U istraživanju povedenome na uzorku od 163 učiteljice i učitelja
iz zagrebačkih osnovnih škola koje pohađaju učenici izbjeglice
cilj je bio utvrditi doprinose etničkog identiteta, opće i etnokulturne
...empatije, iskustva kontakta te školske klime na učiteljska
akulturacijska očekivanja integracije i asimilacije od učenika
izbjeglica. Pretpostavljeno je da će etnički identitet biti negativan,
a opća i etnokulturna empatija, iskustvo kontakta te školska klima
pozitivni prediktori akulturacijskog očekivanja integracije.
Očekivano je i da će etnički identitet, opća empatija, etnokulturna
empatija, iskustvo kontakta i školska klima biti negativni prediktori
akulturacijskog očekivanja asimilacije. Rezultati pokazuju
da su veća etnokulturna empatija i povoljnija školska klima prediktori
očekivanja integracije, dok je povoljnija školska klima
prediktor akulturacijskog očekivanja asimilacije. Etnokulturna
empatija i, posebice, školska klima korisni su u objašnjavanju
učiteljskih očekivanja integracije i asimilacije od učenika
izbjeglica, pa tako mogu biti smjernice za poboljšanje odnosa
domicilnoga stanovništva i izbjeglica u školskom kontekstu.
U ovom radu govori se dvojezičnosti iz „vruće“ perspektive, točnije pokušava se naći odgovor na pitanje pokazuju li mađarsko-srpski dvojezični govornici i jednojezični govornici razlike i varijacije ...u vještinama empatije i emocionalne inteligencije. Za mjerenje spomenutih varijabli, koristili smo prilagođeni upitnik o jezičnoj povijesti, mađarsku verziju Davisova Indeksa interpersonalne reaktivnosti (IRI-HU), te Wong i Law Skalu emocionalne inteligencije (WLEIS-HU). Analizirani su podatci dobiveni od 208 ispitanika u Republici Srbiji. Uspoređujući pojedince koji su jednojezični i dvojezični, koji trenutačno koriste i znaju svoje jezike na različitim razinama, rezultati su pokazali da osobe s višim razinama znanja jezika i većom učestalošću trenutačnoga korištenja jezika procjenjuju kao bolje svoje vještine procjene emocija drugih osoba te vještinu promjene perspektive.
Igre su se u rimskim arenama sastojale u osnovi od borbi gladijatora na život i smrt, od okrutnih smaknuća prijestupnika te od lova i borbi s divljim zvijerima. Milijuni ljudi i milijuni životinja ...ubijeni su u arenama carskoga Rima. Članak pokazuje da su spomenuti elementi igara pronađeni u većini predmodernih društava širom globusa od najranijih vremena, i u starim civilizacijama i u plemenskim društvima. Pojava pokreta za zaštitu životinja, ukidanje kulture dvoboja i sustava sadističkog kažnjavanja dio su kulturalnih transformacija koje su započele tek u doba prosvjetiteljstva i modernizacije. Može se pokazati da su psihičko-kognitivne strukture odgovorne za široku rasprostranjenost okrutnih praksi u predmodernim društvima te za njihovo ukidanje u procesima modernizacije. Interkulturalna psihologija uspijeva povezati te povijesne kognitivne strukture i transformacije s empirijskim rezultatima otkrivenima u različitim suvremenim kulturama širom globusa u posljednjih sedamdeset godina.
Nastavnička empatija važan je dio profesionalne uloge nastavnika i povezana je s brojnim ishodima
kod učenika. Istraživanja pokazuju da su žene empatičnije od muškaraca, ali rod prestaje
biti ...prediktorom empatije nakon što se u regresijske modele uključe osobine ličnosti ili rodne
uloge. Ugodnost i ekspresivnost pokazale su se najsnažnijim korelatima empatije među osobinama
ličnosti odnosno rodnim ulogama, no te su determinante empatije još uvijek rijetko
istražene kod nastavnika/ca. Stoga je cilj ovog istraživanja ispitati ulogu ugodnosti i ekspresivnosti
u odnosu između roda i empatije na uzorku studenata/tica nastavničkog smjera različitih
fakulteta. Testirana su dva serijalna medijacijska modela s rodom kao prediktorom, ugodnošću
i ekspresivnošću kao medijatorima te aspektima empatije kao kriterijskim varijablama.
