Za potrebe kvalitetnog optimiranja proizvodnih procesa s ciljem uvođenja novih tehnologija karakteriziranih smanjenim emisijama štetnih plinova i povećanom energetskom učinkovitošću, nužno je izvesti ...odgovarajući matematički model procesa. Takav model bi trebao biti jednostavan za implementaciju te se isključivo zasnivati na fizikalnim karakteristikama postrojenja, umjesto oslanjanja na empirijske relacije. Stoga se u ovom radu predlaže nelinearni dinamički model isparivačkog kruga generatora pare rafinerijskog energetskog postrojenja, s prirodnom cirkulacijom vode i jednim bubnjem, a koji se zasniva isključivo na fizikalnim zakonitostima očuvanja mase, energije i količine gibanja. Uslijed jednoznačnosti njegove definicije, model se lako može poopćiti za analizu sličnih postrojenja, pri čemu je potrebno prilagoditi ključne operativne parametre kao što su radni tlak, temperatura, kapacitet proizvodnje pare i značajke pomoćne opreme. Učinkovitost modela potvrđena je kroz numeričku simulaciju pojava koje se događaju u različitim dijelovima generatora pare za slučaj stvarnog procesnog poremećaja, pri čemu su ulazi u model zasnovani na standardnim pogonskim mjerenjima.
Članak daje kratke karakteristike najčešće rabljenih reaktora za kontinuiranu rafinaciju aluminija i njihovih legura. Rafinacija ovisi o brzini struje plina za rafinaciju. Utjecajni su oblik i ...dimenzije plinskih mjehura. Fizikalni model je utemeljen za određivanje razine disperzije plinskih mjehura u tekućinama. Shema disperzije plina u tekućem metalu predstavljena je uzimajući u obzir promjene brzina struje plina za rafinaciju vrijedeće za pet stupnjeva disperzije (bez disperzije, minimalna, očekivana, ujednačena i pojačana disperzija).
U radu se prikazuju studije numeričkog i vodenog modela protjecanja čelika u međuloncu konti lijeva s jednom žilom. Mjerenja polja protjecanja provedena su na vodenom modelu međulonca u mjerilu 1:3 ...pomoću Laser-Doppler Anemometrijske (LDA) metode, tokom stacionarnog lijevanja. LDA mjerenja provedena su korištenjem Reynoldsovog kriterija sličnosti. Numeričke simulacije trodimenzionalnog turbulentnog toka u međuloncu provedene su pomoću komercijalnog programa konačnog volumena FLUENT. Matematički model, potvrđen eksperimentalnim rezultatima, korišten je za simulaciju protjecanja tekućeg čelika u međuloncu industrijskog kapaciteta 16 t, u mjerilu 1:1.
Članak rad prikazuje rezultate eksperimentalnog istraživanja ponašanja taline u modelu lonca s miješanjem pomoću mjehurića argona dovedenog kroz jedan ili dva mješača na dnu lonca. Istraživanje je ...provedeno koristeći metodu fizikalnog modeliranja na modelu u mjerilu 1 : 10. Tijek skrućivanja (homogenizacije) nakon početka upuštanja mjehurića procjenjivan je temeljem promjena električne vodljivosti i temperature, mjerenjima pomoću senzora vodljivosti i temeprature na tri točke unutar volumena lonca. Eksperiment je proveden za uvjete lonca od 180 tona.
Proces rafiniranja je vrlo značajan zbog odstranjivanja nepoželjnog vodika i drugih štetnih nečistoća iz rastaljenog aluminija. Fizikalno modeliranje dopušta da se uoči razina disperzije rafiniranog ...plina u tekućem aluminiju. Izrađen je pristup za fizikalno modeliranje procesa rafiniranja aluminija. Mjerenja odstranjivanja kisika iz vode su provedena po analogiji procesa desorpcije vodika iz tekućeg aluminija. U istraživanju je korištena destilirana voda zasićena komprimiranim kisikom. Razina zasićenosti kisikom i desorpcija kisika iz vode je postignuta pomoću okigenometra Elmetron CO-401.
Matematičkim su modelima obrađeni rezultati eksperimentalnog instraživanja homogenizacije u loncu s argonskim mješačima. Egzaktan teorijski opis procesa uvođenja mjehurića argona u čeličnu talinu bio ...bi vrlo kompleksan i vodio bi k sustavu nelinearnih diferencijalnih jednadžbi za opis prijenosa momenta gibanja, topline i elemenata, uz dodatnu funkciju takozvanog determinističkog kaosa (gibanje mjehurića argona). Temeljem dijagramskog modela i koncentracijskih krugova predložen je pojednostavnjen, fizikalno odgovarajući linearni model, koji prikazuje promjenu koncentracije čelične taline u ljevačkom loncu tijekom upuštanja mjehurića. Analizirani process smatran je pritom kibernetičkim modelom.
