoznata kao jezičac na vagi koji dugoročno određuje održavanje konkurentske prednosti poduzeća na globalnom, promjenjivom tržištu. Ovaj rad sastoji se od dva osnovna dijela: u prvom, teorijskom dijelu rada, objašnjeni su pojmovi upravljanje talentima i najbolje prakse upravljanja talentima. U drugom, empirijskom dijelu rada istražuje se razvijenost prakse upravljanja talentima u poduzećima u Hrvatskoj kao i promjene u praksama upravljanja talentima koje su posljedica globalne ekonomske krize. Rezultati istraživanja ukazuju da su prakse upravljanja talentima u poduzećima u uzorku djelomično razvijene te da je većina poduzeća kao odgovor na ekonomsku krizu poduzela restriktivne mjere upravljanja radnom snagom.
PDF
