U ovom članku autor prezentira sadržaj i glavne ideje Strpićeve knjige Karl
Marx i politička ekonomija Moderne. Tu knjigu, njezine ideje i značaj autor
analizira u kontekstu procjena stanja i ...kretanja političke i ekonomske misli u
Hrvatskoj u vrijeme tzv. tranzicije, odnosno procesa restauracije ortačkog kapitalizma.
On kritizira neoliberalnu školu i njezin Economics koji je potisnuo
i zamijenio političku ekonomiju u nastavi na mnogim fakultetima društvenih
znanosti u nas. Autor procjenjuje da je Strpićeva knjiga značajan doprinos
reafirmaciji političke ekonomije na njezinoj teorijskoj, odnosno znanstvenoj
razini. Prigovara D. Strpiću što u svoje analize nije uključio i rezultate znanstvenih
istraživanja domaćih ekonomista čiji su pogledi, po njegovu sudu,
komplementarni Strpićevim pogledima. Sadašnja kriza neoliberalne škole i
njezina Economics te ekonomska kriza u Hrvatskoj mogu biti povod za reafirmaciju
političke ekonomije, odnosno za vraćanje od Economics k političkoj
ekonomiji u znanosti i obrazovanju politologa, pravnika i ekonomista. Autor
se u tom smislu zalaže za reafirmaciju političke ekonomije i kao znanosti i kao
vještine upravljanja nacionalnom ekonomijom.
U radu se razmatraju uzroci i okolnosti nastanka krize u Europi, njeni učinci na Europsku uniju i posebice na hrvatsko gospodarstvo. Također se ukratko daju viđenja što donosi ulazak Hrvatske u ...Europsku uniju i mogući pravci akcija koji bi potakli brži izlazak hrvatskog gospodarstva iz recesije. Na kraju se daje odgovor na pitanje je li kapitalizam dostigao svoj vrh i prešao kulminacijsku točku.
Unutar znanstvene i društvene marginalizacije društvenih znanosti politička znanost prednjači u obavljanju sve sporednijih uloga. Iako ima izrazite strukturalne prednosti za uspješno istraživanje ne ...samo političkih nego i egzistencijalnih društvenih problema, ona i sama tendira marginalnijim društvenim temama te još većem suženju svojih kompetencija. To se može promijeniti već u aktualnoj svjetskoj krizi, ali samo ako se promijene uvriježene istraživačke strategije politologa. Orijentacija na rješavanje problema,
osobito najvećih, ponajviše će unaprijediti javne politike kao politike razvoja, ali samo ako cijela politička znanost postane integriranom, bolje utemeljenom, dinamički i razvojno orijentiranom, te bolje umreženom u širi sustav znanosti. Svjetska kriza ima duboko segmentirane uzroke, ne samo financijsko-ekonomske nego i konstitutivne i cikličke političke, političko-ekonomske i javnopolitičke. To pokazuje politička teorija ciklusa. Sinergija javnih politika koja je neposredno uzrokovala krizu može iz nje i izvesti, ali samo ako se
američka država i suvremeni svjetski sustav re-moderniziraju. Uz nastavak razvoja meritokratski odijeljene, ali demokratski kontrolirane javnopolitičke vlasti kao pete (ili sedme) vlasti u diobi vlasti.
Aktualna recesija/depresija radikalizirani je nastavak cikličkog, četrdesetak
godina dugog transformacijskog usporavanja rasta kroz u osnovi stagnantne
fluktuacije. S tim su usporavanjem povezane ...serije kontroverznih i u kriznoj
konačnici neuspješnih promjena javnih politika i politike uopće, bez presedana
u suvremenome svijetu. Analiza socijetalne povijesti kroz sekvencije
kontrapunkta razvoja te kroz slijedove logike velikih socijetalnih, političko-
-ekonomskih i političkih ciklusa pokazuje da su uzroci cikličkih privrednih
kretanja općenito, a aktualne stagnacije i krize osobito, uglavnom neekonomski.
Oni su pretežito politički. Njihov je politički temelj u radikalnoj aktualnoj
i ranijoj promjeni ravnoteže dinamičke tendencije strukture modernoga
političkoga prostora. Ta je ravnoteža ovdje nazvana “modernom normalom”.
