Neki autori brane književni kognitivizam – stajalište da književna fikcija ima spoznajnu vrijednost – povlačeći analogiju između spoznajne vrijednosti misaonih eksperimenata i književne fikcije. U ...ovome ću radu analizirati razloge za ovu analogiju te vidjeti koliko se njen doseg može proširiti. U drugome dijelu razmotrit ću tvrdnju književnih antikognitivista prema kojoj književnost u najboljem slučaju može biti samo izvor hipoteza, a ne znanja. Ovu ću tvrdnju dovesti u pitanje pokazujući da hipoteze same mogu imati vrijedne spoznajne koristi, u nadi da se na taj način mogu obnoviti spoznajne koristi koje čitatelji pronalaze u književnosti.
Rad istražuje načine prikazivanja ženskih likova u ulozi protivnika u trima popularnim književnim pripovijedima za djecu – u ciklusu Chronicles of Narnia Kronike iz Narnije C. S. Lewisa te u romanima ...The Witches Vještice Roalda Dahla i The Amber Spyglass Jantarni dalekozor Philipa Pullmana – pozivajući se na teoriju abjekcije Julije Kristeve i na raspravu o čudovišno-ženskom Barbare Creed. I u ciklusu o Narniji i u romanu Vještice, ženski su protivnički likovi pojednostavljeni, stereotipni i negativno okarakterizirani kao zle figure koje prijete stabilnosti dobro organiziranoga društva. Prikazane su kao abjekti koji nejasnima čine granice između života i smrti, ljudskoga i ne-ljudskoga, muškoga i ženskoga. Na kraju obiju pripovijedi čudovišno-žensko se izbacuje, eliminira, a ‘pročišćenje’ donosi olakšanje i osvetničko zadovoljstvo. U Pullmanovoj su knjizi harpije prikazane kao čudovišta s kojima se može razborito razgovarati. Časti ih se kao velikodušne i imenom „Dobrohotna Krila.“ Pa ipak, premda je uočljiv pokušaj ponovnoga uspostavljanja pozitivnoga pojma čudovišno-ženskoga, takvi likovi igraju tek drugorazrednu ulogu koju im nameće simbolički poredak, a stereotip se ipak i dalje održava.
Tijekom svoje spisateljske karijere Calvino je uspostavio posebnu vezu s dječjim svijetom. Bio je jedan od najvećih talijanskih pripovjedača za odrasle čitatelje koji je također istraživao područje ...dječje književnosti i književnosti za mladež, i to s izvanrednim rezultatima. Njegov je književni izričaj naročito inspirativan kad ga upućuje mladim čitateljima. Glavni likovi njegove trilogije Naši preci uključuju važne značajke novoga suvremenoga čovjeka. Protagonisti romana Raspolovljeni viskont, Barun penjač i Nepostojeći vitez žive, svaki na svoj način, ‘naopako’ jer krše logičke zakone. Njihova je ‘odraslost’ obilježena danas aktualnim obilježjima nemira, ‘necjelovitosti’, neodređenosti, dvojbe, zbunjenosti i nesigurnosti o budućnosti, tj. osjećajima koji dubinski određuju arhetipske sastavnice mladosti. Nadalje, njihovo ponašanje ističe važnost lutanja koje se smatra pomašću danom kako bi se dostigla drukčija kakvoća života, a koja je svakako čudna, neobična i iznimna. Međutim, upravo zbog te iznimnosti, još je u većoj mjerivjerodostojna i zadovoljavajuća. Konačno, potraga za humanošću, na različite načine utjelovljena u trima spomenutim likovima, predstavlja najviše književne i odgojne vrijednosti Calvinovih pripovijedi.
U radu se raspravlja o pojmu i povijesti utopije, pri čemu se naglasak stavlja na moderne oblike utopija rodne tematike. Iako bi se moglo reći da je utopijsko mišljenje imanentno čovjeku, danas se ...riječ ‘utopija’ koristi mahom u pejorativnom značenju tlapnje i/ili političke zamisli čije ostvarenje nužno vodi u neki oblik totalitarizma. Takva su određenja utopije iznikla iz etimoloških, povijesnih i idejnih nedoumica vezanih uz utopijske teorijske i praktične tvorevine. Opisujući utopiju pojmovima kritike, nade i mašte te ju vezujući uz pojam Mannheimove aktivne utopije, u njoj je moguće pronaći elemente za suočavanje s modernim rodnim i ekološkim problemima. Kao primjer su dane feminističke utopije u kojima su testirane razne rodne teorije i prakse te su predložena rješenja za stvaranje ne idealnih i dovršenih, već poboljšanih svjetova, odnosno svjetova koji dopuštaju poboljšanje.
