U proizvodnji ukrasnoga bilja često postoji potreba kombiniranja sredstava za zaštitu bilja (SZB), radi istovremene zaštite od više štetnih organizama. Primjena kombinacija SZB često dovodi do ...fitotoksičnosti. Cilj rada bio je utvrditi fitotoksičnost kombinacija fungicida (azoksistrobin i ciprodinil + fludioksonil) s insekticidima na osnovi abamektina i tiometoksama na vrstu Petunia sp.. U kombinacijama su korištene preporučene i povišene doze (od 50 do 100% iznad preporučene). Temeljem oštećenja, izračunati su indeksi fitotoksičnosti. Biljke petunije osjetljive su na korištene pripravke i nakon primjene preporučenih doza. Kombinacije oba insekticida s fungicidom na osnovi ciprodinila i fludioksinila mogu se preporučiti u zaštiti petunije samo ako se primjenjuju preporučene doze. Sve kombinacije insekticida s fungicidom na osnovi azoksistrobina ne bi se smjele primjenjivati jer postoji ozbiljan rizik od pojave fitotoksičnosti.
Primjena pesticida je sastavni dio moderne poljoprivrede, kojoj je jedan od osnovnih ciljeva proizvodnja zdravstveno ispravne hrane. Zdravstvena ispravnost hrane ovisi o najvišoj dozvoljenoj razini ...pesticida (MDK) koja je propisana za svaki pesticid na svakoj kulturi na kojoj je dozvoljena njegova primjena. Da bi se osigurala zdravstvena ispravnost hrane iznimno je važno pridržavati se namjene pesticida, doze (ili propisane koncentracije) i karence. Primjena više doze može uzrokovati zdravstvenu neispravnost hrane, fitotoksičnost tretirane kulture, kontaminaciju okoliša, razvoj rezistentnosti štetnih organizama i financijski gubitak za proizvođača.
Primjena zemljišnih herbicida ima za cilj postizanje produljenog (rezidualnog) učinka u suzbijanju korova tijekom vegetacijske sezone. Budući da osigurava zaštitu usjeva od korova tijekom duljeg ...vremena, rezidualnost smatramo poželjnim svojstvom. No i pored pozitivnih učinaka, rezidualni herbicidi imaju niz nedostataka. Rezidualni herbicidi, naročito rezidue onih herbicida koji u tlu ostaju u aktivnom obliku dulje od godine dana, mogu štetno djelovati na iduće kulture u plodoredu i na taj način znatno ograničiti plodored. Koliko će se dugo neki herbicid zadržati u tlu izravno ovisi o činiteljima koji utječu na razgradnju i premještanje aktivne tvari s mjesta primjene. Među najvažnijim takvim činiteljima jesu fizikalno‐kemijska svojstva herbicida, svojstva tla (sadržaj i tip koloida tla, pH i prisutne populacije mikroorganizama) i vremenske prilike (temperatura i vlažnost). Ti činitelji, izravno ili neizravno, a najčešće u interakciji, utječu na ponašanje herbicida u tlu. Kad postoji sumnja da bi rezidue nekog herbicida mogle oštetiti iduću kulturu u plodoredu, dva su načina s pomoću kojih se može predvidjeti ta opasnost: kemijskom analizom uzoraka tla ili metodom biotesta. Kvantitativna analiza uglavnom se provodi kemijskim metodama, a biološko testiranje provodi se mjerenjem biološkog odgovora biljke na prisutnost herbicida. Glavne prednosti biotesta nad skupim kemijskim analizama jesu jednostavnost izvođenja, reproduktivost i niska cijena. Osim toga, primjenom biotesta dobiva se pouzdan odgovor o ostatcima herbicida koji su određenoj biljci dostupni te odgovor da li ti ostatci izazivaju fitotoksičnost.
U radu su ukratko prikazani trendovi u svjetskoj i domaćoj proizvodnji vina. Dani su podatci o sastavu otpadnih voda iz dostupne svjetske literature te toksični učinci ovih voda na različitim test ...sustavima. Dan je literaturni pregled najčešće korištenih metoda pročišćavanja te njihove prednosti i nedostaci. Iz iznesenih podataka moguće je zaključiti da otpadne vode iz procesa proizvodnje vina zbog svoje kompleksnosti sastava te dokazanog visokog toksičnog učinka predstavljaju značajan rizik za sastavnice okoliša i prirode. Visoke vrijednosti organskog onečišćenja, sezonalnost, te prisutnost toksičnih tvari zahtijevaju kombinaciju različitih metoda obrade kako bi se ove vode učinile neškodljivim za okoliš te zadovoljili propisani zakonski kriteriji za ispust u okoliš. Najviši stupanj detosikacije se postiže kombinacijom bioloških metoda i naprednih oksidacijskih procesa (kao predobrade ili završne obrade).