Modernom normalom (MN) nazvali smo tendencionalni prostor/strukturu
ravnoteža između: (1) političkoga, (2) osobnoga/individualnoga, (3) cjeline
svjetskog prostora i (4) prostora države/društva. Aktualna vrsta te neravnoteže
ili denormalizacije moderne normale ukazuje na proces koji se obično naziva
totalitarnim. U našem aktualnom slučaju riječ je o neravnotežnom pomicanju
fokusa toga prostora na novčarske korporacije. Ovdje, to je Matrix-kapitalizam
kao modelska povratna sprega urbane legende i analitičkog okvira. Generalno,
to je također proces denormaliziranih ili loših i neuspješnih javnih i
poslovnih politika, osobito kao razvojnih politika, politika rasta i transforma-
cije. Taj Matrix-kapitalizam kojim dominiraju svjetske financijske korporacije
razvija se u ciklički denormaliziranom tendencionalnom prostoru/strukturi
između: (1) nepolitički “ekonomskoga”, (2) neindividualno “osobnog”
korporacijskoga, (3) nepotpuno svjetskog “globalnoga” te (4) nedržavno, nedruštveno
i protuprivredno “denacionaliziranoga”. Matrix-kapitalizam funkcionira
samo u virtualnom svijetu ideologizirane ekonomske znanosti i kasino-
poslovanja derivativima itd. Ciklički suočavan s privrednim, društvenim,
kulturnim, političkim, osobnim i nacionalnim/svjetskim realitetom, Matrix-
-kapitalizam bit će sve teže održiv i za svoju mega-korporacijsku jezgru.
Th. Lowi je 1969. označio kraj razdoblja Big Governmenta u američkoj politici i teoriji. A 2001. obznanjuje konac fundamentalističkog neoliberalizma u aktualnoj politici i teoriji, napose na polju ...globalizacije i svjetskog korporacijskog sustava. Smatra da će ih politička znanost s političkom ekonomijom razumjeti bolje nego što to uspijeva ekonomiji bez političke ekonomije. Autor bilješke prihvaća “Lowijev izazov” i s njim formulira “agendu za novu globalnu politologiju” i “agendu za novu globalnu političku ekonomiju”, navodeći i niz svojih tekstova u kojima je to već ranije činio, te podsjeća kako je političko-ekonomskim analitičkim pristupom odmah točno predvidio promjenu u američkoj politici nakon terorističkog udara na SAD, i izostanak velike ekonomske krize, za razliku od vodećih američkih ekonomista od kojih su najbolji to mogli tek nekoliko tjedana kasnije.
U vremenu između 8. i 19. srpnja 1987. godine, u Zagrebu su održane studentske sportske igre Univerzijada ‘87., sportska manifestacija koja je Zagrebu donijela višestruku i dugoročnu korist. Premda ...se događala u razdoblju ekonomske i političke krize u tadašnjoj Jugoslaviji, Zagreb je njome doživio infrastrukturnu renesansu. Uz veliku medijsku pokrivenost i bogat kulturni program Univerzijada je bila i izvrstan vid promidžbe ne samo Zagreba i Hrvatske, već i cijele Jugoslavije. Ponajprije kao kulturna manifestacija, Univerzijada se smatra najvećim sportskim događajem ikad održanim u Hrvatskoj.
Svrha ovoga članka je ukazati na utjecaj globalne ekonomske krize na međunarodni turizam u Grčkoj, gdje turizam predstavlja značajan dio gospodarstva. Cilj je stvoriti kratki pregled ekonomske ...situacije u Grčkoj, opisati promjene koje su uslijedile nakon pojave ekonomske krize i pokazati reakciju turizma na ovu situaciju. U tom odnosu bili su uspoređeni javno dostupni podatci o turizmu i drugim gospodarskim sektorima grčkog gospodarstva, kako bi se istražilo jeli grčki turistički sektor bio manje pogođen zbog međunarodne gospodarske krize u odnosu prema drugim sektorima. Rezultati pokazuju da turizam, u usporedbi s drugim gospodarskim sektorima, predstavlja vrlo fleksibilan i dinamičan sektor koji je čak i u vrijeme ekonomske krize, kako se čini, dugoročno vrlo otporan..
Za razliku od ostalih kriza, kriza COVID 19 je jedina uzrokovana zdravstvenim šokom. Ekonomska kriza uzrokovana COVID 19 svojstvena je i po tome što je došla munjevitom brziom i ostavila ogromne ...posljedice na cijelu privredu. Svi privredni subjetki tako i banke nisu ostali imuni na krizu.Već u drugom kvartalu 2020. godine pojavile su se prve prognoze o padu BDP-a za zemlje Europe koje su predviđale ogromne posljedice kako za manje razvijene zemlje tako i za najrazvijenije ekonomske sile. Da bi donekle ublažile negativne posljedice, Vlade zemalja donosile su cijeli niz mjera monetarne i fiskalne politike, razne programe pomoći privredi i stanovništvu.
