Izum se odnosi na metodu proizvodnje piruvata fermentacijom. Intenzifikacija procesa proizvodnje piruvata iz glukoze i acetata postignuta je upotrebom genetski modificirane i na antibiotik kanamicin ...rezistentne Escherichia coli YYC202 ldhA:Kan.
Metan, koji nastaje kao posljedica fermentacije probave u buragu preživača i širi se u atmosferu,većinom uzrokuje gubitak energije koju životinje dobivaju hranom te isto tako negativno djeluje na ...opće zatopljenje. Biotehnološke metode radi ograničavanja proizvodnje metana koji stvara ekološki problem u smislu oscilacije u okolinu i ekonomski problem u smislu hranidbe životinja su poboljšanje nutritivne vrijednosti hrane primjenom biotehnoloških dodataka, inokulanata i transgenih organizama. Te su metode naišle na široko područje primjene, osobito zadnjih godina. Ovaj članak uključuje istraživanje stvaranja metana u buragu, bakterija koje proizvode metan (metanogen) i biotehnoloških metoda koje smanjuju proizvodnju metana u buragu. U ocjenjivanju dostupnih istraživanja zaključuje se da biotehno¬loški proizvodi i primjene kao što su dodaci hrani smanjuju proizvodnju metana kao rezultat obuzdavanja upotrebe vodika bakterija koje proizvode metan povećanjem proizvodnje propionske kiseline u buragu.
Izum se odnosi na metodu proizvodnje piruvata fermentacijom. Intenzifikacija procesa proizvodnje piruvata iz glukoze i acetata postignuta je upotrebom genetski modificirane Escherichia coli YYC202.
The knowledge of the biogenic amines present in wine is important to consumers in terms of their potential threats of toxicity to human and to wine producers as a result of market impact. In the ...scientific field, biogenic amines have the potential to be applied as indicators of food spoilage. Biogenic amines are essential at low concentrations for metabolic and physiological functions in animals, plants, and microorganisms, but at high concentrations can induce adverse reactions in susceptible individuals. Despite the intensive research aimed at determining and reduction of biogenic amines, our current knowledge remains far from complete. However, a number of factors that influence the biogenic amines concentration in red wine have been already described. Most of them are related to the winemaking conditions in the cellars and some of them are environmental factors. During winemaking it is important to consider all factors beginning from viticulture practices, alcoholic and malolactic fermentation and physiochemical composition of wine, as well as, aging and storage of wine. This paper reviews changes of the concentration of biogenic amines depending on technological processing of grape and wine.
U ovom je istraživanju korišteno mlijeko magarice i kravlje mlijeko za proizvodnju kefira. Proizvedenim uzorcima kefira je tijekom 21 dan skladištenja pri 5 °C određivan sastav, mikrobiološka i ...senzorska svojstva, koncentracija hlapljivih spojeva arome, te sastav aminokiselina. U usporedbi s kefirom od kravljeg mlijeka (CMK), kefir od mlijeka magarice (DMK) imao je niže udjele ukupne suhe tvari, masti i proteina. Korištenje mlijeka magarice kao sirovine rezultiralo je slabijom konzistencijom i punoćom okusa uslijed niskog udjela ukupne suhe tvari i niskog udjela kazeina. S druge strane, u uzorcima DMK utvrđene su izrazito visoke koncentracije acetaldehida i octene kiseline. Osim toga, visok udjel laktoze u mlijeku magarice uzrokovao je veću proizvodnju etanola u kefiru. Najzastupljenije aminokiseline u uzorcima DMK bile su tirozin, valin i arginin. Kefir od mlijeka magarice pokazao se prihvatljivim i prilikom ocjene senzorskih svojstava, ponajviše okusa i mirisa. Na temelju dosadašnjih rezultata može se zaključiti da se od mlijeka magarice može proizvesti probiotički fermentirani napitak.
Probiotici i prebiotici – koncept Hauser, Goran; Benjak Horvat, Indira; Zelić, Marko ...
Medicus (Zagreb, Croatia : 1992),
01/2020, Letnik:
29, Številka:
1 Hepatologija danas
Journal Article
Recenzirano
Odprti dostop
Ove smjernice prijevod su smjernica Svjetske gastroenterološke organizacije (engl. World Gastroenterology Organization, WGO) objavljenih 2017. Politika WGO-a je objavljivanje prijevoda različitih ...gastroenteroloških smjernica pa smo sukladno tome zatražili i dobili dopuštenje za prijevod smjernica koje donosimo u integralnom obliku. Naravno, imajući u vidu veliku raznolikost probiotskih sojeva na globalnom tržištu i različitu dostupnost u pojedinim zemljama, ovim smo smjernicama dodali prilagodbu s obzirom na dostupnost probiotika u Hrvatskoj. To je prikazano u posebnom članku.