U ovom se članku analizira književni žanr znanstvene fantastike (kratica
ZF) te se, kroz povijesni presjek toga žanra, problematizira položaj žene kao znanstvenofantastič
nog lika i kao autorice ...ZF-romana. Znanstvenu je fantastiku teško
definirati, jer ona odudara od zahtjeva konvencionalne književnosti. Ipak, ono što
se može reći za sva ZF-djela jest osjećaj čuđenja što ga ona izazivaju kod čitatelja,
tj. kognitivno otuđenje-svijest o razlikama književnoga i stvarnog svijeta, čime se
ostvaruje kritička analiza realnosti i sebstva. Bez obzira na obilje tema i razna zanimljiva
filozofska promišljanja prisutna u tome često prezrenom žanru, znanstvenu
fantastiku žene ne čitaju i ne pišu u onom razmjeru u kojem to čine muškarci. Taj
se stav potkrepljuje povijesnim pregledom tema i autora/ica znanstvene fantastike
od njezinih korijena u utopijskim fantazijama 17. stoljeća te goticizma Mary Shelley,
preko američke ere magazina, britanskog Novog vala, pa do cyberpunka. Zaključ
ak koji se nameće jest da se radi o književnosti koja zanemaruje ženski rod ili
ga izravno ponižava, opisujući žene najčešće kao žrtve ili trofeje. ženski su likovi
rijetki i tipizirani. Autorica znanstvene fantastike je malo i uglavnom pišu pod pseudonimom.
Kao što znanost stoljećima nije uključivala žene u svoje redove, odričući
im moral i um, tako i znanstvena fantastika, žanr koji često stavlja znanost u centar
svoga interesa, preuzima gotovo jednak stav. Tek odnedavno ženama se, kroz pojavu
meke znanstvene fantastike, pruža mogućnost uvođenja vlastitih tema i promiš
ljanja.
Trenutačno su filmovi o superherojima jedan od popularnijih filmskih žanrova i čini se da se taj trend neće uskoro promijeniti. Osim toga, životi i pothvati superheroja prikazani su i putem drugih ...medija poput animiranih filmova i televizijskih serija namijenjenih djeci. Međutim, te su priče ujedno i nasilne. Ako se starija djeca (od 7 do 11 godina) susreću s medijskim sadržajem o superherojima, važno je razumjeti načine na koje oni pokušavaju shvatiti taj žanr. U tu svrhu, ovaj rad istražuje kako medijski sadržaj o superherojima može poslužiti kao potencijalni kontekst za razumijevanje moralno značajnih događaja kod starije djece. Taj potencijal – temeljen na tri šira područja istraživanja dječje sposobnosti
razumijevanja drugih i njihovih moralno značajnih postupaka – istražuje se putem dviju dimenzija. Prvu predstavljaju zajednički pripovjedni elementi žanra, a drugu istraživačke implikacije. Predlaže se istraživački model koji se koristi pripovjednim obilježjima žanra kao dijelom metodologije za istraživanje razumijevanja moralno značajnih postupaka kod starije djece. Takav model također nudi mogućnost nadogradnje postojećih istraživanja o odnosu između medijskoga sadržaja i moralnoga razumijevanja djece.
U ovom broju časopisa Libri & Liberi predstavljamo rani znanstvenofantastički roman autora Ly-Tai-Fua Izlet na Mars objavljen u prvom godištu Krijesa – ilustrovanog časopisa za omladinu 1931./1932. U ...Baštini predstavljen je kratki pregled povijesti znastvene fantastike u Hrvatskoj.
Danas je crkveni život pun fantasta i fantastike. I u teologiji. Izgubili smo kriterije. Odbacili smo strogu logiku skolastike. Otvorili smo se utjecajima modnih filozofija.
