A prominent authority on China's Belt and Road Initiative
reveals the global risks lurking within Beijing's project of the
century China's Belt and Road Initiative is the world's
most ambitious and ...misunderstood geoeconomic vision. To carry out
President Xi Jinping's flagship foreign-policy effort, China
promises to spend over one trillion dollars for new ports,
railways, fiber-optic cables, power plants, and other connections.
The plan touches more than one hundred and thirty countries and has
expanded into the Arctic, cyberspace, and even outer space. Beijing
says that it is promoting global development, but Washington warns
that it is charting a path to global dominance. Taking readers on a
journey to China's projects in Asia, Europe, and Africa, Jonathan
E. Hillman reveals how this grand vision is unfolding. As China
pushes beyond its borders and deep into dangerous territory, it is
repeating the mistakes of the great powers that came before it,
Hillman argues. If China succeeds, it will remake the world and
place itself at the center of everything. But Xi may be
overreaching: all roads do not yet lead to Beijing.
Ever since China entered the World Trade Organization at the turn of the century, Latin America supplied China with more and more of the primary commodities it needs and more. In The China Triangle, ...Kevin P. Gallagher traces the development of the China-Latin America trade over time and covers how it has affected the centuries-old (and highly unequal) US-Latin American relationship.
Stanje društveno gospodarskih odnosa u Hrvatskom primorju moguće je rekonstruirati na temelju Vinodolskog zakona. Iz njega je vidljivo da proces tranzicije iz naturalne u robnonovčanu privredu još ...nije bio završen kao i hipoteza da su zemljoradnja, a posebice stočarstvo i vinogradarstvo bili temelji Vinodolskog gospodarstva. Zanimljivo je napomenuti da unatoč tomu što je Vinodol bio primorska općina njegov Zakon ne regulira neke gospodarske probleme vezane uz more. Isto tako može se tvrditi da proces feudalizacije u hrvatskom primorju nije bio završen te da su elementi predfeudalne epohe bili snažno nazočni kroz općinsku samoupravu i zajedničko komunalno posjedovanje zemlje i pašnjaka.
Društveno-ekonomske promjene koje se danas događaju na europskom tlu imaju značajni utjecaj na međunarodne ekonomske odnose. Daljnji integracijski procesi u Europskoj zajednici djeluju na povećanje ...ionako visokog stupnja samodovoljnosti zemalja članica. Otvaranje ekonomski relativno slabih zemalja istočne Europe u velikoj mjeri se pojačava konkurencija između njih i nerazvijenih zemalja tzv. Trećeg svijeta na svjetskom tržištu kapitala i ostalih resursa, čime nerazvijene zemlje dolaze u naročito teški položaj. Njihov položaj u međunarodnoj razmjeni ovisit će o cijeni i brzini prestruktuiranja bivših socijalističkih privreda, te stupnju svjesnosti međunarodnih čimbenika o neophodnosti realizacije novog ekonomskog poretka.
Direktnim utjecajem na svjetsku ekonomiju, koju im omogućuje koncentracija kapitala, razvijene zemlje reguliraju potrese na vlastitom tržištu. Pri tome se regulacija vlastitog tržišta rada vrši ...postavljanjem institucionalnih barijera koje u danom času slabe, jačaju ili potpuno sprečavaju ulazak strane radne snage. Zatvaranje tržišta rada SAD imalo je za posljedicu porast broja ilegalnih migranata iz Meksika. U isto vrijeme Meksiko ne uspijeva riješiti svoje unutrašnje ekonomske nedaće pri čemu utjecaj na rješavanje tih problema u posljednje vrijeme imaju i dvije pojave na svjetskom tržištu: internalizacija međunarodnih ekonomskih odnosa i »supply side« ekonomika. Problem koji je Marx uočio u predmonopolističkom razvoju kapitalizma pišući o »industrijskoj rezervnoj armiji« u suvremenim tendencijama razvoja na svjetskom tržištu rada još se više radikalizira. Ta se pojava u pravom smislu riječi »mundijalizira«, što je dovelo do globalne podjele na tržište rada i tržište kapitala.