Lithuanian miegóti „sleep Miguel Villanueva Svensson
Baltistica,
12/2011, Letnik:
39, Številka:
2
Journal Article
Recenzirano
Odprti dostop
LIETUVIŲ miegótiSantraukaS. lie. atematinis prezensas miegmi yra susijęs su slavų mbži-, mbžati - abu kilę iš baltų ir slavų atematinio prezenso (galbūt turėjusio šaknies apofoniją) su antriniu ...kamienu *-ā. Slavų prokalbėje šis atematinis prezensas pavirto į *-ī̆ prezensą, galbūt veikiant dgs. 3 a. *-inti < *-n̥t˚. Vedų ni-méghamāna-yra tiesiogiai susijęs su šia baltų ir slavų formacija.
Ime otoka Iža do sada nije bilo etimološki uvjerljivo protumačeno. U radu se predlaže grčka etimologija ovoga imena jer se Iž (i u povijesnim izvorima zabilježene varijante Ež, Jež) može pravilno ...izvesti iz grčkoga *Aígeios ili *Aigeíē (nẽ sos) ili *Aígeion (nēsíon) ‘kozji (otok)’. Predloženi glasovni razvitak grč. *gi > dalmatorom. *j- > hrv. ž ima podudarnost u odrazu riječi žȃl koja dolazi od grč. aigialós ‘žal’, a za odraz grč. ai- > hrv. i- usp. igalo, što također dolazi od grč. aigialós. Značenjske su usporednice posvjedočene u grčkoj nesonimiji (npr. otok Polýaigos u Kikladima pored Mila i Kimola, čije ime znači ‘s mnogo koza’), dok među hrvatskim nesonimima sličnu motivaciju nalazimo u imenu Kozjak (nenaseljeni otočić u Ilovičkim vratima) i drugdje.
U radu je pregled obiteljskih nadimaka potvrđenih u selu Bertoki kraj Kopra
popraćen analizom njihova podrijetla. Govor Bertoka dio je rižanskoga poddijalekta
koji sa šavrinskom varijantom tvori ...slovensku istarsku dijalektnu skupinu.
Starosjedioci u Bertokima – Istrani s romanskim i slavenskim korijenima – govore
istarskim dijalektom talijanskoga i slovenskoga podrijetla. Dakle, u Bertokima
postoji suživot slovenskoga jezika – bertošanskoga, kako ga zovu mještani, i
istarskovenecijanskoga zvanoga bertosano.
Istraživanjem je utvrđeno da je u Bertokima i u drugim dvodijalektnim naseljima
prijelaz iz slavenske jezične i kulturne tradicije u romansku većega intenziteta
nego u naseljima čiji stanovnici govore samo jednim dijalektom. Bertošanci
koji govore romanski uglavnom su receptivno dvojezični, dok su stanovnici slovenskoga
podrijetla aktivno dvojezični. Taj se fenomen može pripisati sociolingvističkomu
položaju Istrana u prošlosti.
Građa je prikupljena u razgovorima sa starosjediocima slovenskoga podrijetla.
Obiteljski nadimci zapisivani su tijekom razgovora te tijekom (kasnijega) preslušavanja
snimaka. Zabilježeno je i analizirano trideset šest obiteljskih nadimaka.
Oni su nastali od: osobnih imena (npr. pri Drejčkih), prezimena (npr. pri Marticih),
toponima (npr. pri Papečih), naziva zanimanja (npr. pri Tonetu šuštarju),
naziva biljaka (npr. pri Panankuli), naziva životinja (npr. pri Čuketih) te od osobnih
nadimaka (npr. pri Trakajih).
Etimološka analiza pokazala je da većina obiteljskih nadimaka potječe iz istarskovenecijanskoga,
stoljećima prisutnoga u Bertokima.
O etimologiji ihtionima gavun Filipi, Goran
Hrvatski dijalektološki zbornik,
2020, Letnik:
24, Številka:
24
Journal Article
Recenzirano
Odprti dostop
U članku se raspravlja o etimologiji ihtionima gavun (Atherina hepsetus). Propituju se dosadašnja rješenja i predlaže se vlastito. Naziv je u najužoj svezi sa sinonimom agun.
V prispevku etimološko razčlenjujemo romanske leksikalne izposojenke v dveh šavrinskih besedilih, ki smo jih zapisali v Novi vasi nad Dragonjo in Padni, in sicer med dialektološkimi terenskimi ...raziskavami, v okviru katerih smo poleg besedišča zapisovali tudi pregovore, pesmi in pripovedi v narečju. V slovenski Istri domačini govorijo poleg šavrinske različice istrskega narečja tudi rižansko podnarečje, oba različka sta prisotna le v zaledju slovenskih obalnih mest. Romanizmi v istrskoslovenskem narečju so posledica interference z istrskobeneškim narečjem (v novejšem času tudi s standardno italijanščino), saj je bilo romansko (obmorsko) narečje do nedavnega glavni istrski sporazumevalni jezik.