U ovom radu analizirane su fizikalno-kemijske i mikrobiološke karakteristike otpadnih voda tradicionalnih postrojenja za preradu maslinova ulja u Ennakhla-Chlefu u sjevernom Alžiru. Uzorci otpadne ...vode imali su slabu kiselost od 0.65 % uz pH = 4,88 i električnu provodnost od 34 mS cm–1. Vrijednosti kemijske i biološke (BPK5) potrošnje kisika kretale su se do 183 odnosno 7 g l–1. Nadalje, uzorci su sadržavali 1,72 g l–1 ukupnih fenola. Preliminarna mikrobiološka analiza ukazala je na prisutnost raznih mikroorganizama, osobito bakterija mliječne kiseline i Enterococcus sp.
Ovo djelo je dano na korištenje pod licencom Creative Commons Imenovanje 4.0 međunarodna .
Cilj ovog rada bio je istražiti učinak ekstrakta kore brucijskog bora (Pinus brutia), koji je bogat polifenolnim sastojcima tanina, na čiste i mješovite kulture buražnih bakterija i arheja kao i na ...in vitro fermentacijske značajke buraga. Proveden je test antimikrobne osjetljivosti s čistim kulturama u anaerobnim uvjetima. Ekstrakt kore brucijskog bora pokazao je potencijalnu inhibitornu aktivnost (P < 0,05) protiv čistih kultura bakterija Ruminococcus flavefaciens, Eubacterium ruminantium i Methanobacterium formicicum, a stimulacijski učinak na rast (P < 0,05) opažen je za bakterije Ruminoccocus albus, Butyrivibrio fibrisolvens i Streptococcus bovis. Ekstrakt kore brucijskog bora imao je potencijalan inhibitorni učinak (P < 0,05) na R. albus samo u najvećoj dozi (1200 μg/mL). Također je imao stimulacijski učinak (P < 0,05) na čiste kulture Fibrobacter succinogenes, a nije utjecao na Megasphaera elsdenii osim u najvećoj dozi. Učinak dviju doza (75 i 375 mg/L) ekstrakta kore brucijskog bora na in vitro mješovite culture i pokazatelje fermentacije u buragu određen je simulacijskom tehnikom (Rusitec). Dodatak ekstrakta kore brucijskog bora doveo je do kvadratnog smanjenja (P < 0,05) broja stanica R. flavefaciens. Nije bilo promjena u proizvodnji ukupnih i pojedinačnih kratkolančanih masnih kiselina (SCFA), omjeru acetata i propionata (C2/C3), ukupnom broju protozoa, buražnom pH i probavljivosti suhe tvari (DMD). Suplementacija objema dozama ekstrakta kore brucijskog bora smanjila je (P < 0,05) koncentracije amonijaka-N. Koncentracija amonijaka-N bila je najniža u skupini s najvećom dozom suplementa (P < 0,05). Zaključujemo da je inhibitorni učinak ekstrakta kore brucijskog bora na neke vrste u čistim kulturama bio jednak onomu u mješovitim buražnim kulturama, a nije bilo stimulacijskog efekta. Manjak inhibitornih učinaka na protozoe i na mnoge Gram-pozitivne buražne bakterije u mješovitim kulturama upućuje na to da njihov mehanizam djelovanja nije jednak onomu kod antibiotika. Premda ekstrakt kore brucijskog bora nije promijenio buražni SCFA, mogao bi poboljšati iskorištavanje proteina u buragu a da pritom ne suprimira mikrobnu fermentaciju.
