U tekstu razmatramo pojmove semantike mogućih svjetova, fikciju i kreativnost. Nakana nam je pokazati kako semantika mogućih svjetova omogućuje generiranje nove interpretacije pojmova fikcije i ...kreativnosti. Kako bismo to učinili, moramo razmotriti filozofiju logike. Semantika mogućih svjetova može se koristiti u interpretiranju modalnih pojmova. U tekstu interpretiramo pojmove fikcije i kreativnosti kao modalne pojmove. Međutim, naša analiza pokazuje da su pojmovi fikcije i kreativnosti multimodalni pojmovi.
U suvremene rasprave o svjedočanstvu C. A. J. Coady uveo je pojam patologije. Radi se o stanovitim otklonima od normalnih slučajeva svjedočenja (zlouporabama i zakazivanjima) zbog kojih epistemička ...vrijednost takvih iskaza postaje dvojbena. Temeljem Coadyjeve analize komunikacijskih akata (laži, glasina, ogovaranja, urbanih mitova) pokušale smo identificirati uvjete ne-patološkog svjedočanstva kako bismo propitale može li se fikcija smatrati svjedočanstvom. U članku argumentiramo u prilog stava da je moguće govoriti o fikcijskom svjedočanstvu (barem u mjeri u kojoj je opravdano govoriti o, primjerice, moralnom ili estetičkom svjedočanstvu) jer praksa fikcije (i) ne krši postavljene uvjete epistemičke odgovornosti govornika/autora; (ii) proizvodi epistemičku korist za čitatelja koja predstavlja legitimni epistemički cilj.
U radu se obrađuju osnovna pitanja koje nameće pravna zaštita od šutnje uprave u Republici Hrvatskoj. U prvom se redu analiziraju odredbe Zakona o općem upravnom postupku i Zakona o upravnim ...sporovima kojima se pruža pravna zaštita od šutnje uprave. U navedenoj se analizi ukazuje na propuste i nelogičnosti, kao i na dobre strane navedenim zakonima uspostavljenog sustava zaštite. U zaključku rada naglašavaju se mogući osnovni smjerovi razvoja instituta, te ističe potreba za dosljednim razvijanjem postojećeg sistema negativne fikcije. Navedenim bi se sistemom morali zaštiti i osobni i javni interesi te osigurati ekonomični i efikasni postupci.
U radu se kritičkom analizom izmjena regulacije i provedbe Zakona o općem upravnom postupku (ZUP) razmatraju teorijski i praktični aspekti instituta šutnje uprave u Republici Sloveniji. Prema ...većinskom modelu koji je na snazi u različitim zemljama, i u Sloveniji šutnja uprave predstavlja temelj za fikciju negativne odluke čime stranka napušta stanje pendencije te može ostvariti pravnu zaštitu kao da je njezin zahtjev odbijen. No pod utjecajem trendova u pogledu veće učinkovitosti u upravnim stvarima te kako bi se izbjeglo nerazumno dugo rješavanje, sve se češće uvodi fikcija pozitivne odluke. Uzimajući u obzir teorijsko - dogmatske aspekte uz istraživanje implementacije šutnje uprave u slovenskoj regulaciji te upravnoj i sudskoj praksi, autorica rada na temelju hipoteze da takva fikcija u općem zakonu zbog potrebe za meritornom zaštitom javnog interesa donosi više opasnosti nego koristi, prikazuje ograničenost zahvata takve vrste na upravnopravnom području.
Tehnofobija je iracionalan strah od utjecaja tehnologije ili tehnoloških artefakata. Filozofski interes za tehnofobiju leži u tri sfere: spoznajnoj, egzistencijalnoj i filozofsko-antropološkoj. U ...posljednjih pet desetljeća računala su uvelike promijenila i filozofiju. Autori polaze u ocrtavanju problema tehnofobije u filozofiji od pojave tehnofobijskih komentara sa svakim skokom naprijed u sredstvima komunikacije. Sljedeće područje analize je spekulativna fikcija. Utvrdivši značaj spekulativne fikcije za filozofiju, nudi se pregled tehnofobijskih teza u nekim antologijskim djelima spekulativne fikcije.