U radu je praćena detoksifikacija otpadne vode od prerade grožđa kroz različite faze kemijske i elektrokemijske obrade. U cilju uklanjanja organskih/anorganskih onečišćivala iz otpadne vode korištena ...je oksidacija ozonom i taloženje pomoću CaO kao faza predobrade te tri elektrokemijske metode (elektrooksidacija, elektroredukcija i elektrokoagulacija) korištenjem elektroda od nehrđajućeg čelika, željeza i aluminija uz istovremeno ozoniranje u svrhu glavne obrade. Toksični učinak otpadne vode prije i nakon svake od faza pročišćavanja praćen je preko vrijednosti parametara klijavosti nakon izlaganja biljke Hordeum vulgare L. uzorcima nepročišćene/pročišćene otpadne vode. Otpadna voda je okarakterizirana niskom pH vrijednošću (4,02), intenzivnim mirisom i obojenjem (28400 PtCo), visokim vrijednostima organskih pokazatelja (18430 mg dm-3 KPK, 1340 mg dm-3 ukupnih fenola, 1720 mg dm-3 BPK5) te povišenim vrijednostima hranjivih soli i teških metala. Sinergijski i aditivni učinak između organskih pokazatelja, prvenstveno fenola i teških metala te niska pH vrijednost su vjerojatno odgovorni za izuzetno visok fitotoksični učinak s EC50 vrijednošću od svega 0,08 % te potpunim zastojem klijavosti nakon izlaganja sjemena nerazrijeđenoj otpadnoj vodi. Predobrada vapnom pri kojoj je uklonjeno između 46% i 99,8% teških metala, 90,4 % boje, 98,3 % mutnoće, 98,6 % UST, 95,4 % fosfata, 91,5 % sulfata te između 39 % i 47 % organskih pokazatelja je rezultirala 50 %-tnim smanjenjem toksičnog učinka. Završnom obradom dobiven je bistar efluent bez mirisa i s jedva primijetim obojenjem sa stupnjem uklanjanja karakterističnih pokazatelja između 73,8 % i 100 %, čime je u potpunosti uklonjen i njegov toksični učinak (Klijavost = 99,2±0,2 %; Indeks klijavosti = 99,2±0,2 %). Iz navedenog je moguće zaključiti da je odabrani set metoda pogodan za detoksifikaciju biološki slabo razgradljivih efluenata vrlo složenog i varijabilnog sastava kao što su vinarijske otpadne vode. Utvrđivanje parametara klijavosti na biljci Hordeum vulgare L. se pokazalo kao vrlo osjetljiv, jednostavan i jeftin test sustav za praćenje toksičnog učinka industrijskih efluenata te praćenje stupnja njihove detoksifikacije u toku različitih faza i metoda obrade.
Svrha je ovoga rada bila odrediti in vitro antioksidativnu aktivnost ekstrakta plodova bazge (Sambucus nigra) i njegovu toksičnost za biljke, radi moguće primjene u poljoprivredi i prehrambenoj ...industriji. Antioksidativna svojstva voćnog praha određena su metodom fotokemiluminiscencije. Ispitana je fitotoksičnost vodene otopine praha ekstrakta bazge na luku (Allium cepa) kao testnom organizmu. Utvrđena je jaka antioksidativna sposobnost proizvoda, ali i njegova citotoksičnost te mitodepresivni učinak. Osim toga, veća koncentracija ekstrakta uzrokovala je inhibiciju mitoze u ranoj profazi. Vodene su otopine voćnog praha imale izrazito mutageni učinak in vivo na korijen luka, osobito duže vrijeme (48 h) pri koncentraciji od 1 g/dL. Pri manjim koncentracijama (0,1 g/dL) nije primijećeno mutageno djelovanje. Može se zaključiti da ekstrakt ploda bazge u prahu ima veliku antioksidativnu aktivnost in vitro, a pri manjim koncentracijama nema mutageni učinak, pa se može primijeniti u prehrambenoj industriji.
PDF