Zanimanje za nova alternativna hraniva u Europi je poraslo zadnjih godina. Hranidbeni sastav i značajke fermentacije u raznim stadijima siliranja istraživani su na talijanskom ljulju (Lolium ...multiflorum Lam) i zimskim smjesama žitarica. Pokus je obavljen na velikoj farmi Galgamenti Agricultural Ltd. u Turnu u Mađarskoj. Proučavane su dvije različite smjese krmiva: smjesa A (tri vrste talijanskog ljulja 40% + dvije vrste tritikala 20% +dvije vrste zobi 20% + pšenica 15%+ ječam 5%) i smjesa B (tri vrste talijanskog ljulja 55% + dvije vrste zimske zobi 45%). Pokusno polje je iznosilo 30.600 m2 po tretmanu. Dvije različite mješavine krmiva posijane su 11. rujna 2017. godine, (smjesa A:75 kg sjemena/ha; smjesa B:75 kg sjemena/ha) na dubini od 2-5 cm. Zaštita biljaka nije primijenjena u sezoni rasta. Rezanje je obavljeno rukom za vrijeme stvaranja glavica tritikala na visini stabljike od 10 cm. Svježa smjesa A (suha tvar 189 g/kg; sirova bjelančevina: 161 g/kg DM;NDF: 485 g/kg DM) i svježa smjesa B (suha tvar 195 g/kg; sirova bjelančevina 159 g/kg DM;NDF:519 g/kg DM) je venula do 28-32% DM (24h) bez ikakvog micanja na prozoru. Povenulo krmivo je rukom brano i sjeckano kombajnom za krmivo (John Deere 7300) na betonskoj površini s teoretskom sjeckalicom duljine 9 mm (težine 800 kg). Povenuli i narezani materijal od 510 g stavljen je rukom u staklenke (volumena 0, 00072 m3 ,n=5 ukupni broj minisilosa =15). Otvorena su pet laboratorijska silosa po mješavinama 7., 14. i 90. dana nakon siliranja. Određeni su suha tvar DM, sirova bjelančevina CP, sirovo vlakno CF, neutralno deterđentsko vlakno NDF, kiselo deterđentsko vlakno ADF, kiseli deterđentski lignin ADL, ekstrakt etera, pepeo i ukupni šećer u svim tretmanima. Osim toga, u siliranim smjesama izmjereni su pH i koncentracija amonijaka N, hlapive masne kiseline. Nakon 90 dana siliranja u obje mješavine nađene su značajne razlike (p<0.5) u svim hranjivim tvarima osim u kiselom deterđentskom tkivu u mješavini A, sirovim bjelančevinama, pepelu i sirovom vlaknu u mješavini B na što nije djelovalo trajanje fermentacije. Siliranje je prouzročilo značajno smanjenje pH zbog proizvodnje mliječne kiseline ali je uspjelo postići fermentaciju mliječne kiseline. Vrijednosti za amonijak-N, etanol i octenu kiselinu i maslačnu kiselinu bile su niske. Ovi rezultati pokazuju da su talijanski ljulj i silaža zimskih žitarica bili podvrgnuti brzoj fermentaciji te da je kvaliteta dobro očuvana.
Mezcal je destilat koji se proizvodi spontanom fermentacijom mošta dobivenog kuhanjem stabljika biljke Agave spp. i prešanjem dobivene smjese. Mošt agave sadržava velike količine fruktoze i fenolnih ...spojeva, a fermentacija se najčešće odvija pri stresnim i nekontroliranim uvjetima. Kvasci koji mogu rasti u takvim uvjetima obično imaju povoljna biološka i industrijska svojstva koja ih čine otpornijim, poput svojstva flokulacije. U ovom je radu sedam sojeva kvasca Saccharomyces cerevisiae izoliranih iz mošta agave izloženo temperaturama od 10 do 40 °C i uzgojeno u podlogama u prisutnosti fruktoze ili glukoze. Brojanjem kolonija u tzv. „microdrop“ testu potvrđeno je da su kvasci koji su rasli u podlozi s dodatkom fruktoze imali veću otpornost na stres uzrokovan niskom temperaturom (10 °C), u usporedbi s kvascima uzgojenim pri 40 °C. Soj kvasca koji je najbolje podnio stres (Sc3Y8) i komercijalni vinski kvasac (Fermichamp) uzgojeni su u tekućoj podlozi za fermentaciju i dugotrajno izloženi toplinskom stresu, radi određivanja njihove sposobnosti flokulacije. Tijekom fermentacije u podlozi s fruktozom povećalo se nakupljanje metabolita na kraju procesa, osobito pri 40 °C, te je proizvedeno 2,3 puta više glicerola (8,6 g/L), 1,3 puta više etanola (43,6 g/L) i 3,4 puta više octene kiseline (7,3 g/L) nego tijekom fermentacije u podlozi s glukozom. Pomoću konfokalnog mikroskopa utvrđene su morfološke promjene u kvascu, kao što su agregacija stanica i prisutnost ožiljaka na stijenci nastalih uslijed pupanja kvasca, osobito u soju Sc3Y8 izloženom temperaturi od 40 °C. Potvrđeno je da ovaj soj kvasca za proizvodnju pića mezcal flokulira u prisutnosti iona kalcija. Analizom ekspresije gena FLO1, FLO5 i FLO11 uključenih u regulaciju flokulacije potvrđeno je da je došlo do indukcije transkripcije u oba soja kvasca S. cerevisiae, naročito gena FLO5 u soju Sc3Y8.
PDF