Rezultati su potvrdili medijacijsku ulogu ugodnosti i ekspresivnosti u odnosu između roda i
empatije. Značajni učinci serijalne medijacije pokazali su da su buduće nastavnice iskazale veću
ugodnost što je imalo pozitivan učinak na ekspresivnost, a to je potom imalo pozitivan učinak
na empatičnu brigu i zauzimanje tuđe perspektive. Rezultati istraživanja ukazuju na potrebu za
diferenciranim pristupom treninzima empatije s različitim skupinama budućih nastavnika/ca,
posebno s onima koji imaju manje izraženu ugodnost i ekspresivnost.
Društvene su mreže relativno nov fenomen koji utječe na živote ljudi diljem svijeta. Broj korisnika društvenih mreža nedavno je dosegao milijarde, a ta se brojka svake godine povećava. Rezultati ...prijašnjih istraživanja pokazali su da pretjerano korištenje društvenih mreža može imati negativne učinke na mentalno i fizičko zdravlje. Stoga je važno istražiti koji psihološki čimbenici mogu pridonijeti pretjeranomu korištenju društvenih mreža. Socijalna anksioznost i aleksitimija snažni su prediktori pretjeranoga korištenja društvenih mreža, međutim, malo se zna o ulozi empatije i teorije uma u pretjeranome korištenju društvenih mreža. Stoga je primarni cilj ovoga istraživanja bio ispitati medijacijski učinak empatije i teorija uma u odnosu između aleksitimije i socijalne anksioznosti. Sudjelovalo je ukupno 1737 ispitanika (Mdobi = 25.28, SDdobi = 10.00; 60.83 % žena). Sudionici su dali svoje procjene na mjerama empatije, socijalne anksioznosti, teorije uma, usamljenosti i pretjerane upotrebe društvenih mreža. Medijatorski efekti empatije i teorije uma provjereni su pomoću strukturalnoga modeliranja. Dobivena je pozitivna povezanost između poteškoća u identificiranju osjećaja (aleksitimija) i socijalne anksioznosti: B = 0.53 (95 % CI 0.41 – 0.65, p < .001). Također, utvrđena je značajna pozitivna povezanost između socijalne anksioznosti i pretjeranoga korištenja društvenih mreža: B = 0.28, 95 % CI 0.14 – 0.37, p < .001; dok usamljenost nije bila povezana s korištenjem društvenih mreža. Slično tomu, nije dobiven značajan medijatorski efekt empatije i teorije uma na vezu između poteškoća u identificiranju osjećaja i socijalne anksioznosti. Buduća bi istraživanja trebala ispitati mogućnost generalizacije dobivenih rezultata u različitim kulturnim/jezičnim okruženjima. Primarno ograničenje provedenoga istraživanja proizlazi iz presječnoga nacrta koji onemogućava stvaranje uzročno-posljedičnih odnosa između istraženih konstrukata.
Svako razdoblje ljudske povijesti imalo je svoja mitska bića na granici između ljudskog i neljudskog. U suvremenom svijetu to mitsko granično mjesto zauzima kiborg kao tehnoznanstvena i kulturna ...metafora zapadnog poslijeljudskog identiteta. Kiborg predstavlja sučelje ljudskog i strojnog, odnosno ljudsko tijelo s tehnološkim usadcima. Rad analizira koncepciju kiborga pomoću dva suprotstavljena procesa: prvi, koji označava rastvaranje pozicije ljudskog subjekta kao temelja zapadne filozofijske tradicije; i drugi, koji je usmjeren "obrani" subjekta. Teoretsko-konceptualni okvir rada, za određivanje pojmova "poslijeljudsko" i "neljudsko", čine razvojne strategije tehno-znanstvenog sustava usmjerene prema ljudskom tijelu i svijesti. Postavlja se teza da će dominantno područje napredovanja znanosti i tehnologije u 21. stoljeću biti područje ljudskog tijela i svijesti. Analiza ljudskog identiteta u odnosu na tehno-identitete kiborga temelji se na "klasičnim" i cyberpunk distopijama koje u tom smislu postavljaju dva ključna čimbenika: sjećanja i empatiju.
U novije doba snovi se ne razmatraju samo iz perspektive spavačeva unutarnjeg života nego i kao način prijenosa informacija o utjecaju dinamike grupe i šire socijalne okoline na sanjača. Snovi se ...mogu razmatrati kao zajednički konstruirani, kao dio intersubjektivnog procesa unutar grupe, kao dio matriksa ili kao način da se izbace neprihvatljivi dijelovi selfa u druge putem projektivne identifikacije. Grupa pruža mogućnost kontejniranja i metaboliziranja teško „probavljivog“ materijala
snova. Osim mogućnosti za „strogu“ analizu snovi nude i mogućnost za zaigranu komunikaciju u grupi o mogućim značenjima nesvjesne dinamike.