Sažetak
U književnom djelu Vladimira Nazora najmanje se spominju
romani.. Pisani u različitim vremenima, romani tematiziraju probleme
kojima je bio stvaralački obuzet. Roman Krvavi dani vezan je za
...Nazorov boravak u istarskoj sredini i svojevrsni je odgovor na talijanska
iredentistička presizanja. Pisan je u tradiciji historiografske fikcije
s elementima šenoinskoga i pučko-popularnoga tipa koji u hrvatskoj
književnoj praksi ima zavidan odjek i recepciju.
U ovom tekstu preispitat će se temeljne karakteristike medija kao sredstva ili postupka komuniciranja sadržaja, te kao snažne silnice u konstrukciji društve¬ne zbilje. Pokušat će se razjasniti ...temeljne mogućnosti komunikacije medijima na sjecištima Ecovog pristupa teoriji informacije, desosirovske strukturalne lin¬gvistike, Hjelmslevljeve semiotike i Iserove teorijske obrade problema fikcije u književnosti. Kombiniranjem teorijskih postavki ovih pristupa bit će dana okvirna strukturalno-semiotička teorija medija kao temelja spoznaje, konstruk¬cije kulture i društvenog oblikovanja slike svijeta. Bit će ispitana i spoznajna pouzdanost medija, konstrukcija fiktivnog i njegova uloga u reprezentaciji zbilje, te uloga ideologije kao intencionalne deformacije koda. Naposljetku će se razotkriti temeljni semiotički paradoksi fikcije, medija i autosubverzija semiotičkih spoznajnih činova.
Članak nudi prikaz aktualnih rasprava vezanih za prirodu novog književnog
modaliteta, bavi se mogućom taksonomijom uzimajući u obzir zaključke znanstvenih
radova stručnjaka (Zavala, Lagmanovich, ...Rojo, Howe), pokazujući
iznimnu vitalnost “žanra” u prostorima španjolskog jezičnog izričaja. Mikrofikcija
posjeduje tekstualne osobine koje zahtijevaju kompetentnog čitatelja koji je
u stanju razviti kooperativne strategije i reducirati višeznačnost teksta. Njezin
otvoren i retorički karakter, narativna situacija koja je često nedorećena, nepredvidiv
završetak stimuliraju hiperkodificiranu čitateljsku aktivnost. Sve to je
čini izuzetno podesnim materijalom za primjenu na satu književnosti. U članku
obrađujemo tri od niza mogućih primjena mikrofikcije u nastavi hispanskih
književnosti.
Kao književno ogledalo društvene zbilje, trilogija Hrvatske magle Marija Bazine nudi se kao bogata freska događanja posljednjih pedesetak hrvatskih godina, kao izdašna panoramska slika hrvatske ...stvarnosti navedenog vremena, kao dijagnoza njegovih bolesti i opterećenja, inventura pojedinačnih i kolektivnih nadanja, razočarenja i poraza. Pisana iz pozicije slabog subjekta, intelektualca – gubitnika i u osobnom i u političkom životu – podastire sliku hrvatske stvarnosti u kojoj su rezignacija i razočarenje najdublje stanje svijesti, a magle – i one povijesne i one stvarne – iskustvo koje njezino postojanje usmjerava k potiranju svih oblika nacionalnog i kulturnog identiteta.
Pojam globalizacije koristi se u različitim kontekstima i u različitim značenjima; pojam miješa činjenice i fikciju – postojeće i nepostojeće. Pojam globalizacije odnosi se na, primjerice, ekonomske, ...političke i kulturne procese koji nadilaze granice nacionalnih država. Nema filozofskog, odnosno konceptualnog utemeljenja globalizacije. Zapadni filozofski metanarativi interpretiraju se lokalno; ne postoji globalna interpretacija metanarativa. Etimološki ‘razumijevanje’ (understanding) znači stajanje između razlika, na primjer između činjenica i fikcije. Logika stručnosti je logika stajanja između nada i realnosti – između nepostojećeg i postojećeg. Logika stručnosti je opća teorija razumijevanja. Kao istinski opća teorija, logika stručnosti globalno nadilazi granice. Prema tome, logika stručnosti oblikuje temelj za filozofiju globalizacije.
